Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici
Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 10
Poslovni broj: P OB-148/2023-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici, po sucu Renati Žličarić, u pravnoj stvari ĆD iz [adresa]. br. 28, OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika ZD, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao zakonski nasljednik iza pok. HD, radi dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 28. studenog 2024., a donesene i javno objavljene 3. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljica s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
" Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice života u trajanju od 9 godina u periodu od 2010. do 2019. godine između sada pokojnog SD, rođenog **.**.1948. i ĆD, rođene **.**.1950., oboje iz [adresa]".
Obrazloženje
1. Tužiteljica ĆD (u daljnjem tekstu tužiteljica), je 3. srpnja 2023. podnijela tužbu protiv tuženika ZD (u daljnjem tekstu tuženik), radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je živjela u braku sa pokojnim HD u bračnoj zajednici u periodu od 1980. godine do 2007. godine kada je brak razveden. Tužiteljica tvrdi da je u tom braku rođeno jedno dijete, ovdje tuženik ZD. Tužiteljica tvrdi da se nakon razvoda HD razbolio 2010., a tužiteljica se preselila, na poziv sada pok. HD iz [adresa] gdje je do tada živjela u [adresa] u kuću na adresi [adresa] , te tvrdi da je tu živjela s pok. HD sve do njegove smrti 27.1.2019., a i sada tu živi. Tužiteljica tvrdi da je u periodu tih 9 godina izvanbračne zajednice obavljala sve poslove u kući, njegovala bolesnog HD, koji je bio invalid i vezan za invalidska kolica, brinula se i o unučadi, djeci sina ZD i snahe ID koji su živjeli u istoj kući u [adresa] gdje i tužiteljica i pok. HD. Tužiteljica tvrdi da je izvanbračna zajednica između nje i sada pok. HD u tom periodu od 2010. do 2019. imala sve elemente bračne zajednice. Tužiteljica tvrdi da je zajedno sa sinom ZD nakon smrti HD sahranila pokojnika na mjesnom groblju u [adresa]. Tužiteljica tvrdi da je kod HZZMO pokrenula postupak radi priznanja na obiteljsku mirovinu, ali je taj postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja postojanja izvanbračne zajednice kod nadležnog suda. Tužiteljica tvrdi da ima pravni interes utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.
2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom tvrdi da navodi tužiteljice navedeni u tužbi nisu istiniti, te da tužiteljica nije u razdoblju od 2010 do 2019. živjela na istoj adresi s njim i pok. HD, te predlaže da se tužiteljica u cijelosti odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvod iz matice umrlih za pok. HD (str 3-4 predmeta), izvršen je uvid u Rješenje HZMO Sisak, Klasa:
UP/I 140-03/23-01/03116165100, UR broj: 341-15-05/3-23-12623 od 14.3.2023. (str 5-6 predmeta), izvršen je uvid u Presudu Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: II- P-708/06-4 od 29.1.2007. (str 7-8 predmeta), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ŠD i BD (str 16-17 predmeta), tužiteljice i tuženika (str 22- 23 predmeta).
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 – pročišćeni tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), sud smatra da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovani.
5. Uvidom u Izvadak iz matice umrlih za pok. HD utvrđeno je da je isti umro **.**.2019., a njegovo bračno stanje je razveden.
6. Uvidom u Rješenje HZMO Sisak, Klasa: UP/I 140-03/23-01/03116165100, UR broj: 341-15-05/3-23-12623 od 14.3.2023. utvrđeno je da je tužiteljica pokrenula postupak radi priznanja prava na obiteljsku mirovinu koji je prekinut do završetka sudskog postupka.
7. Uvidom u Presudu Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: II-P-708/06-4 od 29.1.2007. utvrđeno je da je brak između sada pok. HD i tužiteljice razveden 29.1.2007..
8. U svom iskazu svjedok ŠD tvrdi da je tužiteljica živjela u kući preko puta nje, te o izvanbračnoj zajednici nje i pok. HD ništa ne zna.
9. U svom iskazu svjedok BD tvrdi da tužiteljica nije živjela zajedno s pok. HD već u drugoj kući, te ona o izvanbračnoj zajednici tužiteljice s pok. HD ne zna ništa, a zna da je tužiteljica odlazila u kuću sada pok. SD.
10. Iz iskaza oba svjedoka proizlazi da tužiteljica nije živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. HD u vremenskom periodu od 2010. do 2019.
