Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-925/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari tužitelja ZVU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o., Zadar, Stjepana Radića 8, protiv tuženice ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kotlar, Vidov i partneri d.o.o., Zadar, Ulica Zrinsko Frankopanska 38, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-47/2021- 31 od 27. rujna 2024., 3. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe tužitelja ZVU i tuženice ZV kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp- 47/2021-31 od 27. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I. Utvrđuje se da je tužena ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužitelja ZVU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: Miljkovica ukupne površine: 356 m2, od čega je dvorište površine: 248 m2, kuća, Miljkovica površine: 108 m2, upisana u zk. uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako što je dana 9. kolovoza 2020. godine srušila ogradni zid sagrađen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], duljine 7,29 m na Skici sudskog očevida od dana 24. kolovoza 2022. godine označen duljinama koje spajaju točke „A- B“, slijedom čega se tuženoj nalaže uspostaviti ranije posjedovno stanje, u roku od 15 dana pod prijetnjom izricanja novčane kazne, a ukoliko to tužena propusti učiniti tužitelj je ovlašten o trošku tužene vratiti ranije posjedovno stanje, te se tuženoj zabranjuje ubuduće svako takvo i slično smetanje posjeda.

II. Odbija se kao neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužena ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužitelja ZVU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: Miljkovica ukupne površine: 355 m2, od čega je dvorište površine: 329 m2, kuća, Miljkovica površine: 26 m2, upisana u zk. uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: Miljkovica ukupne površine: 356 m2, od čega je dvorište površine: 248 m2, kuća, Miljkovica površine: 108 m2, upisana u zk. uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako što je dana 9. kolovoza 2020. godine oštetila krov od građevine, odnosno uništila kišni slivnik, odnosno „gurlu“ građevine na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Skici sudskog očevida od dana 24. kolovoza 2022. godine označen točkom „C“, uklonila drvenu pregradu od šupe na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], duljine 2,36 m na Skici sudskog očevida od dana 24. kolovoza 2022. godine označen duljinama koje spajaju točke „D-E“, uklonila tri palme, tri lovora, tri oleandra na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno duljinama koje spajaju točke „F- G“, a koja Skica sudskog očevida priliježe ovoj odluci i čini njen sastavni dio, slijedom čega se tuženoj nalaže uspostaviti ranije posjedovno stanje, u roku od 15 dana pod prijetnjom izricanja novčane kazne, a ukoliko to tužena propusti učiniti tužitelj je ovlašten o trošku tužene vratiti ranije posjedovno stanje, te se tuženoj zabranjuje ubuduće svako takvo i slično smetanje posjeda.“

III. Svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka."

2. Protiv citiranog rješenja u toč. II. i III. izreke žalbu je izjavio tužitelj. Tvrdi da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebno stoga jer je izreka nerazumljiva. Odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Pobijano rješenje u dijelu koji se pobija žalbom temelji se na primjeni pravila o teretu dokazivanja u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja oštećivanjem krova građevine, uništavanjem kišnog slivnika (gurle), uklanjanje drvene pregrade od šupe, te tri palme, oleandra i lovora. Sud prvog stupnja smatra da tužitelj nije dokazao da bi ga tužena smetala na opisani način, što smatra pogrešnim. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da ga je tužena smetala u posljednjem mirnom posjedu protupravnim rušenjem ogradnog zida kojeg je izgradio, ali je propustio primjenom iste analogije utvrditi i činjenicu smetanja tužiteljeva posjeda u preostalom dijelu zahtjeva. Iz provedenog očevida, nalaza vještaka, posebno priloženih fotografija proizlazi da je predmetne zgode, kada je uništen dio spornog zida načinjena i šteta u vidu oštećivanja krova građevine, uništenja slivnika, uklanjanja drvene pregrade od šupe, te palmi, oleandara i lovora. Smatra da je u postupku dokazao tuženičin čin smetanja u odnosu na cjelokupni zahtjev. Pogrešna je i odluka suda o parničnom trošku u dijelu kojim je naložio da svaka stranka snosi svoje troškove. Tužbeni se zahtjev, s obzirom da proizlaze iz iste pravne i činjenične osnove ima tretirati zahtjevom iz čl. 188. st. 2. Zakona o parničnom postupku pa se njegov uspjeh ima smatrati cjelovitim. Predlaže preinačiti pobijanju odluku i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tuženici da mu naknadi prouzročene parnične troškove.

