Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A,

Biograd na Moru

Poslovni broj: P-1337/2024-12

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja DA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Julija Strmota, odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon glavne rasprave zaključene 19. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja osobno i zamjenice punomoćnika tužitelja UA, odvjetničke vježbenice kod odvjetnice Julije Strmote, na ročištu za objavu 3. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I

Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojem upisu je tužena uknjižena kao vlasnik nekretnine označene kao čest. kat. broj 3954, Likova, pašnjak površine 10302 m2, za cijelo.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, da po pravomoćnosti ove presude izvrši ispravak upisa prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj 3954, Likova, pašnjak površine 10302 m2 položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja DA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju trošak postupka u iznosu od 803,09 EUR (osamstotri eura i devet centi), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. siječnja 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 19. lipnja 2024. navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], Likova, pašnjak površine 10302 m[2] položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj je kao vlasnik upisana tužena Republika Hrvatska, za cijelo. U odnosu na navedenu nekretninu 14. listopada 2020. podnesen je prigovor od strane podnositelja, sada tužitelja, zaprimljen pod posl. br. Z-23323/2020, koji je odbijen Rješenjem donesenim na ročištu održanom povodom prigovora radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, 20. svibnja 2024., pod posl. br. Z- 16980/2024 (Z-23323/2020). Nadalje se ističe da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao nasljeđivanjem svog oca pok. HA, na temelju rješenja o nasljeđivanju donesenog po Općinskom sudu u Biogradu na Moru, posl. br. O-3/95 od 16. lipnja 1997., te izvršio diobu naslijeđene imovine s ostalim nasljednicima temeljem Ugovora o diobi nekretnina sklopljenog dana **.**.1997. s DAT, PA, FA, CA, AA, ĐA i ŠA. Otac tužitelja, pok. IA naslijedio je svog oca pok. KA na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-623/56 od 26. kolovoza 1957. i diobom sa ostalim nasljednicima. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju maslinik i pašnjak koji su u cijelosti ograđeni, a koje tužitelj i njegovi preci obrađuju dugi niz godina.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu usprotivila tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj ne prilaže niti jednu ispravu koja bi dokazivala dugogodišnji posjed tužitelja i njegovih prednika na predmetnoj nekretnini. Prvenstveno ističe kako tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarnopravnog karaktera, te sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige. Tužitelj u konkretnom slučaju prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud naprijed navedenim rješenjima nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako tužitelj bi trebao dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. Međutim, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Što se tiče dokumentacije koja prileži tužbi, a za koju tužitelj navodi da je temeljem iste stekao navodno pravo vlasništva na navedenoj nekretnini, ističe da ista nije podobna za upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja niti iz iste proizlazi da bi tužitelj ispunio pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Konačno se ističe da je tuženica Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, usprotivila se prijedlogu za upis prava vlasništva u korist tužitelja, a kasnije i prigovoru tužitelja u ispravnom postupku, te uknjižila svoje pravo vlasništva, što znači da je prestalo poštenje posjeda tužitelja (ako ga je ikad i bilo), budući da je saznao da mu ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Dakle, po mišljenju tuženice Republike Hrvatske, ne proizlazi zaključak o stjecanju prava vlasništva dosjelošću do 06. travnja 1941. godine, a ni zaključak o stjecanju prava vlasništva dosjelošću od 08. listopada 1991. godine, zbog gubitka poštenja (obnova zemljišne knjige započela u k. o. [katastarska općina] 2008. godine.) Slijedom svega navedenog tužena smatra da je u postupku obnove zemljišne knjige izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao vlasnice predmetnih nekretnina, Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici.

3. Tijekom postupka tužitelj ističe da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem svog pok. oca HA i diobom sa svojim sunasljednicima, a njegov otac nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. BA koji da je vlasništvo stekao izvorno i to na temelju odredbi Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalamacije i hrvatskog primorja. Tužitelj je u prilog tim navodima dostavio presliku agrarne prijave te povijesni zk. izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojem je zabilježena agrarna prijava.

4. U dokazne svrhe sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: preslik katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru ( l.s.5), zemljišnoknjižni izvadak za zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( l.s. 6), zapisnik od 20. svibnja 2024. godine pod posl.br. Z-16980/2024( Z- 23323/2020) ( l.s.7-8), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl. br. O-3/95 od 16. lipnja 1997. ( l.s.9-10), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-623/56 od 26. kolovoza 1957. (l.s.11-12), Ugovor o diobi nekretnina od 19. kolovoza 1997. ( l.s.13-18), zapisnik od 28. veljače 2017. sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ( l.s.29-31), povijesni zk. izvadak ( l.s.32- 45), prijava ŽA.Šime Kotarskom sudu-Biograd za razrješenje kmetskog odnosa ( ls.46-47). Saslušani su svjedoci ĆA, EA, JA i TA te je u svojstvu stranke saslušan i tužitelj.

