Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pr-971/2023-27

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari I-tužiteljice OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice OEJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužiteljice EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV-tužitelja VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i V- tužiteljice ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. studenoga 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ĆE, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 3. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljici OE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 8,69 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 3,75 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 3,24 EUR do 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,81 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,60 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,04 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,12 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,06 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,06 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,01 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    po stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljici EEJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati 26,92 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 3,37 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 1,95 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 21,60 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    po stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljici EE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 71,68 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 9,85 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 5,20 EUR do 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 23,98 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 29,40 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 2,67 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,04 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,39 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,14 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,01 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    po stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    IV. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju VE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati 85,14 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 11,83 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 19,93 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 22,20 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 12,40 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 6,44 EUR od 16. svibnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 11,63 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,39 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,19 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,13 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    po stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    V. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljici ŽE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 144,39 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 32,39 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 33,16 EUR do 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 45,77 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 27,24 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 4,13 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,57 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 1,07 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 0,06 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    po stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    VI. Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljima OE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EEJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak ovog postupka i to svakom tužitelju u iznosu od po 440,45 eura, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom od 3. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    VII. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji u tužbi navode da s tuženikom imaju zasnovan radni odnos temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Tuženik im je tijekom radnog odnosa isplatio umanjenje plaće. Navode da im u utuženom razdoblju tuženik nije platio dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada, iako su prekovremenom radu radili u otežanim uvjetima, a na koji dodatak tužiteljima pripada pravo sukladno odredbama čl. 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/2015) i čl. 55. KU (NN 29/2018, 92/19) i prema pripadajućem "Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak". U vremenskom razdoblju od 17. prosinca 2019. do podnošenja tužbe, tuženik nije platio tužiteljima dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve određene sate, iako su tužitelji svaki sat rada redovnog i prekovremenog rada radili na svom radnom mjestu i u svakom trenutku su imali odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, a na koji dodatak tužitelji imaju pravo sukladno čl. 59.a Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/15). Nadalje navode da s obzirom da je tuženik tužiteljima pogrešno obračunao i isplatio plaće po gore navedenim osnovama, posljedično je pogrešno obračunao i isplatio naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad.

