REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: Ovr-2601/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika- specijaliste Almira Travljanina u ovršnom predmetu ovrhovoditelja OĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv ovršenika BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 3. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika BĐ od 6. studenog 2024. za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude ovog suda poslovni broj P-Ob-101/17-4 od 27. travnja 2017.

z a k lj u č i o  je

Upućuje se ovršenik BĐ u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim iz razloga što: 1) što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika i 2) je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, što čini razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 9. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 24, dalje u tekstu: OZ), te se poziva u roku od 15 (petnaest) dana od dana takvog postupanja dostaviti dokaz o pokrenutoj parnici.

Obrazloženje

1. Dana 6. studenog 2024. ovršenik BĐ (dalje u tekstu: ovršenik) je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenos nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude ovog suda poslovni broj P-Ob-101/17-4 od 27. travnja 2017.

2. Ovršenik navodi da je ovrhovoditelj na temelju predmetne ovršne isprave podnio Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine temeljem koje da je provedena je zapljena novčanih sredstava ovršenika. Smatra da predmetna ovršna isprava ne može biti osnova za naplatu ovrhovoditeljice ovrhovoditelj. Ističe da su ovrhovoditeljica i ovršenik roditelji maloljetnog djeteta koje je prvu godinu života živjelo s majkom, te da je određena alimentacija koju je otac bio dužan plaćati na ime uzdržavanja djeteta. Usmenim dogovorom između roditelja da je dogovoreno da umjesto alimentacije otac plaća djetetu vrtić, što da je on i radio. Navodi da je dijete samo prvu godinu života živjelo s majkom, a da od prve godine do danas dijete živi s ocem koji da se brine o njemu, emotivno, odgojno, materijalno i na svaki drugi način koji puno roditeljstvo podrazumijeva. Tvrdi da ovršenik i nadalje plaća vrtić i jedini je koji potpuno financijski brine o djetetu. Samim tim smatra da je obaveza plaćanja alimentacije nevažeća, jer da je on prvo plaćao vrtić, a nadalje majka realno nije ni imala pravo na alimentaciju jer nije skrbila o djetetu. Isitiče da je 11. studenog 2019. podnio prijedlog za promjenu skrbništva, te da je presudom P Ob-368/19 skrbništvo djeteta dodjeljuje ovršeniku i dosuđena je alimentacija koju majka treba plaćati, a koju da ona ne plaća.

2.1. Radi svega izloženog, obzirom da je zahtjev za izravnu naplatu neosnovan, ovršenik predlaže donijeti rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim .

2.2. Ujedno predlaže donijeti rješenje kojim će se FINA-i naložiti da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke povodom prijedloga za proglašenjem nedopuštenom pljenidbe i prijenosa budući da ovrhovoditeljica provodi ovrhu na računima ovršenika koji kao otac koji odgaja malodobno dijete time ostaje bez sredstava za život i ugrožava se egzistencija njega i djeteta.

3. Uvidom u priloženi očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate (l. 3-21 spisa) utvrđeno je da je postupak izravne naplate na temelju osnove za plaćanje-presude P Ob-1010/17 pokrenut podnošenjem zahtjeva 5. rujna 2019. Financijskoj agenciji pa se na isti primjenjuje Ovršni zakon ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., dalje u tekstu OZ).

4. Sud je prigovor ovršenika razmatrao kao razlog iz čl. 50. st. 1. točka 7. i 9. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno što je je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka pa je isti zajedno sa prijedlogom za odgodu u skladu s odredbom čl. 54. st. 1. i 65. st. 2. OZ-a dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje u roku 8 dana.

5. Uvidom u spis je utvrđeno da na dan donošenja ovog rješenja ovrhovoditelju nije iskazano uručenje predmetnog prigovora i prijedloga za odgodu.

6. Pravna sredstva ovršenika u slučaju izravne naplate propisana su odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a koja propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl.209. st.1. OZ-a, prema odredbi čl.209. st.5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6.1. Postupanje suda u povodu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, propisano je st. 2. citiranog članka na način da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53).

7. U konkretnom slučaju se primjenjuje odredba čl. 53. OZ-a, koja se odnosi na žalbu nakon proteka roka, budući da da se ovrha provodi na temelju zahtjeva za izravnu naplatu od 5. rujna 2019., a prijedlog ovršenika za proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim je podnesen 6. studenog 2024.

8. Odredbom čl. 53. st.1. OZ-a je propisano ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Takva žalba se može podnijeti do dovršetka ovršnog postupka (st. 2. istog članka). Ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi (st. 3. istog članka). Ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu(st. 4. istog članka). Podnošenje žalbe iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (st. 5. istog članka).

9. Prema odredbi čl. 54. st. 3. OZ-a rješenjem o žalbi sud će žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz članka 55. ovoga Zakona. Ako žalbu prihvati, sud prvoga stupanja ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu. Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi (st. 4. istog članka).

10. Sukladno čl. 55. st. 1. OZ-a, ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. Stavkom 2. istog članka je propisano da ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

11. Sud je izvršio uvidu priložene isprave te je utvrđeno da je:

- točkom V. presude ovog suda poslovni broj P Ob-101/17-4 od 27. travnja 2017. (l. 32-34 spisa) određeno da je otac, ovdje ovršenik, dužan doprinositi za uzdržavanja mllj. EĐ mjesečno iznos od 1.000,00 kuna počevši 1. travnja 20217pa dok za to budu postojali uvjeti najkasnije do 15-og u mjesecu, za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom, uplatama na račun majke, ovdje ovrhovoditeljice.

