REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-528/2024-7

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužiteljice ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, OIB: 95131524528, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Kapucinska 21, Osijek, radi statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, 3. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/II-562-05/24-01/33, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 21. veljače 2024.

II. Poništava se rješenje Vukovarsko-srijemske županije, Službe za opću upravu KLASA: UP/I-562-03/22-02/17, URBROJ: 2196-18-03/7-24-15 od 17. siječnja 2024. i predmet vraća na ponovan postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-562-05/24-01/33, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 21. veljače 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Vukovarsko-srijemske županije, Službe za opću upravu KLASA: UP/I- 562-03/22-02/17, URBROJ: 2196-18-03/7-24-15 od 17. siječnja 2024.

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu iza pok. supruga JB.

2. Tužiteljica u tužbi navodi da su nejasni razlozi odbijanja njenog zahtjeva jer se niti ona niti njen pok. suprug nisu ogriješili o propise Republike Hrvatske te da nije razvidno što je suprotno odredbi članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj 84/21. – dalje: Zakon). Navodi da je njen suprug bio radnik Kombinata Borovo te kao isti član Civilne zaštite u Borovu Naselju, gdje su živjeli sa kćerkom. Tijekom rata nije napuštao Borovo Naselje, već je nosio hranu i potrepštine stanovnicima koji su tijekom rata ostali do pada Borova Naselja. Smatra neutvrđenim na koji način je smrtno stradao njen suprug te je netočan navod da je nakon ekshumacije bio pokopan na Novom groblju. Navodi da su patolozi s VMA iz Beograda utvrdili strijelne i eksplozivne rane na tijelu njenog supruga te da je bio teško ranjen od udara granate u Industrijskoj ulici u Borovu Naselju, a koji dio je bio najviše izložen granatiranju sa srpske strane. Nadalje, tužiteljica navodi da je njen suprug ranjen prebačen u vukovarsku bolnicu te da su joj rekli da je podlegao od teške povrede kuka. Nakon što je pregledano njegovo tijelo, položeno je u masovnu grobnicu na Novom groblju u Vukovaru, odakle je ekshumiran 1998. i sahranjen u obiteljsku grobnicu na Novom groblju u Vukovaru. Tvrdi da nije provedena učinkovita istrga o uzroku smrti njenog supruga te da je nejasno, neobrazloženo i neprofesionalno provedena istraga od Povjerenstva. Predlaže Sudu poništiti osporavana rješenja i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti ponavlja obrazloženje osporavanog rješenja pri kojim razlozima ostaje te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Sud je u ovom sporu održao raspravu 11. prosinca 2024. te je strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na održanoj raspravi su stranke ostale pri dotadašnjim navodima.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom tužiteljice od 28. ožujka 2022. podnesenom prvostupanjskom tijelu za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu i prava na osobnu invalidninu iza pok. supruga JB.

7. Prvostupanjsko tijelo je odbilo zahtjev tužiteljice uz obrazloženje da u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom 1. Zakona, status i prava utvrđena Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja. Prvostupanjsko tijelo se pozvalo i na Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj 118/21. – dalje: Pravilnik) te je utvrdilo da je nadležno Povjerenstvo pribavilo podatke od nadležnih tijela o podnositelju zahtjeva (tužiteljici) i stradaloj civilnoj osobi na temelju koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status, a u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona te dalo mišljenje, KLASA: 562-05/23-01/55, URBROJ: 522-4/1-1-1-23-2 od 8. prosinca 2023. da u pogledu imenovanih postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

8. Odlučujući o žalbi tužiteljice, tuženik je istu odbio osporavanim rješenjem od 21. veljače 2024. prihvativši odluku i obrazloženje prvostupanjskog tijela, a bazirajući istu na tvrdnji da je Povjerenstvo utvrdilo predmetnu zapreku i da stoga odluka ne može biti drukčija.

9. Imajući u vidu propise kojima je regulirana predmetna tematika, prije donošenja Zakona, prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata su bila uređena Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. Unatoč brojnim izmjenama, tim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata. To je bio razlog donošenja Zakona kao adekvatnog pravnog okvira za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

9.1. Obrazlažući razloge zbog kojih su pojedincima uskraćena prava iz Zakona (članak 5.) Vlada Republike Hrvatske, kao predlagateljica Zakona, u Konačnom prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata navodi: ''S obzirom na temeljne vrednote od kojih polazi ovaj Zakon propisane člankom 1. Zakona, u ovoj odredbi se propisuju zapreke za ostvarivanje statusa i prava iz ovoga Zakona za sve pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i za sve osobe koje su osuđene zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, a koje se kao takve nalaze u evidenciji Ministarstva pravosuđa. Radi se o kaznenim djelima: 1. Veleizdaja, 2. Priznavanje okupacije i kapitulacije, 3. Sprječavanje borbe protiv neprijatelja, 4. Služba u neprijateljskoj vojsci, 5. Pomaganje neprijatelju, 6. Podrivanje vojne i obrambene moći države, 7. Prisila prema najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske, 8. Odavanje tajnih podataka, 9. Špijunaža, 10. Povreda ugleda Republike Hrvatske i 11. Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. Nadalje, zapreku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu predstavljaju kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, a to su: 1. Genocid, 2. Zločin agresije, 3. Zločin protiv čovječnosti, 4. Ratni zločin, 5. Povreda pregovarača, 6. Zlouporaba međunarodnih znakova, 7. Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika, 8. Novačenje plaćenika, 9. Odgovornost zapovjednika, 10. Terorizam, 11. Financiranje terorizma, 12. Javno poticanje na terorizam, 13. Novačenje za terorizam, 14. Obuka za terorizam, 15. Terorističko udruženje, 16. Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 17. Mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, 18. Ropstvo, 19. Trgovanje ljudima, 20. Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima, 21. Kloniranje i promjena ljudskog genoma, 22. Zabrana miješanja ljudskih spolnih stanica sa životinjskim. Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnomu tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 75. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om.''