    1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 18. lipnja 2024., tužitelji potražuju na ime razlike plaće isplatu iznosa i to I-tužiteljica iznos od 8,69 eura bruto, II-tužiteljica iznos od 26,92 eura bruto, III-tužiteljica iznos od 71,68 eura bruto, IV-tužitelj iznos od 85,14 eura bruto i V-tužiteljica iznos od 144,39 eura bruto, koji su razvrstani na pojedinačne mjesečne iznose glavnica, s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 16.-tog u narednom mjesecu za prethodni mjesec, osim za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u zatraženim bruto iznosima. Tužitelji potražuju i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te osporava kako osnov tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare na sva potraživanja koje su u zastari. Nadalje navodi da se u najvećem dijelu spornog razdoblja za obračun plaće tužiteljice primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013, 96/2015) te iste odredbe Kolektivnim ugovorima za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2018, 92/2019). Citira odredbu čl. 47. KU kojom su definirani su pojmovi osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću. Svi dodaci i uvećanja plaće obračunavaju se na osnovnu plaću utvrđene st. 2. čl. 47. KU. Osnovna plaća je mjesečna plaća ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati, bez dodataka i uvećanja, a sati prekovremenog rada plaćaju se posebno i uvećano, na način propisan KU. Netočan je navod tužitelja da im dodaci na osnovnu plaću pripadaju u prekovremenom radu jer prekovremeni rad nije dio osnovne plaće. Isto je dodatno potvrđeno i u zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Zaključci su sastavni dio Kolektivnog ugovora prema čl. 19 st. 6. KU. Tumačenja su objavljena na mrežnoj stranici Ministarstva zdravstva. Poziva se na zaključak broj 106 kojim je određeno da je osnovica za izračun plaće osnovna plaća bez dodataka na plaću. Dodatak za posebne uvjete rada kao i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi obračunati su propisanim postocima od osnovne plaće te nisu obračunati na prekovremene sate jer prekovremeni sati nisu dio osnovne plaće. U skladu čl. 51. KU, dodaci se međusobno ne isključuju te su tužiteljima isplaćeni predmetni dodaci te uvećanja plaće kao i sati prekovremenog rada, što je sve prikazano u isplatnim listama. Slijedom navedenog netočna je tvrdnja tužitelja da su naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora odnosno bolovanja izračunate na temelju pogrešnog prosjeka prethodno isplaćenih plaća. Osnovna plaća i sva uvećanja i dodaci su točno izračunati u skladu s KU te slijedom toga i prosjek plaće za naknadu za vrijeme godišnjeg odmora točno izračunat. Također se poziva i na odredbu čl. 59. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12). Navedenom odredbom nije definiran način obračuna koji je precizno utvrđen Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 67/09, 116/09, 4/10, 13/10, 88/10, 131/10, 1/11 i 87/11), u primjeni do 19. travnja 2014. kao i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14, 51, 14,11/15, 17/15 i 123/16) u primjeni nakon 19. travnja 2014. Iz navedenog nedvosmisleno proizlazi da je osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme odsutnosti s rada zbog bolovanja do 42 dana vrijednost prosječne satnice - upravo kako je tuženik i obračunao te isplatio tužiteljima za sva utužena razdoblja. Za izračun prosjeka plaće zadnja tri mjeseca ne primjenjuju se odredbe TKU, u kojem nije utvrđen način izračuna prosječne plaće, već se prosječni iznos plaće obračunava po Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u kojem je izračun prosjeka utvrđen kao što je gore navedeno, da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena. Obzirom da tužitelji predlažu provođenje financijskog vještačenja, tuženik želi naglasiti da se tužbeni zahtjev tužitelja prvenstveno zasniva na pogrešnom pravnom shvaćanju o tome što čini osnovnu plaću, kao osnovicu za izračun dodataka. Pitanje, što čini osnovnu plaću, koja je osnovica za obračun uvećanja i dodataka, isključivo je pravno pitanje. Prema citiranom čl. 47. KU, prekovremeni rad nije dio osnovne plaće. Sporni dodaci se obračunavaju na osnovnu plaću, što znači da se ne obračunavaju na prekovremene sate. Slijedom svega gore navedenog, budući se tužbeni zahtjev temelji se na pogrešnom pravnom tumačenju pojma osnovne plaće i načina obračuna pripadajućih dodataka i uvećanja na osnovnu plaću te neistinitim navodima o strukturi osnovne plaće predlaže odbiti tužbene zahtjeve, uz naknadu parničnih troškova.

    3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u obračunske liste za isplatu plaće za tužitelje te je proveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Centru za financijska vještačenja d.o.o.

    4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da su konačni tužbeni zahtjevi tužitelja u cijelosti osnovani.

    5. Vezano za tuženikov istaknuti prigovor zastare, valja istaknuti kako je isti neosnovan. Ovo iz razloga što je sukladno odredbi čl. 139. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 dalje: ZR), propisano kako potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, pa imajući u vidu da su tužitelji tužbu u ovom predmetu podnijeli 23. lipnja 2023., a najstarije potraživanje odnosi se na mjesec prosinac 2019. sa dospijećem 16. siječnja 2020., sud je zaključio da od dospijeća tog potraživanja, odnosno od 16. siječnja 2020. do dana podnošenja tužbe, odnosno do 23. lipnja 2023. nije protekao zastarni rok od pet godina pa isto nije u zastari pa samim time ni potraživanja koja slijede nakon toga.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom uvećanja plaće po osnovi otežanih uvjeta rada za svaki sat kada su tužitelji radili u otežanim uvjetima rada i uvećanja plaće po osnovi odgovornosti za svaki sat kada su tužitelji imali odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, a posljedično tome zahtjev za isplatom razlike naknada plaće koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća - naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

    7. Među strankama nije sporno da su tužitelji u utuženom razdoblju radili kod tuženika, da tužitelji ostvaruju pravo na isplatu dodatka na plaću za otežane uvjete rada, kao i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata te da je tuženik navedene dodatke isplaćivao tužiteljima u utuženom razdoblju, ali ne u odnosu na sve odrađene sate rada, tj. nisu isplaćivani u odnosu na prekovremeni rad. Nadalje, nije sporan matematički izračun visine tužbenog zahtjeva kao ni tijek kamate.

