Poslovni broj: Us I-2553/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sucu ovog suda Studenku Vuleti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužitelja ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatski sabor, Ured predsjednika, Zagreb, Trg svetog Marka 6, OIB: 38597506234, radi ocijene zakonitosti odluke – akta tuženika, dana 03. siječnja 2025. godine,
r i j e š i o j e
Odbacuje se tužba u ovom upravnom sporu kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 06. studenog 2024. godine podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi ocijene zakonitosti odluke-akta tuženika, KLASA: 050-02/24-01/23, URBROJ: 6511-1-24-9 od 22. listopada 2024. godine.
2. Prema stanju spisa proizlazi da je tužitelj dana 20. rujna 2024. godine tuženiku dostavio Zahtjev za tumačenje primjene članka 385. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, iz razloga navedenih u istom zahtjevu. Nadalje iz spisa proizlazi da je tuženik po tužiteljevom zahtjevu tužitelju dostavio podnesao od 02. listopada 2024. godine u kojem je u bitnom naveo da sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4957/2015 od 11. srpnja 2023. i dva izdvojena podupiruća mišljenja sudaca su ukinute odredbe Poslovnika Hrvatskog sabora u dijelu koji se odnosi na davanje vjerodostojnog tumačenja zakona od strane Hrvatskog sabora.
3. Tužitelj je dana 21. listopada 2024. godine tuženiku dostavio Prigovor u kojem u bitnom ostaje kod navoda iz Zahtjeva.
4. Tuženik je tužitelju ponovo dostavio podnesak od 22. listopada 2024. godine u kojem se je ponovo pozvao na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4957/2015 od 11. srpnja 2023. i dva izdvojena podupiruća mišljenja sudaca su ukinute odredbe Poslovnika Hrvatskog sabora u dijelu koji se odnosi na davanje vjerodostojnog tumačenja zakona od strane Hrvatskog sabora. U istom podnesku je istaknuto da Hrvatski sabor nema ovlast davanja tumačenja zakonskih odredbi, te da ovlast davanja vjerodostojnih tumačenja zakonskih odredbi nema niti jedno drugo tijelo, s obzirom da je vjerodostojno tumačenje mogao dati samo zakonodavac, a da takve ovlasti Hrvatski sabor više nema, sukladno navedenoj Odluci Ustavnog suda. Isto tako se u podnesku tuženika navodi da donošenje zakona i drugih akata, pa tako i zaključaka Hrvatskog sabora u zakonodavnom postupku ne predstavlja upravnu stvar niti se na ista pitanja primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, već Ustava Republike Hrvatske i Poslovnika Hrvatskog sabora. Također je iz spisa vidljivo da je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora podneskom od 22. listopada 2024. godine, koje je dostavljeno tužitelju se očitovao u vezi tužiteljevog zahtjeva za tumačenjem članka 385. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U navedenom podnesku se ističe da Hrvatski sabor a ni njegova radna tijela ne daju upute oko primjene zakonskih odredbi, te se pritom poziva na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4957/2015 od 11. srpnja 2023. godine.
5. Tužba nije dopuštena.
6. Naime, prema odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, u daljnjem tekstu: ZUS-a) predmet upravnog spora je: 1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek; 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek; 3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke, odnosno da postupi prema propisu; 4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovor.
7. Člankom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP) propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje (stavak 1.), ali i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar (stavak 2.).
Dakle, da bi se neka pravna stvar mogla smatrati upravnom, potrebno je da ju rješava javnopravno tijelo, da ju rješava u upravnom postupku, da rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke osobe ili pravne osobe ili drugih stranaka, te da se to radi neposredno primjenjujući propise i druge opće akte iz određenog upravnog područja.
8. Prema članku 46. stavak 1. točka 7. ZUS-a, sud će rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi: da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
9. Cijeneći navode tužbe i sadržaj priloga sud smatra da u konkretnom predmetu nije riječ o upravnoj stvari u smislu odredbi članka 2. ZUP-a, a niti tuženik u konkretnom predmetu može biti tuženik kako je tuženik definiran člankom 19. ZUS-a, kojim je određeno da je tuženik javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odluku, postupilo ili propustilo postupiti odnosno koje je stranka upravnog ugovora.
Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo je među ostalim nadležan da donosi zakone prema prijedlogu koji mu dostavi Vlada Republike Hrvatske ili saborski zastupnici, te on nije nadležan za davanje tumačenja zakona koji su izglasani (vjerodostojno tumačenje). U konkretnom slučaju Hrvatski sabor nije postupao po zahtjevu tužitelja u stvarima koje bi bile iz područja upravnog prava (jer takvog zahtjeva nema), niti je odlučivao o nekom tužiteljevom pravu, obvezi ili pravnom interesu koje bi se u smislu naprijed navedenih odredbi, mogle smatrati upravnom stvari.
10. Stoga je, valjalo, na temelju odredbi članka 46. stavka 1. točke 7. ZUS-a, odbaciti tužbu kao nedopuštenu, odnosno riješiti kao u izreci.
Split 03. siječnja 2025.
S U D A C
Studenko Vuleta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (članak 46. stavkom 2. ZUS-a).
DNA:
- tužitelju ZS, [adresa],
- u spis.