9.2. Prema članku 8. Zakona, civilni stradalnici iz Domovinskog rata, u smislu ovoga Zakona, su civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu odnosno članovi uže i šire obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu koji mogu ostvariti prava prema ovom Zakonu.

9.3. U skladu s odredbom članka 10. stavka 1. Zakona, civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu su: a) civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona, b) civilne osobe koje su od rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona umrle do 30. lipnja 1997. Prema stavku 2. istog članka prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti članovi obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka kojima je priznat status člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu.

9.4. Zakon je u članku 72. propisao da će se odredbe o načinu ostvarivanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu kao i odredbe o načinu ostvarivanja prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, a osobito metodologija utvrđivanja statusa i prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, sadržaj obrazaca za podnošenje zahtjeva te ostalo u svezi s načinom ostvarivanja statusa i prava iz članaka 11. i 21. ovoga Zakona, u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona, razraditi pravilnikom koji donosi ministar.

9.5. U skladu s citiranim člankom Zakona ministar hrvatskih branitelja donio je Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, koji je, kao što je već navedeno, objavljen u Narodnim novinama, broj 118/21.

9.6. U smislu članka 19. stavka 1. Pravilnika postupak za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu pokreće se na zahtjev člana obitelji poginule, umrle ili nestale civilne osobe iz članka 10. Zakona ili njegovog zakonskog zastupnika, opunomoćenika ili skrbnika na propisanom obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Obrazac broj 4). Prema stavku 2. istog članka zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prema mjestu prebivališta.

9.7. Prema članku 20. Pravilnika u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. Zakona službena osoba će: a) Posredstvom Ministarstva zatražiti dokaz jesu li podnositelj zahtjeva i poginula, umrla ili nestala civilna osoba temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi pravo, sukladno članku 5. stavku 1. točki 1. Zakona bili pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku ili su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju b) Zatražiti uvjerenje da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona od nadležnog općinskog suda prema mjestu prebivališta (ne starije od šest mjeseci) i c) Zatražiti potvrdu iz kaznene evidencije tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe jesu li podnositelj zahtjeva i civilna osobe poginula, umrla ili nestala u Domovinskom ratu temeljem koje se izvodi status pravomoćnom sudskom presudom osuđeni za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona.

9.8. Povjerenstvo iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika će od nadležnih tijela pribaviti podatke o podnositelju zahtjeva i civilnoj osobi poginuloj, umrloj ili nestaloj u Domovinskom ratu temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status, u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona (članak 21. Pravilnika).

10. Slijedom iznesenoga, nije sporno da je navedeni Pravilnik donesen na temelju zakonskog ovlaštenja (članak 72. Zakona). Ne bi trebalo biti ni sporno da je Pravilnik sadržajno podređen Zakonu u smislu da ga upotpunjuje (kompletira), jer sadrži detaljnije (tehničke) odredbe koje olakšavaju primjenu Zakona. Svrha Pravilnika je, dakle, da olakša primjenu Zakona, a ne da ga nadomjesti. Ta njegova svrha znači da Pravilnik ne može uspostavljati nova načela koja su suprotna Zakonu i koja proturječe temeljnim načelima koja je uspostavio Zakon o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP).

11. U konkretnom slučaju odluke tuženika i prvostupanjskog tijela se temelje isključivo na mišljenju Povjerenstva od 8. prosinca 2023. o postojanju zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Pritom, međutim, nije jasno o kakvim zaprekama je riječ, kako su one utvrđene i na koga se one odnose. Osporavana rješenja ne sadrže nikakve konkretnije podatke o zaprekama, pa proizlazi osnovanim prigovor tužiteljice da je njezin zahtjev odbijen iz nepoznatih razloga te da su isti nejasni i neobrazloženi.

12. Javnopravna tijela kada odlučuju o pravima i obvezama fizičkih osoba u upravnom postupku dužna su provesti zakonit i cjelovit ispitni postupak u kojem će se utvrditi sve relevantne činjenice, a stranci omogućiti sudjelovanje u postupku te izjašnjavanje o svim činjeničnim i pravnim pitanjima (članci 8., 9. i 47. ZUP-a).

12.1. U konkretnom slučaju, prilikom odlučivanja o zahtjevu tužiteljice, zanemarena su temeljna načela ZUP-a, kao i odredbe o dokazivanju (članci 58. do 70. ZUP-a) i pri kojem je jedino relevantnim smatrano (neobrazloženo) mišljenje Povjerenstva od 8. prosinca 2023., te su stoga povrijeđene postupovne odredbe ZUP- a.

13. Stoga je Sud poništio osporavana rješenja te, s obzirom na intenzitet postupovnih pogrešaka i posljedično stanje spisa, predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak radi donošenja nove, zakonite i cjelovito obrazložene odluke (članak 117. stavak 1. ZUS-a). U postupku povodom ove presude potrebno je ponajprije pribaviti novo obrazloženo mišljenje Povjerenstva, a s istim tužiteljica mora biti upoznata na primjeren način te joj se mora omogućiti da u upravnom postupku osporava dane razloge i iznosi svoje tvrdnje i predlaže dokaze. Dakle, dokazni postupak mora biti proveden na način da stranci jamči sva zakonska, ustavna i konvencijska prava.

U Osijeku 3. siječnja 2025.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljici

2. Tuženiku, po opunomoćeniku, uz spis