    8. Među strankama je sporno imaju li tužitelji pravo na isplatu predmetnih dodataka (s osnove otežanih uvjeta rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata) za sve efektivno odrađene sate rada, pa i prekovremeni rad, a koji dodaci se po visini obračunavaju u odnosu na osnovnu plaću.

    9. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. ZR poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni posao isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Člankom 8. st. 1. ZR-a propisano je da su se poslodavac i radnik u radnom odnosu dužni pridržavati odredbi Zakona o radu i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

    10. Način obračuna plaće djelatnika u zdravstvu uređen je odredbama kolektivnih ugovora.

    10.1. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen 2. prosinca 2013. (Narodne novine broj: 143/13, dalje u tekstu: KU/13) koji se primjenjuje od 1. prosinca 2013., sklopljen je na rok od 4 godine sukladno čl. 3., a prema čl. 23. ukoliko u vremenu važenja tog Ugovora ne bude sklopljen novi Kolektivni ugovor, nakon isteka roka na koji je KU sklopljen, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu, produženo se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26. ožujka 2018. (Narodne novine broj: 28/18, dalje KU/18), primjenjuje se od 1. ožujka 2018. a sklopljen je na rok od 12 mjeseci sukladno čl. 2. KU/18. Dana 25. ožujka 2019. sklopljen je Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 35/19, dalje Dodatak I. KU) te je istim u čl. 2. I 5. Određeno da su ugovorne strane suglasne da se Ugovor u cijelosti nastavlja primjenjivati od 27. ožujka 2019. te se ovaj Dodatak I. primjenjuje do zaključenja Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a najduže do 31. srpnja 2019. Dana 31. srpnja 2019. sklopljen je Izmjene Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 78/19, dalje Izmjene Dodatka I. KU) te je istim određeno da se Dodatak I. primjenjuje do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a najduže do 31. listopada 2019. Dana 27. rujna 2019. sklopljen je Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 93/19, dalje Dodatak II. KU) te je istim određeno da se Dodatak I. i II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuju do 31. prosinca 2022.

    11. Prema čl. 47. st. 2. KU/13 (čl. 45. st. 2. KU/18) osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Prema st. 3. istog članka propisano je da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.

    12. Prema čl. 51. st. 1. KU/13 (čl. 49. st. 1. KU/18) osnovna plaća uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

    13. Prema čl. 57. st. 1. KU/13 (čl. 55. st. 1. KU/18) radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima, a među tim radnim mjestima su i radna mjesta tužitelja.

    14. Dodatkom I. naprijed navedenom KU/13 ("Narodne novine" 96/15) koji je stupio na snagu 1. listopada 2015., propisano je u članku 5. da se iza članka 59. u Kolektivnom ugovoru dodaje članak 59.a koji glasi: "Iznimno od članka 59. ovog Ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću uz iznosu od 4% od osnovne plaće.“.

    14.1. Također, čl. 58. KU/18 je propisano da iznimno od članka 57. ovog Ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće.

    14.2. Dodatkom II KU (NN 92/19), koji je stupio na snagu 1. rujna 2019., propisano je da se zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja osnovna plaća uvećava za 8%.

    15. Osim KU 143/13 i KU 28/18, u promatranom razdoblju je na snazi i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12-u daljnjem tekstu: TKU) te TKU 24/17, 128/17, 47/18, 123/19 koji se primjenjuje također na tužitelje te je plaća radnika u članku 51. definirana na jednak način kao i u Kolektivnim ugovorima za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