3. Protiv citiranog rješenja u toč. I. izreke žalbu je izjavila tuženica iz svih žalbenih razloga. Iz skice sudskog očevida razvidno je da se sporni zid nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja nekretnina, što je utvrđeno u postupku nije u vlasništvu tuženice, već drugih osoba, njezine kćeri i unuka. Pobijanim rješenjem naložena joj je uspostava ranijeg posjedovnog stanja, izgradnja zida u duljini od 7,29 m na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Provedba sudske odluke nije moguća bez suglasnosti vlasnika ove čestice, jer se predmetni zid nije nalazio na međi već cca pola metra na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Provedba takve sudske odluke nije moguća i nezakonita je jer je na štetu vlasnika nekretnine. Sud prvog stupnja je pogrešno zaključio da bi upravo tužitelj bio posjednik spornog zida s obzirom da iz svih dokaza proizlazi da je posljednja mirna posjednica bila isključivo tužiteljeva majka ĆV. Tužitelj prema vlastitom iskazu nije nikada vodio sudske ili upravne postupka koji se odnose na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju Z smatraju da je njihova. Tužitelju je bilo poznato da njegova majka vodi sporove u vezi sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako je nekretnina bila u njegovom posjedu i vlasništvu. Takvo postupanje tužitelja je nelogično i neživotno jer da je on polagao vlasnička i posjedovna prava na toj nekretnini, tada bi sporove vodio on sam, a ne njegova majka. Ukoliko je netko od obitelji ĆV bio u posjedu i polagao pravo vlasništva na spornom zidu, to nije tužitelj već njegova majka. Tužitelj je očito u dogovoru s članovima svoje obitelji zatražio posjedovnu zaštitu smatrajući da će imati veći uspjeh u parnici. Neuvjerljiv je iskaz tužitelja da su mu roditelji usmeno darovali čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iskazi svjedoka glede posjeda općeniti su. Tužitelj je kao član kućanstva bio i mogao biti samo pomoćnik u posjedovanju i kao takav nema pravo na posjedovnu zaštitu niti je aktivno legitimiran u predmetnom postupku.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuju žalitelji, jer je rješenje razumljivo, ne proturječi samo sebi niti iznesenim razlozima, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te ga je moguće ispitati.

7. Nisu počinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8. i 9., 13. i 14. ZPP a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. istog Zakona.

8. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj zatražio posjedovnu zaštitu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u tužbi navodeći da mu je tuženica srušila ogradni zid od betonskih blokova i armiranih betonskih stupova 9. kolovoza 2020. te na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oštetila krovište, uništila kišne slivnike i drveni ogradni zid šupe za drva te uništila raslinje.

9. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Jednako tako, prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Na posjedovnu zaštitu aktivno je legitimiran posljednji faktični, mirni posjednik stvari ili prava čiji je posjed samovlasno smetan i to kako neposredni tako i posredni posjednik bilo kojeg stupnja, suposjednik te nasljednik svakog od takvih posjednika.

12. Iako tuženica prigovara aktivnoj legitimaciji tužitelja i tvrdi da nije posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg je ona (tuženica) vlasnica, već da je posjednica njegova majka ĆV, za kazati je da je sam tužitelj u svom iskazu naveo da su mu roditelji darovali zemljište, da je u njegovu posjedu i da, s obzirom da živi u inozemstvu, dolazi više puta godišnje na Vir te boravi na Viru četiri do pet mjeseci (l. s. 111.).

12.1. Osim toga, svjedok AV je u svom iskazu potvrdio da je "dio do srušenog ogradnog zida" koristila obitelj ĆV pa tako, dakle, i tužitelj, a ne samo njegova majka kao isključiva posjednica, kako to u žalbi tvrdi tuženica. Isto je potvrdila i sama tuženica u svom stranačkom iskazu te navela: "dio parcele 12637 do izgrađenog zida 2009. mogu reći da su ga koristili PV i njegova obitelj" (l. s. 112).

13. Sudska zaštita posjeda, dakle, polazi od pretpostavke postojanja posjeda i izvršenog čina smetanja, bez obzira na to je li posjed u skladu s pravom i koje su mu kvalitete.

14. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZVDSP, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju odredbe o posjedu stvari (čl. 10. st. 5. ZVDSP).

