REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-3045/2021-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Moniki Ferić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tužitelja DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Željku Petrišiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Centar za rehabilitaciju Zagreb iz Zagreba, Orlovac 2, OIB: 32686631843, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. studenog 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja GP, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 3. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Centar za rehabilitaciju Zagreb iz Zagreba, Orlovac 2, OIB: 32686631843 da I-tužitelju MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 563,13 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

45,27 EUR od 16.2.2016.

41,59 EUR od 16.3.2016.

43,46 EUR od 16.4.2016.

41,79 EUR od 16.5.2016.

43,71 EUR od 16.6.2016.

44,29 EUR od 16.7.2016.

42,10 EUR od 16.8.2016.

44,76 EUR od 16.09.2016.

41,72 EUR od 16.10.2016.

43,10 EUR od 16.11.2016.

43,03 EUR od 16.12.2016.

43,53 EUR od 16.1.2017.

44,78 EUR od 16.2.2017.

do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 281,25 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. siječnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku Centar za rehabilitaciju Zagreb iz Zagreba, Orlovac 2, OIB: 32686631843 da II-tužitelju SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 496,28 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

37,96 EUR od 16.2.2016.

38,00 EUR od 16.3.2016.

38,12 EUR od 16.4.2016.

38,12 EUR od 16.5.2016.

38,12 EUR od 16.6.2016.

38,12 EUR od 16.7.2016.

38,12 EUR od 16.8.2016.

40,26 EUR od 16.09.2016.

46,37 EUR od 16.11.2016.

45,20 EUR od 16.12.2016.

44,91 EUR od 16.1.2017.

52,98 EUR od 16.2.2017.

do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 281,25 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. siječnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III./ Nalaže se tuženiku Centar za rehabilitaciju Zagreb iz Zagreba, Orlovac 2, OIB: 32686631843 da III-tužitelju DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 593,14 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

73,35 EUR od 16.2.2016.

73,35 EUR od 16.3.2016.

73,81 EUR od 16.4.2016.

73,65 EUR od 16.5.2016.

73,65 EUR od 16.6.2016.

73,80 EUR od 16.7.2016.

73,69 EUR od 16.8.2016.

77,84 EUR od 16.09.2016.

do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 281,25 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. siječnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su zaposleni kod tuženika, kao javne ustanove, te se na radni odnos primjenjuju Zakon o plaćama u javnim službama NN 27/01 i 39/09, te odredbe Kolektivnog ugovora za javne službe, kao i sporazumi o plaći, koju su sklopili nadležni sindikati i Vlada RH. Dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske (nastavno: Vlada RH) i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Sporazum). Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV. –V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“,da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn. Budući da je tuženik od prosinca 2015. nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći iznosi 3.414,47 kn za sve plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017., uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Izuzev gore navedenog povećanja osnovice, Izmjene Dodatka Sporazuma u člancima IV. i V. predviđaju i dodatna povećanja osnovice koja nisu predmet ove tužbe. Tužitelj ovom tužbom samo djelomično ostvaruje svoja prava iz Izmjena Dodatka Sporazuma, zadržava pravo da naknadnim zahtjevima ostvaruje i ostala prava na povećanje plaće, te se ni na koji način ne odriče niti odustaje od bilo kojih dodatnih prava koja proizlaze iz Izmjena Dodatka Sporazumu, ostvarenje kojih prava nije predmet ove tužbe. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevima preciziranim u podnescima od 19.1.2023. zahtijeva da tuženik I- tužitelju isplati iznos od 563,13 eura, II-tužitelju isplati iznos od 496,28 eura i III- tužitelju isplati iznos od 593,14 eura i parnični trošak, sve s pripadajućim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava osnovu tužbe i tužbenog zahtjeva I-III tužitelja, a vezano za visinu ističe da je tražbina isplate plaće za mjesec prosinac 2015. dospjela 15.1.2016. pa kako je tužba podnesena 18.1.2021. to ističe prigovor zastare s osnove razlike plaće za prosinac 2015. pa uu tom dijelu predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u platne liste i izračun razlike.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev I - III tužitelja osnovan.

5. Na ročištu 20.11.2024. punomoćnik tužitelja je izjavio da nema daljnjih dokaznih prijedloga, odustao je od drugih dokaznih prijedloga, te je predložio zaključenje glavne rasprave, pa je sud odlučio da se dokazi više neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev I.- III. tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do 26. siječnja 2017.

7. Među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz dokumentacije u spisu, da su I.-III. tužitelj u utuženom razdoblju bili zaposleni kod tuženika, da tuženik kao poslodavac predstavljao javnu službu u smislu čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama, da je tuženik u utuženom razdoblju tužitelju isplaćivao plaću po osnovici 5.108,84 kn, kao i visina tužbenog zahtjeva.

8. Sporno je u ovom postupku pravno pitanje - da li je tuženik tužitelju za utuženo razdoblje bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema osnovici od 5.415,37 kn, a koji zahtjev tužitelj temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. te arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011.

9. Za odlučivanja u ovom premetu mjerodavne su slijedeće odredbe materijalnog prava:

- dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009.

- dana 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, dok su pri tome kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

- dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim službama., a kojima je u čl. III. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.

- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: ''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

- također, pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđivao bi i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., kojim je u čl. I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim se u točki III. navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto.

10. Slijedom iznesenog, valja zaključiti da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. U navedenom smislu je odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 115/10) i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima, s tim da je u tom smislu bilo propisano i odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj: 141/12).

11. Stoga ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u pogledu svog zahtjeva za isplatu razlike plaće predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor, s tim da isto proizlazi i iz činjenice što su Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. spomenutih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011..

12. Iz podataka Državnog zavoda za statistiku proizlazi da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,9 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Dakle, aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a je 2% (što predstavlja jednostavnu matematičku operaciju.

13. Stoga je krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz čl. III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečna) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama, jer je tim izmjenama i dopunama ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečna) primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u sljedećem mjesecu pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn.

14. Tako je tuženik, kao poslodavac, pasivno legitimiran, te je u obvezi isplatiti sporno potraživanje, pri čemu nije odlučno da li su tuženiku kao poslodavcu za predmetnu isplatu osigurana proračunska sredstva jer navedena okolnost ne utječe na individualno pravo koje tužitelj ima prema tuženiku temeljem Ugovora o radu. S druge strane upravo je tužitelj kao radnik tuženika aktivno legitimiran da zahtijeva razliku neisplaćene plaće.

15. U predmetnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do IV. navedenih Izmjena i dopuna, uskladba se u tom slučaju odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, odredba čl. VII st.1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda uskladbe nastupa ako bi u nekom od razdoblja opisanim u čl. III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a, s tim da iz odredbe čl. III. proizlazi da se ista odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa nadalje, tj. ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima, a koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, vidljivo je da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već upravo suprotno, vidljivo je da je BDP stalno rastao. U tom smislu navedena odredba čl. VII. st. 1. citiranih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. se ne odnosi na povrat osnovice iz čl. III., niti se tako može tumačiti, već isključivo na usklađenje osnovice iz čl. IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu, dok je namjera ugovaratelja prema pravnom stajalištu ovog suda bila povrat osnovice na razinu iz 2009., i to na iznos od 5.415,37 kn.

16. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je iskorištena kroz odredbu čl. IV. st. 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. jer je odredbom čl. IV. st. 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III., da će Vlada Republike Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje.

17. Dakle, tuženik je tužiteljima, sukladno svemu naprijed iznesenom, u utuženom razdoblju 2015. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn, uzimajući u obzir odredbu čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011

18. Sve naprijed navedeno je u skladu sa pravnim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u presudi poslovni broj Rev 1111/2020 od 1. prosinca 2020. koja je donesena u činjenično i pravno istovjetnom predmetu.

19. Uzimajući dakle u obzir naprijed navedeno, kao i okolnost da među strankama nije bila sporna visina tužbenog zahtjeva, kako je to izričito izjavio tuženik u podnesku od 7.6.2024. te je u skladu sa izračunom tuženika, to je tužiteljima valjalo dosuditi iznose kao u izreci presude.

20. Kako su tužitelju povukli tužbeni zahtjev u odnosu na razliku plaće za prosinac 2016. to više nije bio odlučan tuženikov prigovor zastare u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva.

21. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno članku 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11., 78/15. p 155/23 - dalje ZOO) te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22) i čl. 92. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14. - dalje: ZR), kao pod točkom I. izreke presude, a s obzirom na odredbu čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.) plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, tako da tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega tužitelju ne bi pripadale zakonske zatezne kamate u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

22. Sud je tijekom postupka spojio tužbe I. - III. tužitelja radi zajedničko raspravljanja i donošenja zajedničke odluke, budući je to po ocjeni ovog suda bilo ekonomično i svrsishodno.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1 ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Budući da spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog raspravljanja ne dovodi do objektivne niti do subjektivne kumulacije, te da je svaki pojedini tužitelj radi ostvarenja predmetnog prava iz radnog odnosa pokrenuo pred prvostupanjskim sudom zaseban parnični postupak, to je i nastale parnične troškove, valjalo dosuditi pojedinačno svakome od tužitelja.

24. Kako je svaki od tužitelja podnio pojedinačnu tužbu, to je svakom od tužitelja valjalo priznati trošak za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 75 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 150,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 187,50 eura.

25. Nakon donošenja rješenja o spajanju parnica, a budući su tužitelji zastupani po istom punomoćniku, pripada im pravo na trošak zastupanja po odvjetniku za svaku poduzetu radnju uvećanu prema Tbr. 36, tj. uz povišenje za 20%. Tako su im priznati troškovi za pristup na ročište 20.11.2024. po Tbr. 9/1 - 75 bodova i podnesak od 19.1.2023. po Tbr. 8/4 - 18,75 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 187,50 eura, uz uvećanje od 20% (zastupanje više osoba) iznosi 225,00 eura, te uvećano za trošak PDV-a iznosi 281,25 eura. a što valja podijeliti na 3 tužitelja, tako da je svakom valjalo dosuditi 93,75 eura.

28. Slijedom navedenog na ime ukupnog parničnog troška, svakom od tužitelja je valjalo dosuditi ukupno 281,25 eura.

29. Valja reći da tužiteljima nije priznati troškovi podneska od 21. i 22.3.2022. budući isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP.

30. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 3. siječnja 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Žalba se podnosi ovom sudu, u pet primjeraka. Presuda u sporu male vrijednosti u odnosu na II-tužitelja može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. (članak 467. st. 1. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. I - III- tužitelja

2. Tuženiku

3. spis