11. U svom iskazu tužiteljica GD tvrdi da se za pok. HD udala 1980., a pravomoćno se razvela 2007. pred Općinskim sudom u Požegi, te je živjela u [adresa], a pok. HD je živio u [adresa]. Tužiteljica tvrdi da se 2008. vratila i iznajmila privatno kuću u [adresa] na adresi [adresa], te je cijelo vrijeme živjela u iznajmljenoj kući, međutim, kada je HD umro njoj je sin ovdje tuženik ZD dozvolio da živi u toj kući koja je njegovo vlasništvo na adresi Ć [adresa], 2. odvj. br. 28., budući je isti sa suprugom i dvoje djece preselio u [adresa], i to 2018. Tužiteljica tvrdi da ne zna kolika je mirovina bila sada pok. HD, nije plaćala režije za kuću gdje je živio HD, s obzirom da je ona živjela u iznajmljenoj kući privatno. Tužiteljica tvrdi da s HD nije imala nikakav emocionalni ni intimni odnos za vrijeme za koje tvrdi da je s istim živjela u izvanbračnoj zajednici. Tužiteljica tvrdi da ju je pok. HD mrzio, te se od njega rastala, te njihova izvanbračna zajednica nije ponovno uspostavljena ali je ona pomagala sinu na način da mu je ponekad kuhala i spremala djecu za školu.
12. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da izvanbračna zajednica nije postojala između tužiteljice i sada pok. HD.
13. U svom iskazu tuženik ZD tvrdi da je on sin tužiteljice i pok. HD, te da su njegovi roditelji živjeli u braku u periodu od 1980. do 2007., kad je brak razveden. Tuženik tvrdi da je u tom braku rođen samo on, te je on nakon razvoda braka roditelja živio sa svojim ocem HD koji je sada pokojni, a kada se oženio i dobio djecu nastavio je živjeti s njim u mjestu [adresa], Zrinskih i [adresa], te je s ocem živio sve do 2018. kada je zbog posla otišao živjeti u [adresa]. Tuženik tvrdi da tužiteljica, njegova majka, nije živjela u zajedničkom domaćinstvu s tuženikom i pok. HD, te nije ponovno uspostavila izvanbračnu zajednicu, ali je ponekad znala pomoći u vidu kuhanja, te je dva puta čuvala djecu kad je tuženikova supruga išla raditi na sezonu, međutim, nije nikad živjela s pok. HD od razvoda kako to tvrdi u tužbi, te je tuženik organizirao i sahranio sada pok. HD, svoga oca, a ne kako to tvrdi tužiteljica da je i ona u tome sudjelovala. Tuženik tvrdi da se on brinuo o ocu s obzirom da se nije mogao brinuti sam o sebi, a tužiteljica nije živjela s njim, a po njegovoj želji tuženik ga je negdje krajem 2018. smjestio u dom, te je isti početkom 2019. umro u bolnici u Sisku. Tuženik tvrdi da kuća koju tužiteljica spominje je njegovo vlasništvo, te joj je on s obzirom da je njegova majka dozvolio da živi u istoj, tek nakon smrti oca, te joj je dozvolio 2022. da izvrši prijavu prebivališta na adresi [adresa].
14. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tuženika kao objektivan i istinit iz kojega proizlazi da izvanbračna zajednica između tužiteljice i sada pok. HD nije postojala.
15. Odredbom članka 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka.
16. Slijedom svega navedenog, Sud smatra kako tužiteljica ĆD u ovom postupku nije dokazala da je živjela u izvanbračnoj zajednici s HD od 2010. do 2019. pa sve do njegove smrti 27.1.2019.
17. Iz provedenih dokaza, zaključak je suda kako tužiteljica ĆD nije od 2010. do 2019. živjela s SD u životnoj zajednici koja bi predstavljala izvanbračnu zajednicu. Naime, 29.1.2007. je razveden brak tužiteljice i HD iz razloga teško i trajno poremećenih odnosa u braku te je navedeno kako ne žive zajedno već godinu dana, te su njihovi bračni odnosi teško i trajno poremećeni i da nastavak prekinute bračne zajednice nije moguć. Sada pok. HD u odgovoru na tužbu tvrdi da su navodi tužiteljice o prekidu bračne zajednice točni, te da je do prekida došlo 18.5.2006. na način da je tužiteljica napustila bračnu zajednicu, te je bio suglasan s razvodom braka.
18. Tužiteljica ničim nije dokazala da bi u utuženom razdoblju njen odnos s pok. HD bio takav da se može smatrati da su živjeli kao izvanbračni partneri..
19. Zbog svega naprijed navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.
Hrvatska Kostajnica, 3. siječnja 2025.
Sudac
Renata Žličarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od objave Presude, tj. od 3. siječnja 2025.. Žalba se podnosi na Županijski sud, putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka.
Dna:
- tužiteljica ĆD, [adresa], putem e-oglasne ploče
- tuženik ZD, [adresa], putem e-oglasne ploče