4.1. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.

7.Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnikom posl.br. Z- 3445/2011/4081.

8. Sporno je s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, je li sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru ovdje tužitelja.

9. Odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19., 128/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZZK) propisano je da pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju: - osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, a stavkom 2. tog članka je propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora .

10. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], odnosno proizlazi da je tuženica neosnovano upisana na predmetnoj nekretnini u tom postupku.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/4081 razvidno je da je kat. čest. [katastarska čestica], Likova, u naravi pašnjak, površine 10302 m[2] , nastala od nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi pašnjak te je kao nositelj prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisana Republika Hrvatska za cijelo.

12. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja DA podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod posl.br. Z-16980/2024, razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan.

13. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru, posl.br. O.623/56-4 od 26. kolovoza 1957. proizlazi da su kao nasljednici pok. ŽA pok. OA proglašeni VA, LA, NA, GA i MA, dok predmetna nekretnina nije uvrštena kao ostavinska masa iza pok. ostavitelja.

14. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu, posl.br. O-3/95 od 16. lipnja 1997. proizlazi da su kao nasljednici NA pok. ŽA, rođen **.**.1914., a umrlog **.**.1995. proglašeni DAT, ZA, DA, ČA, CA, AA, SA i ŠA, dok predmetna nekretnina nije uvrštena u ostavinsku masu iza pok. ostavitelja.

15. Iz ugovora o diobi nekretnina zaključenog između nasljednika pok. HA zaključenog 19. kolovoza 1997., ovjerenog po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, pod posl.br. OV-3065/97, ( list spisa 13-18), a kojim ugovorne strane sporazumno stečene nakon smrti pok. HA, a kojim su DA pripale u odvojen posjed i vlasništvo sve nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje tim ugovorom nisu pripale drugima.

16. Spisu prileži i agrarna prijava zaprimljena 1931. kod Kotarskog suda-Biograd kojom pok. DA D. OA iz [adresa] traži da se proglase razriješeni agrarni odnosi na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. 17. Uvidom u povijesni zk. izvadak za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 39) u kojem se nalazi predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere ( sada kat. čest. [katastarska čestica]) upisana je kao 17.zemljišnoknjižno biće u naravi pašnjak, dok je u B listu upisana kao vlasništvo Odlomka općine [adresa] Ujedno pod redni brojem 8. zabilježena je 23. listopada 1931. agrarna prijava pod rednim brojem Agr. 6522/31, DA D pok. OA u pogledu predmetne kat. čest. [katastarska čestica].

18. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆA proizlazi da je isti međaš tužitelja te su tu još kao djeca čuvali ovce i igrali se. Navodi da se predmetna nekretnina koristila za sječu drva, za čuvanje ovaca i sl., a ista da je u cijelosti ograđena još prije tri stotine godina što mu je poznato iz priče njegovog djeda i oca. Isto tako, navodi da mu je poznato da je predmetnu nekretninu dobio od svog oca, djeda tužitelja BA. Ističe da cijeli život živi u [adresa] i poznato mu je da je djed tužitelja BA ovu nekretninu dobio agrarom, kao što je i njegov pokojni otac njihovu zemlju dobio agrarom. To da se oduvijek pričalo i to se u [adresa] zna. Pa da je tako poznato da je cijelo jedno brdo u [adresa] od BA, a upravo na tom brdu da se nalazi nekretnina koja je predmet ovog spora.

19. Iz iskaza svjedokinje TA proizlazi da se predmetna nekretnina opisno naziva „Likova“ i nalazi se u [adresa] te pripada njezinom bratu DA koju je istu stekao nasljeđivanjem pok. oca HA, a njihov otac da je ovu zemlju stekao iza smrti svog oca, njihovog djeda pok. BA koju ju je pak stekao agrarom. Predmetna nekretnina da je ograđena sa svih strana suhozidom, ne zna od kada je ograđena, ali se sjeća da je bila ograđena još dok je bila dijete i tu čuvala ovce. Nekretnina da im je koristila za sječu drva, čuvanje ovaca te su na istoj gulili i trave za ovce.