    16. Sud je prihvatio argumentaciju tužitelja u kojoj ističu da su čitavo utuženo razdoblje radili na istim poslovima te da im stoga svi dodaci i uvećanja, koji se računaju u odnosu na iznos osnovne plaće, pripadaju za sve efektivno odrađene sate rada. Naime, tužitelji su radili u otežanim uvjetima te su imali posebnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata i to tijekom čitavog radnog vremena, odnosno kako u redovnom radu tako i u prekovremenom radu. Prema odredbi čl. 47. KU-a (NN 143/13), odnosno čl. 45. KU (NN 29/18), definirana je plaća tužitelja koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Iz navedenih odredba ne proizlazi da bi plaća koja se odnosi na prekovremeni rad bila obračunavana na ikoji drugi način izuzev onog koji je propisan čl. 47. KU-a (NN 143/13), odnosno čl. 45. KU (NN 29/18). To znači da plaću tužitelja i za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci u odnosu na osnovnu plaću, naravno uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada. Iz isplatnih lista koje prileže spisu je razvidno da se iznos isplaćenih dodataka iz mjeseca u mjesec mijenja te se ne radi o fiksnom, odnosno paušalnom iznosu koji bi se isplaćivao tužiteljima svakog mjeseca. Stoga, radi se o uvećanju plaće, odnosno isplati dodataka na plaću, koji se uvijek računaju u odnosu na osnovnu plaću, međutim obračunavaju se tužiteljima za cjelokupno radno vrijeme koje su ostvarili prethodnog mjeseca. U pravu su tužitelji kada ističu da su se ispunili uvjeti za isplatu dodataka na plaću i u razdoblju prekovremenog rada, s obzirom da su tužitelji i u tom periodu bili izloženi otežanim uvjetima, odnosno imali su iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata.

    17. Sud je mišljenja da pravo tužitelja na isplatu dodataka na plaću proizlazi iz odredbi Kolektivnog ugovora, odnosno iz odredbe čl. 91. st. 3. ZR-a koja propisuje da se pod plaćom podrazumijeva osnovna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad. Prema odredbi čl. 94. ZR-a radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada, što znači da se plaća, koja podrazumijeva sve dodatke i davanja koja poslodavac isplaćuje, uvećava za prekovremeni rad, odnosno za otežane uvjete rada. Stoga nema mjesta isključenju isplate dodataka na koje tužitelji imaju pravo za rad koji su ostvarili u prekovremenom radu, jer za navedeni rad tužitelji također imaju pravo na plaću koja sadrži sve ono što je propisano odredbom čl. 91. st. 3. ZR-a.

    18. Također valja reći da tužitelji, kada im Kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, imaju pravo na isplatu kumulativno svih dodatka po osnovama iz članaka 57. i 59.a KU/13, odnosno čl. 55. i 58. KU/18 zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužitelja na isplatu dodatka po utuženim osnovama, budući da tužitelji, i kada rade prekovremeno, također rade u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada odnosno u svojstvu radnika koji ima iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi.

    19. Stav ovog suda potvrđen je i pravnim shvaćanjem sa osme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane u ponedjeljak 9. prosinca 2019. koje glasi:

    "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

    20. Nadalje, obzirom da je tuženik isplaćivao tužiteljima umanjenu plaću, a iz razloga što tužiteljima nije obračunao i isplatio utužene dodatke (uvećanja) na sve efektivno odrađene sate, tuženik nije tužiteljima niti ispravno obračunao naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad budući je kao prosjek plaće uzimao tako umanjenu plaću.

    20.1. Prema čl. 81. ZR za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Prema čl. 36. st. 1. KU (čl. 34. KU/18) radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a u st. 2. istog članka je određeno da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

    20.2. Prema čl. 59. TKU ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, a prema st. 2. istog članka naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

    21. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Centru za financijska vještačenja d.o.o. te iz nalaza i mišljenja vještaka od 12. lipnja 2024. proizlazi da za utuženo razdoblje od 1. prosinca 2019. do 30. lipnja 2023. potraživanje I-tužiteljice po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 4,50 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 2,12 eura, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 2,07 eura, slijedom čega visina potraživanja I-tužiteljice iznosi ukupno 8,69 eura, potraživanje II- tužiteljice po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 20,71 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 5,92 eura, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 0,29 eura, slijedom čega visina potraživanja II-tužiteljice iznosi ukupno 26,92 eura, potraživanje III-tužiteljice po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 45,18 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 19,01 eura, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 7,49 eura, slijedom čega visina potraživanja III-tužiteljice iznosi ukupno 71,68 eura, potraživanje IV-tužitelja po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 51,61 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 14,75 eura, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 18,78 eura, slijedom čega visina potraživanja IV-tužitelja iznosi ukupno 85,14 eura, potraživanje V-tužiteljice po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 85,86 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 24,52 eura, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 34,01 eura, slijedom čega visina potraživanja V-tužiteljice iznosi ukupno 144,39 eura.