- Financijska Agencija (dalje u tekstu: FINA) 5. rujna 2019. zaprimila osnovu za plaćanje OB-101/17 na temelju koje plijeni sredstva sa računa ovršenika te ih prenosi na račun ovrhovoditelja prenijela (zadnji dan uplate prema izvješću je bio 16. rujna 2024.

- presudom ovog suda posl. br. P Ob-368/2019-46 od 16. veljače 2022. određeno da će mljl. EĐ stanovati sa ocem, ovdje ovšenikom, te je naloženo majci, ovdje ovrhovoditeljici, da za uzdržavanja mllj. EĐ doprinosi novčani iznos od 1.000,00 kuna počev od 16. veljače 2022. pa nadalje dok za to budu postojale pretpostavke, uplatom na račun oca, ovdje ovršenika.

11.1. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da presudom ovog suda posl. br. P Ob-368/2019-46 od 16. veljače 2022. nije stavljena izvan snage osnova za plaćanje poslovni broj P Ob-101/17, čiju osnovanost za prisilnu naplatu ovršenik pobija u ovom postupku.

12. Sukladno čl. 209. st. 1. ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud (izravna naplata).

12.1. Kako je presuda P Ob-101/17-4 30. lipnja 2017. postala pravomoćna i ovršna (l. 36 spisa) sud je zaključio da ona kao ovršna isprava ispunjava sve potrebne uvijete za provedbu izravne naplate i da je ovrhovoditelj osnovano podnio prijedlog za izravnu naplatu te da se na osnovu nje provodi prisilna naplata tražbine.

13. Budući da ovršenik tvrdi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika te da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka čime ističe žalbene razloge iz čl.50 st. 1. točke,7. i 9. OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije očitovao, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je temeljem odredbe čl. čl. 55 st.2. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

14. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

15. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe iz čl. 65. Ovršnog zakona

16. Člankom 65. st. 1. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da je ovršenik poduzeo neku od 10 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 65. st. 1. t. 1. -10. OZ.

16.2. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane tom odredbom.

17. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenos nedopuštenim ovršenik je ispunio samo jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Ovršenik, međutim, prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive ili teško nenadoknadive štete, odnosno da bi provođenje ovrhe dovelo do nasilja.

18. Da bi sud mogao odgoditi ovrhu, ovršenik je dužan učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu o kojoj bi se radilo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on poslije ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu, ovršenik je morao prijedlogom učiniti na jasan, određeni način i to okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost. Pritom je morao učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe.

19. Ovršenik, osim općenitih tvrdnji iznijetih u prijedlogu za odgodu da je provedbom ovrhe ostaje bez sredstava za život čime da je ugrožena njegova egzistencija i njegovog malodobnog djeteta, ničim nije učinio vjerojatnim naprijed navedene pretpostavke, iako na njemu leži teret dokazivanja činjenica o kojima ovisi vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovršenik se samo poziva na zakonsku formulaciju nenadoknadive štete, no ne navodi u čemu bi se sastojala šteta koju bi on pretrpio provedbom ovrhe, niti zašto bi ta šteta bila teško nadoknadiva.

20. Šteta za koju ovršenik tvrdi da bi mu nastala predstavlja općenito umanjenje njegove imovine do kojeg dolazi kod svake provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, tj nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koja nastaje provedbom ovrhe. Loša materijalna situacija, na koju ukazuje ovršenik, iako predstavlja otegotnu okolnost za ovršenika, nije izvanredna i privremena okolnost koje za određeno vrijeme utječe na provedbu ovrhe u smislu čl. 65. st.1. OZ-a. Blokadom računa ovršeniku neće biti onemogućen rad i prihodovanje budući da se radi o ovršeniku fizičkoj osobi, a ne o trgovačkom društvu da bi rad financirao iz sredstava koja se nalaze na računu društva. Provedbom ovrhe neće biti ugrožena niti ovršenikova egzistencija budući ovršenik može otovriti poseban račun na koji će se uplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe sukladno čl. 212. OZ-a. Ukoliko bi se prihvatila notornost nenadoknadive štete kada se radi o prisilnoj naplati ovrhovoditeljeve tražbine na novčanim sredstvima ovršenika tada bi pravni standard vjerojatnosti izgubio značaj, a nastup nenadoknadive štete podrazumijevao bi se u svakom slučaju čime bi vjerovnik bio onemogućen u namirenju svoje tražbine izravnom naplatom kod Financijske agencije.

21. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a, temeljem odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a, valjalo je prijedlog ovršenika valjalo odbiti te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

U Samoboru 3. siječnja 2025.

Sudac:

Mirela Crnjak

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:

Almir Travljanin

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5 Ovršnog zakona)

DNA: 1. ovršenik po pun. uz nalog za platež pristojbe na:

-prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava (prijedlog za odgodu ovrhe) u iznosu od 19,91 eura (Tbr. 1. t. 3. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23)

- rješenje o odgodi ovrhe u iznosu od 13,27 eura (Tbr. 2. t. 8. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23)

- prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u iznosu od 126,08 eura (VPS-7.963,20 eur-Tar. br. 3. t. 3. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi NN 37/23 u svezi sa čl. 36. Zakona o parničnom postupku

2. ovrhovoditelj

3. Fina po pravomoćnosti