Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1098/2024-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Sanji Sušilović, u pravnoj stvari tužitelja OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Željana Kosović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Mihović, odvjetniku u Dubrovniku, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Psp-53/2021-30 od 30. travnja 2024., 3. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Žalba se uvažava kao osnovana i ukida rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Psp-53/2021-30 od 30. travnja 2024., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

“Tuženik ŠO iz ..., [adresa] smetao je tužitelja OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti preko čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, koje je vlasnik tužitelj OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u korist koje postoji pravo prolaza skalinima i prolazom označenim narančastom bojom na kopiji plana od 22. studenog 2021. godine Područnog ureda za katastar Dubrovnik, koji prolaz i skalini se nalaze na južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja služnost se sastoji od prolaza pješice kako je to označeno na navedenoj kopiji plana koji čini sastavni dio ove presude, time što je dana 16. studenog 2021. godine vikao, derao se i prijetio braneći prolaz skalinima i prolazom, pa mu se ubuduće zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda stvarne služnosti, te se nalaže tuženiku odmah dozvoliti tužitelju i njegovoj obitelji i korisnicima njegove obiteljske kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nesmetan prolaz preko navedenog prolaza i skalina.“

II. Nalaže se tužitelju po osnovi naknade troškova ovog postupka isplatiti tuženiku iznosu od 400,00 Eura sa zakonskom sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. travnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 949,48 Eura sa zakonskim zateznim kamatama kao neosnovan.“

2. Ovo rješenje pravovremenom podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje da je tuženik 16. studenog 2021. smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza stepeništem i prolazom koji se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je vikao, derao se i prijetio braneći prolaz stepeništem i prolazom uz nalog tuženiku dozvoliti tužitelju, članovima njegove obitelji i korisnicima njegove obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nesmetan prolaz stepeništem i prolazom te zabranu svakog takvog i sličnog smetanja ubuduće.

6. Tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

-da se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, nalaze stepenište i prolaz kojima se s javnog puta dolazi do stambenog objekta tuženika,

- da tužitelj i njegova obitelj mirno prolaze predmetnim stepeništem već 30 godina odnosno da su tužitelj i njegova obitelj koristili predmetno stepenište prije događaja koji se zbio 16. studenog 2021.,

-da je tužitelj kao najmodavac dijelove svog stambenog objekta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dao u najam najmoprimcima O, ĐO i ĆO, Š i LO, te PO, koji su stepenište i prolaz nesmetano koristili, i to O, ĐO i ĆO, te PO sve do studenog 2021. kada su ga prestali koristiti zbog verbalnih prijetnji tuženika,

-da su ĆO i ĐO podnijele prijavu protiv tuženika zbog kaznenog djela prijetnje jer im je 15. studenog 2021. istu uputio vezano uz korištenje zajedničkog prilaza kući,

- da je između tužitelj i tuženika sklopljen Ugovor o zamjeni nekretnina (list spisa 12-13) kojim su stranke (člankom 2.) ugovorile da mijenjaju dio svoje čestice za dio čestice druge ugovorne strane i to na način da tužitelj tuženiku daje dio svoje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 64 m2, upravo onaj na kojem se nesporno nalazi predmetno stepenište, dok tuženik daje tužitelju dio svoje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 36 m2, pri čemu tužitelj zadržava pravo trajnog prolaza preko dijela čestice koju u zamjenu daje tuženiku sa zapadne strane, a na kojem su dijelu izgrađene zajedničke skale do visine čestice tužitelja broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nesporno predmetno stepenište).

7. Temeljem navedenih utvrđenih odlučnih činjenica stav je prvostupanjskog suda da, u pogledu posjeda prava služnosti prolaza predmetnog stepeništa, tužitelj i njegovi najmoprimci ne stoje u odnosu posrednog i neposrednog posjednika, pa da bi tužitelj, uslijed činjenice da je tuženik smetao posljednji mirni neposredan posjed prava služnosti prolaza nekog od tih najmoprimaca, u smislu čl. 23. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 , 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-u daljnjem tekstu:ZV) osnovano mogao tražiti zaštitu svog posrednog posjeda.

8. Prema odredbi čl. 10. st. 3. ZV-a kada netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Tumačenjem citirane odredbe proizlazi da posredan posjed ima osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouživanja, zakupa, najma, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. St. 5. određeno je da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

9. Odredbom čl. 20. st. 1. ZV-a određeno je da je samovlast zabranjena i da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, dok je čl. 20. st. 2. ZV-a određeno da onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Odredbom čl. 21. st. 1. i st. 3. ZV-a određeno je i da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a koje pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja te koje se pravo na zaštitu posjeda, sukladno čl. 21. st. 4. ZV-a, ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Pri tome, odredba čl. 22. ZV-a propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće; da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu; dok se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Prema odredbi čl. 23. st. 1. ZV-a zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik.

10. Razmatrajući žalbene navode tuženika, ovaj sud smatra da se činjenična utvrđenja i pravna shvaćanja prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti pravilnima.

10.1. Naime, ovaj sud je stava da je pogrešan stav suda prvog stupnja kako tužitelj ne uživa posjedovnu zaštitu kao posredni posjednik jer iz stanja spisa proizlazi da su najmoprimci tužitelja nesmetano koristili sporno stepenište i prolaz sve do dana kada im je to tuženik zabranio upućivanjem verbalnih prijetnji. Također, pogrešno je i upuštanje suda prvog stupnja u ocjenu vrste služnosti (osobne ili stvarne) jer navedeno predstavlja ocjenu prava na posjed i pravnu osnovu posjeda, a što je kod raspravljanja o smetanju posjeda isključeno. Ukazuje se i na to da se u konkretnom slučaju radi o odnosu tužitelja, kao posrednog posjednika i tuženika, kao treće osobe, pa je u njihovom međusobnom odnosu isključeno raspravljanje o pravu na posjed i pravnoj osnovi posjeda, a koji bi se ispitivali jedino u slučaju smetanja posjeda učinjenog između neposrednog i posrednog posjednika.

11. Zbog pogrešnih zaključaka prvostupanjskog suda o nepostojanju posrednog posjeda tužitelja i pravu na zaštitu istog, te zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda, a uvažavajući žalbene navode tužitelja, valjalo je uvažiti žalbu tužitelja i ukinuti rješenje suda prvog stupnja.

12. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će nepravilnosti na koje mu je ukazano, te će, imajući u vidu i žalbene navode, pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti odluku utemeljenu na zakonu, pri čemu će cijeniti jesu li najmoprimci tužitelja posljednji mirni posjednici prava stvarne služnosti prolaza i je li tuženik radnjama opisanim u tužbi smetao njihov posjed.

14. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

15. Sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno je kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.

Osijek, 3. siječnja 2025.

Sutkinja

Sanja Sušilović