    22. Tužitelji nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, već su u skladu sa istim postavili konačan tužbeni zahtjev u ovom predmetu.

    23. Tuženik se nije posebno očitovao na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka, a niti na konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja.

    24. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća kao objektivan, budući je sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije. Stranke na isti nisu imale prigovore u pogledu matematičkog izračuna financijskog vještaka te u pogledu tijeka zateznih kamata na pojedine mjesečne iznose razlike plaće.

    25. Slijedom svega navedenog, obzirom da su tužitelji tužbeni zahtjev postavili sukladno prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti i I-tužiteljici dosuditi bruto iznos od 8,69 eura, II-tužiteljici dosuditi bruto iznos od 26,92 eura, III-tužiteljici dosuditi bruto iznos od 71,68 eura, IV-tužitelju dosuditi bruto iznos od 85,14 eura i V-tužiteljici dosuditi bruto iznos od 144,39 eura, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

    25.1. Tužiteljima na svaki pojedini mjesečni iznos pripada i zatezna kamata od dospijeća, tj. od 16-og u mjesecu za protekli mjesec, s obzirom se radi o dodatku na plaću koji se isplaćuje najkasnije 15-og u mjesecu za protekli mjesec sukladno čl. 92. st. 3. ZR-a. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi čl. 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/23, dalje: ZOO), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a. Iz dosuđenog iznosa izuzete su zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće jer prema odredbi čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijeva tek s isplatom neto iznosa plaće što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate jer do trenutka isplate u potpunosti nije dospjela na naplatu bruto razlika plaće

    26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužiteljima naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), budući da su tužitelji zastupani po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu.

    26.1. Tako je tužiteljima priznat slijedeći trošak: za sastav tužbe 50 bodova+40% prema Tbr. 7/1 i Tbr. 40 OT, za sastav obrazloženog podneska kojim se očituju na odgovor na tužbu od 26. listopada 2023. 50 bodova+40% po Tbr.8/1 OT i Tbr. 40 OT, za zastupanje na ročištu održanom 21. ožujka 2024. 50 bodova+40% po Tbr.9/1 OT i Tbr. 40 OT, za sastav obrazloženog podneska kojim se očituju na nalaz i mišljenje vještaka od 18. lipnja 2024. 50 bodova+40% po Tbr.8/1 OT i Tbr. 40 OT te za zastupanje na ročištu održanom 11. studenog 2024. 50 bodova+40% po Tbr.9/1 OT i Tbr. 40 OT, a što ukupno iznosi 350 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% te za trošak vještačenja u iznosu od 1.327,25 eura, sveukupno trošak tužitelja iznosi 2.202,25 eura. Kada se navedeni iznos troška podjeli na jednake dijelove proizlazi da svakom od tužitelja (I-V) pripada razmjerni dio troška u iznosu od 440,45 eura, a koji trošak je dužan platiti tuženik svakom tužitelju.

    26.2. Tužiteljima su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a., tekućima od presuđenja do isplate.

    27. Tužiteljima nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 21. ožujka 2024., kojim obavještavaju sud o uplati troškova vještačenja, jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući sud uvidom u službenu evidenciju ima mogućnost provjeriti uplaćene troškove. Tužiteljima nije priznat zatraženi trošak za zastupanje na ročištu za objavu presude, budući da isti za tužitelje nije ni nastao te je ročište za objavu presude održano u odsutnosti stranaka. Slijedom navedenog, zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen. 28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu, 3. siječnja 2025.

    Sutkinja:

    Danijela Marotti Andrić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4. -6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

    U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

    DNA:

    1. punomoćniku tužitelja

    2. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.