20. Svjedok JA je naveo da mu je poznat predmet spora i to nekretnina koju zovu „ Likova“ koja se nalazi u [adresa]. Koliko mu je poznato, navodi da su postojala četvorica braće: NA, VA, LA i RA koja da su imala svoju zemlju na brdu. IA je otac tužitelja i on da je to stekao od svog oca pok. HA, a pok. NA da ju je stekao od svog oca pok. BA. Ovo da mu je poznato jer je njegov djed jedan od četvorice braće i to pok. DJ. Poznato mu je da je predmetna nekretnina omeđena cunjima i da ima negdje oko 10.000 kvadrata. Ova zemlja da je služila za čuvanje ovaca i za sječu drva. Ovo sve da mu je poznato jer da je do 1966. živio u [adresa], a na ovoj nekretnini u vlasništvu tužitelja bi viđao jer da su oni još uvijek živjeli u [adresa]. Ističe da su njihove nekretnine također na brdu i to jedna do druge odnosno da su međaši.

21. Svjedok EA je naveo da mu je poznata predmetna nekretnina koja da se nalazi u [adresa] i ima negdje oko 10 000 kvadrata, a da pripada tužitelju DA, a ranije njegovom ocu i djedu. Poznato mu je da je predmetnu nekretninu tužitelj stekao nasljeđivanjem pok. oca HA, a koji da je ovu nekretninu stekao nasljedstvom od svog oca kojem se ne može sjetiti imena, ali inače da zna tko je jer su oni svi stričevići. Nadalje, da mu je poznato da su na ovoj nekretnini čuvali blago, ovce i da su na toj nekretnini sjekli drva. To da mu je poznato jer da su i njegovi roditelji koristili zemlju na isti način. Otac da mu je rekao da su se ti pašnjaci nekad plaćali, ali da o tome nema saznanja. Zaključno navodi da je zemlja ograđena suhozidom, a tamo gdje nema suhozida da postoje cunji.

22. U svom stranačkom iskazu tužitelj je naveo da je predmetnu nekretninu stekao poslije smrti svog oca pok. HA, a koriste je od kada zna za nju. Navodi da se čak sjeća da bi njegov otac plaćao nekakav porez na zemlje tj. na sve zemlje na kojima je bio upisan u katastru. Predmetnu nekretninu da su koristili za čuvanje ovaca, čupali su travu kojom su hranili blago te za održavanje. U blizini da su imali maslinike, a dan-danas održava maslinike i siječe drva po potrebi. Nadalje je naveo da je ovu zemlju koristio njegov djed pok. BA, a misli i pradjed OA te je ova nekretnina odavno u njihovom posjedu. Nekretnina da je ograđena suhozidom, s tim da su na dijelu koji graniči sa nekretninom JA postavljeni cunji da se zna što je čije. Naveo je da je na ovom području postojao agrar, ne zna koje godine je to bilo, ali ono što zna je da su oni tu odavnina i da nikakvih sporova glede ove nekretnine nije bilo sve dok nije došla nova izmjera i upisala se Republika Hrvatska. Zaključno je naveo da su ovu nekretninu opisno zvali „Vrsovo“, a danas se zove „ Likova“, a njegovi prednici da su obrađivali negdje oko 10 000 kvadrata koliko iznosi i njezina površina.

23. Prvenstveno, što se tiče navoda tužitelja kako je u konkretnom slučaju postojao agrarni odnos koji da je razriješen u korist pok. JA D pok. OA, a što proizlazi iz podnesene agrarne prijave pod br. Agr-6522/31, a koji agrarni odnosi su bili regulirani Zakonom o likvidaciji agrarnog odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930., sud drži da na temelju provedenog postupka nema podloge za stjecanje prava vlasništva iz Zakona iz 1930. jer za takvo utvrđenje se traži da je odnos pravomoćno razriješen presudom na temelju tog Zakona, a nesporno je da tužitelj takvu agrarnu presudu nije dostavio u spis.

24. Sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-3926/12 od 19. studenog 2015. kao i odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Revx-456/2015-2 od 14. prosinca 2021., za razrješenje agrarnog odnosa prema Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. (Službene novine od 4. prosinca 1930., dalje: Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa) potrebno je dostaviti agrarnu odluku, a što je pretpostavka stjecanja prava vlasništva na temelju navedenog zakona jer su se agrarni odnosi sukladno tom zakonu razrješavali isključivo donošenjem konstitutivnog akta nadležnog tijela, dok se agrarni odnos sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. („Narodne novine“, broj 138/46. i 111/47. - dalje Zakon o ukidanju agrarnih odnosa) razrješavao ex lege (tako i odluka istog suda Rev- 217/11-2 od 21. veljače 2018.).