15. Neposredan posjed je onaj kojeg posjednik ima glede određene stvari time što na njoj neposredno, vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom posrednika u posjedovanju. O tome da li neka osoba izvršava faktičnu vlast glede određenih stvari u smislu neposrednog posjeda prosuđuje se po njezinim činima.

16. Odlučujući o postavljenom tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je 9. kolovoza 2020. srušila ogradni zid na dijelu tog zemljišta duljine 7,29 m, na skici sudskog očevida od 24. kolovoza 2022. označenog točkama A-B, slijedom čega je tuženici naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

17. U preostalom dijelu odbio je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na oštećeni krov, uništen kišni slivnik, odnosno gurlu građevine na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te u odnosu na uklanjanje raslinja s dijela čest. zem. [katastarska čestica] označenog duljinama koje spajaju točke F-G, na skici sudskog očevida vještaka Frane Vlatkovića od 24. kolovoza 2022. (l.s. 76).

18. Prvostupanjski je sud osnovano zaključio da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve od gradnje zida do kojeg je došlo 2009., pa sve do njegovog rušenja bio u posjedu tužitelja i njegove obitelji te da je sama tuženica priznala da je u kolovozu 2020. srušila ogradni zid u duljini od 7 m kojeg je sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković u svom nalazu i mišljenju označio duljinom koja spaja točke A-B (l. s. 33).

19. Tuženica je u svom odgovoru na tužbu jasno navela: "….sama sam uklonila zid izgrađen na mojoj k. č. [katastarska čestica]" (l. s. 33.) te je isto ponovila i u svom stranačkom iskazu (l. s. 112.), pa je sud prvog stupnja osnovano pobijanim rješenjem u toč. I. izreke utvrdio tu činjenicu te joj naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Iako tuženica u žalbi tvrdi da se sporni zid nalazi na zemljištu koje je vlasništvo trećih osoba, jer je ona (tuženica) čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] darovala svojoj djeci, za kazati je da je isto irelevantno za predmetni spor i posjedovnu zaštitu tužitelja.

19.1. Ovdje je za kazati i to da je i sama tuženica u svom stranačkom iskazu navela da, iako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "podijelila na djecu", ona ima "pravo doživotnog uživanja i korištenja ove kuće" (l. s. 113.).

20. Suprotno svojoj odluci u toč. I. izreke kojom je udovoljio tužbenom zahtjevu tužtielja te tuženici naložio uspostaviti ranije posjedovno stanje uz zabranu svakog takvog i sličnog smetanja posjeda ubuduće, sud prvog stupnja je odbio tužitelju pružiti posjedovnu zaštitu, o čemu je odlučio u toč. II. izreke, u odnosu na krov građevine, kišni slivnik – "gurlu", drvenu pregradu šupe te raslinje (tri palme, tri lovora i tri oleandra), koji je zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan primjenom odredbe čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP.

21. Tuženica se tom dijelu zahtjeva tužitelja usprotivila i u svom iskazu navela da nije oštetila krov građevine, gurlu, pregradu niti je uništila tužiteljeve biljke. U postupku saslušani svjedoci AV (l.s. 109) i EV (l.s. 110.), nemaju saznanja o oštećenjima koje tužitelj navodi u tužbi, dok glede raslinja svjedok EV navodi da "nikad tamo nije bilo nikakvog bilja, to je bilo sve ravno", dok je svjedok AV naveo da tamo nije "nikada vidio palme niti lovor", dok je jedan oleandar "kraj wc-a" (l. s. 109.).

22. Stoga je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe čl. 219. st. 1. ZPP, odnosno primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a st. 1. ZPP odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u toč. II. izreke, jer istinitost određene tvrdnje, u smislu odredbe čl. 221.a ZPP treba dokazati onaj koji tvrdi da određena relevantna činjenica postoji, a to je tužitelj, a ne onaj koji poriče njezino postojanje.

23. Isto je tako sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP kada je u toč. III. izreke odlučio da svaka stranka snosi svoj parnični trošak, jer tužitelj nije, kako to tvrdi u žalbi podlegao u sporu u neznatnom dijelu već su stranke podjednako uspjele u sporu.

24. Stoga žalbe stranaka nisu osnovane.

25. Na osnovi iznesenog trebalo je po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbe tužitelja i tuženice i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 3. siječnja 2025.

Sutkinja

Blanka Pervan