25. Dakle, prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa, agrarni odnosi prestaju ex lege, a takvim se agrarnim odnosom smatra svaki trajni agrarni odnos kod kojeg vlasnik nije sam obrađivao zemlju nego ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje (čl.2.), a članak 3. stavak 2. je propisivao da se smatra da postoje trajni odnosi obrađivanja i onda, kada su oranice, livade i košnice davane na obrađivanje i uživanje iz godine u godinu, ako je obrađivač zemlju priveo kulturi. (Rev-x-456/15).

26. Stoga, u konkretnom slučaju, na tužitelju je teret dokaza da je njegov prednik bio u agrarnom odnosu prema vlasniku predmetnog zemljišta, kao i da mu je za obrađivanje plaćao dohodak, a što je osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva na temelju navedenog Zakona o ukidanju agrarnih odnosa.

27. Saslušani svjedoci su u bitnom iskazivali gotovo identično pa su tako naveli da je riječ o nekretnini u [adresa], koja pripada danas tužitelju koju je istu stekao nasljeđivanjem oca pok. HA, a on od svog oca pok. BA pok. OA. Suglasno su iskazivali da je navedena nekretnina ograđena, a da su na predmetnoj nekretnini sjekli drva i vodili blago na ispašu. Ujedno svjedoci TA i JA su naveli da im je poznato da se predmetna nekretnina opisno naziva „Likova“, dok je tužitelj dodao da se nekretnina ranije opisno nazivala „Vrsovo“. Svjedoci ĆA, TA, EA su suglasno naveli da je navedeno područje bilo „pod agrarom“ što znaju iz priče svojih prednika. Stoga, iz iskaza saslušanih svjedoka, koji iskazi su po stavu ovog suda potkrijepljeni agrarnom prijavom prednika tužitelja u pogledu prijeporne nekretnine koja prileži na listu spisa 46-47, sud je našao utvrđenim da je prednik tužitelja pok. BA pok. OA doista bio obrađivač predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja pašnjak ( danas, a isto proizlazi i iz povijesnog zk. upisa za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

27.1. Nadalje tužitelj je u svom stranačkom iskazu naveo da su u blizini imali maslinike koje dan danas održava upravo on, a tu zemlju da je koristio njegov pok. otac BA, a čak misli i pok. pradjed OA. Naime, tužitelj je navedeno potkrijepio dostavljenim zk. izvatkom broj 4016 k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da je tužitelj vlasnik nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Pregledom Izvoda katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru za k. o. [katastarska općina] ( list spisa 5) proizlazi da se naprijed navedene nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica] doista nalaze u blizini predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči s utuženom nekretninom, a upravo navedeno ukazuje sudu da je utužena nekretnina činila jednu gospodarsku cjelinu s drugim obrađivanim zemljištem prijavitelja.

28. Slijedom svega iznijetog, cijeneći relevantne podatke povijesti zemljišnoknjižnog upisa i iskaze saslušanih svjedoka u postupku, po stavu ovog suda predmetna nekretnina je doista došla pod udar Zakona o ukidanju agrarnih odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primorja te je tužitelj dokazao ostvarenje pretpostavki iz čl. 1. i 2. Zakona o ukidanju, dakle, da je na predmetnoj nekretnini razriješen agrarni odnos feudalnog karaktera, odnosno da je njegov prednik pok. BA pok. OA, u svojstvu obrađivača na temelju navedenog Zakona stekao pravo vlasništva utužene nekretnine. Ujedno, tužitelj je dokazao valjani pravni slijed stjecanja svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Slijedom čega je sud odlučio kao u izreci presude.

29. Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na temelju članka 188. stavka 2. ZPP-a, međutim sud o njemu nije odlučivao s obzirom da je ocijenio osnovanim prvotno postavljeni tužbeni zahtjev.

30. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - OT) tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

30.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. OT), trošak zastupanja na ročištima od 13. rujna 2024. i 19. studenog 2024. (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1.) od po 100 bodova, dakle ukupno 300 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 600,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 750,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR.

30.2. Dakle, tužitelju je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 803,09 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (3. siječnja 2025.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23).

31. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 3. siječnja 2025.

Sutkinja:

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćnici Juliji Strmoti, odvjetnici u Biogradu na Moru

- tuženici po zz Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel.