REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1215/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Bilić Paulić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić&Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnice tužitelja Igora Paulića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Mislava Biočića, odvjetnika, 2. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. isplatiti tužitelju ŽJ iznos od 5.715,75 EUR sa zateznim kamatama koje na iznos od 3.981,68 EUR teku od 21. listopada 2020., a na iznos od 1.734,07 EUR od 21. listopada 2024. pa do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ŽJ za isplatu zateznih kamata koje ne iznos od 18,32 EUR teku od 21. listopada 2020. do 20. listopada 2024.

III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ŽJ parnični trošak u iznosu od 2.887,54 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 2. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Adriatic osiguranje d.d. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.345,68 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 3. siječnja 2024. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 28. travnja 2022. navodi da je dana 21. listopada 2020. u Zagrebu, na križanju [adresa] i [adresa] došlo do prometne nesreće između vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj i vozila (motora) reg. oznake [registarska oznaka] koji je upravljao EJ, osiguranik tuženika. Navodi kako se svojim vozilom kretao sporednom Ulicom Ante Mike Tripala (smjer zapad-istok) te se namjeravao uključiti na [adresa] na način da na križanju skrene ulijevo (u smjeru sjevera). Ističe kako je zaustavio vozilo ispred znaka STOP i upalio lijevi pokazivač smjera. Pričekao je na mjestu nekoliko desetaka sekundi da se vozilo koje se kretalo [adresa] u smjeru juga, a koje se tužitelju nalazilo s lijeve strane, zaustavi. Potom je vozač tog vozila svjetlima signalizirao i mahnuo rukom tužitelju dajući mu do znanja da ga ''pušta'' odnosno da mu zaustavljajući svoje vozilo dopušta da se uključi iz Tripaline ulice na [adresa]. Navodi kako je potom polako s vozilom započeo skretati ulijevo i istovremeno pazio i gledao da neko drugo vozilo ne naiđe iz suprotnog, istočnog traka [adresa] iz smjera juga. Kad se uvjerio da iz smjera juga nema vozila koja bi mu išla u susret te da ga je vozilo s njegove lijeve strane pustilo da prođe, počeo je izvršavati radnju skretanja ulijevo, kad se u njega iz smjera suprotne prometne trake u kojoj se nalazila kolona vozila, na čelu koje je bilo vozilo koje je propustilo tužitelja, iznenada zabio motocikl osiguranik tuženika EJ koji je nepropisno obilazio kolonu zaustavljenih vozila preko neisprekidane (''pune'') crte. Ističe kako je osiguranik tuženika nepoštivanjem prometnih propisa i kršeći propise o zabrani prestizanja kolone, a posebno preko neisprekidane crte, nalazio u suprotnom kolničkom traku gdje se nikako nije smio nalaziti i time doveo u opasnost sve sudionike u prometu. Navodi kako je podnio odštetni zahtjev tuženiku koji je tuženik otklonio. Navodi kako mu je uslijed navedenog štetnog događaja nastala šteta. Ističe kako je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-1519/21 od 6. svibnja 2021. oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj izazivanja prometne nesreće koji mu je prethodno stavljen na teret obveznim prekršajnim nalogom. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 30.000,00 kn / 3. 981,68 EUR sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja te ističe prigovor isključive krivnje na strani tužitelja koji je kritične zgode upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] sporednom ulicom i vršio radnju uključivanja te oduzeo prednost prolaska (čl. 57. st. 4. ZOSPC-a) vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika. Da je kritične zgode tužitelj postupio u skladu s odredbama Zakon o sigurnosti prometa na cestama i propustio vozilo osiguranika tuženika koje se nalazilo na cesti s prednošću prolaska do štetnog događaj ne bi došlo. Spori osnov i visinu tužbenog zahtjeva s naslova imovinske štete nastale na vozilu tužitelja. Osporava tijek zateznih kamata na imovinsku štetu jer se radi o nenovčanoj šteti pa kamate mogu teći od dana presuđenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

3. Podneskom od 21. listopada 2024. tužitelj je preinačio tužbu jer je povećao tužbeni zahtjev kako je bio postavljen u tužbi i to za iznos od 1.734,07 EUR, zajedno sa zateznim kamatama. Sud je preinaku dopustio rješenjem na ročištu održanom 25. studenog 2024., a sve sukladno odredbama čl. 190. st. 2. i čl. 191. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Naime, tužitelj je tužbu preinačio nakon provedenog prometnog vještačenja kojim je utvrđena visina štete na vozilu, odnosno uslijed okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe i koje su nastale bez krivnje tužitelja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u skicu mjesta događaja (list 6), izvid štete (list 7-8), odgovor na odštetni zahtjev (list 9), fotografije (list 10-23), presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-1519/2021 od 6. svibnja 2021. (list 24-27), zapisnik s ročišta održanog 21. travnja 2021. kod Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu (list 28-32), izvršen je uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-1519/2021, dokumentaciju prometne nezgode Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb broj 511-19-45/06-P-2517/2020 (list 53-55), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EJ (list 71-72), i tužitelja (list 72-73), prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 80-87) i saslušanjem vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića (list 114-116).

5. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 5.715,75 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, povodom štetnog događaja od 21. listopada 2020.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, kao ni nastanak štetnog događaja, ali je sporna odgovornost tuženika za štetni događaj, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. Sud je izvršio uvid u predmet Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-1519/2021 te je utvrdio da je okrivljenik ŽJ pravomoćnom presudom od 6. svibnja 2021. oslobođen optužbe da bi dana 21. listopada 2020. počinio prekršaj iz čl. 57. st. 4. kažnjiv po čl. 57. st. 7., u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19), a iz razloga što nakon provedenog dokaznog postupka nije bilo moguće isključiti verziju događaja okrivljenika kao istinitu, a u skladu s pravnim načelom ''in dubio pro reo''.

9. Saslušan kao svjedok, osiguranik tuženika EJ u svom iskazu navodi da je tužitelj ulazio na glavnu cestu iz sporedne ceste, a gledao je u suprotnom smjeru prema [adresa]. Nije gledao u smjeru iz kojeg je došao svjedok, odnosno kojim se kretao svjedok i naletio je na njega. Navodi kako je vozio motor i vozio se uz kolonu. Vozio se djelomično u svojoj traci, a djelomično u suprotnoj traci. Iz suprotnog smjera nije bilo prometa, traka je bila prazna. Ne zna točno kojom se trakom kretao u trenutku sudara. Moguće je da se kretao svojom trakom, ali nakon udara tužiteljevog vozila, motor je završio na suprotnoj traci. Čuo je zvuk vozila tužitelja, radilo se o dizelskom motoru i čuo je da je stisnuo gas neposredno prije njihovog kontakta, ali tužitelj njega nije mogao vidjeti, jer je gledao u suprotnom smjeru. Tužitelja je vidio kad je prednji dio auta izašao ispred njega, a čuo ga je sekundu-dvije prije toga. Čim ga je vidio, zakočio je. Ta kolona uz koju se vozio se pomalo kretala ili je bila u stajanju, to je bila velika kolona. Kretao se po glavnoj cesti, a tužitelj je dolazio s njegove desne strane sa sporedne ceste. Da je tužitelj gledao na pravu stranu, odnosno u njegovom smjeru, on bi stigao zakočiti, jer se nije kretao velikom brzinom. Navodi kako je vozio u prvoj brzini, dosta sporo. Vidljivost je bila dobra, nije bilo padalina, bilo je suho, to je bilo oko 14,00 ili oko 14,30 sati. Motor je veći, 1500 kubika, širine cca 60 cm. Motorom se može kretati paralelno uz auto, u istoj traci, ovisno o tome kako se kreće taj auto, odnosno, kolona. Novčano je kažnjen zbog ovog štetnog događaja, platio je kaznu u iznosu od 250,00 kn.

10. U svom iskazu tužitelj navodi kako se toga dana vozio Ulicom Ante Mike Tripala. U toj je ulici radio i išao je s posla te se štetni događaj dogodio u 15,00 sati. U to vrijeme svakodnevno je prolazio tom istom cestom, jer živi u zgradi na križanju [adresa] i [adresa]. Kretao se tom ulicom i približavao se glavnoj cesti. Deset metara prije križanja nalazi se znak "stop" i pješački prijelaz. Tu se zaustavio. Kod znaka "stop" do glavne ceste ima još oko 6 metara. Nakon znaka "stop" ponovo je krenuo i približavao se [adresa] u to vrijeme je potpuno zakrčena vozilima u smjeru kretanja sjever-jug. Da bi uopće izašao na [adresa], kolona vozila ga mora propustiti. U tom trenutku kolona je stajala. Vozač vozila koje je bilo zaustavljeno mahnuo mu je rukom da prođe i upalio je svjetla da mu signalizira da ga propušta. U tom je trenutku krenuo i izašao do sredine trake, otprilike 2 m, gdje se opet zaustavio kako bi pogledao desnu stranu odnosno kako bi provjerio ima li vozila koja se kreću iz smjera juga prema sjeveru. Pogledavao je i lijevo i desno, prošla su dva vozila i kad je vidio da može krenuti, lagano je krenuo. U tom trenutku u njega se zabio motor kojim je upravljao svjedok te se zabio u tužitelja. Navodi kako se svjedok kretao nepropisno, jer je zaobilazio kolonu vozila koja je stajala i koja je propustila tužitelja. Navodi kako ga nije vidio, jer se on kretao i nije se zaustavljao. Navodi kako nije vozio brzo, tek je krenuo, a ni svjedok nije vozio brzo. U to doba dana nemoguće je izaći iz Tripaline ulice na [adresa], a bez da ga propusti kolona vozila za cijelo vrijeme kada je prometna gužva. Kad mu je vozač dao znak da ga propušta, nalazio se u traci u kojoj je bila kolona i to 0,5 m prije središnje linije. Tako je stajao 7-10 sekundi, dok su prošla 2 vozila. Od trenutka kad je krenuo pa do trenutka udara, prošla je sekunda. Udar je bio u prednji lijevi dio njegovog vozila.

11. Tijekom postupka izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

12. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi kako je u ovom štetnom događaju motocikl osiguranika tuženika prednjim dijelom došao u kontakt s prednjim lijevim dijelom vozila tužitelja. Mjesto sudara se nalazilo u raskrižju, u lijevoj (južnoj) prometnoj traci gledano u smjeru kretanja motocikla, oko 1,2 do 1,4 m od središnje linije kolnika, na prvom pronađenom tragu struganja motocikla na kolniku. Neposredno prije sudara motocikl osiguranika tuženika je vršio radnju obilaženja zaustavljene kolone vozila ispred raskrižja s Ulicom Ante Mike Tripala. Za to vrijeme vozilo tužitelja se zbog propuštanja vozača zaustavljenog vozila ispred raskrižja uključivalo iz lijeve prometne trake zapadnog kolnika Ulice A. M. Tripala, radnjom skretanja u lijevo, u južnu prometnu traku kolnika [adresa] u smjeru istoka. Budući nisu poznate brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara, to nije moguće napraviti vremensko prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja, a time niti sve mogućnosti izbjegavanja ovog štetnog događaja od strane oba sudionika. Vještak zaključuje da do ovog štetnog događaja ne bi došlo da je osiguranik tuženika ispoštovao horizontalnu prometnu signalizaciju i da nije vršio radnju obilaženja zaustavljenih vozila preko pune središnje linije ispred raskrižja, već da se zaustavio u koloni vozila. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala je djelomična šteta koja na dan izrade nalaza i mišljenja iznosi 5.715,75 EUR.

13. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tuženik navodeći kako vještak zanemaruje činjenicu da se osiguranik tuženika kretao cestom s prednošću prolaska. Navodi kako je tužitelj vršio radnju skretanja ulijevo, a da se prije toga nije uvjerio da takvu radnju ne smije započeti ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Smatra da je tužitelj doprinio nastanku štete u visini od 80%.

14. U svom usmenom očitovanju, u odnosu na prigovore tuženika vještak Berislav Šimunović navodi da kretanje sudionika u ovom štetnom događaju i njihova međusobna odgovornost predstavlja pravno pitanje o kojem se ne može očitovati. Visinu štete na vozilu utvrdio je prema cijenama koje su vrijedile na dan izrade nalaza i mišljenja. Zaključio je da se radilo o manjim sudarnim brzinama zbog oštećenja nastalih na oba vozila. Obzirom na nepoznavanje vrste vozila koje je bilo zaustavljeno prvo u koloni i koje je propuštalo tužitelja te ne znajući njihovu međusobnu udaljenost, nije moguće utvrditi trenutak kada su se sudionici ovog štetnog događaja mogli prvi put međusobno ugledati. Prilikom uključivanja, a obzirom da ga je vozilo propuštalo, smatra da je tužitelj pretežnu pažnju trebao obratiti na vozila koja su mu dolazila s desne strane, budući su mu oni predstavljali neposrednu opasnost prilikom uključivanja. Međutim, trebao je pratiti prometnu situaciju i s lijeve strane.

15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića, jer je isti u skladu s ostalim izvedenim dokazima, a osobito nakon što je vještak svoj nalaz i mišljenje dodatno obrazložio i pojasnio na ročištu otklonivši time sve prigovore koje je iznio tuženik.

16. Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja koji su saslušani tijekom postupka i dovodeći iste u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka sud je u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne iskaze svjedoka i tužitelja jer su u bitnom suglasni i u skladu s utvrđenjima iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka.

17. Okolnost što je osiguranik tuženika, svjedok EJ, platio novčanu kaznu na mjestu događaja, ne znači da bi osiguranik tuženika samim time bio odgovoran za štetni događaj već je njegovu odgovornost, a s obzirom da je tuženik odgovornost osporio, bilo potrebno utvrditi u ovom postupku, na temelju predloženih dokaza i utvrđenih činjenica. Uslijed navedenog, sud nije smatrao potrebnim pribavljati očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova o izrečenoj i plaćenoj kazni osiguraniku tuženika jer isti podatak nije odlučan za odluku, imajući na umu da je osiguranik tuženika u svom iskazu i naveo da je platio kaznu zbog predmetnog štetnog događaja u iznosu od 250,00 kn.

18. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da se osiguranik tuženika neposredno prije štetnog događaja kretao protivno prometnim pravilima jer je zaobilazio kolonu vozila, prešavši pri tom na kolnički trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera i to preko ''pune'' crte, neposredno prije ulaska u raskrižje, a kako to proizlazi iz skice mjesta događaja koju je dostavila PU Zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb, utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića te iskaza tužitelja. Pri tom treba reći da je i osiguranik tuženika u svom iskazu priznao da se prilikom obilaženja kolone vozila djelomično kretao i suprotnom kolničkom trakom, kao i da je nakon udara motor bio na suprotnoj kolničkoj traci.

19. Iako nije sporno da se tužitelj kretao sporednom cestom te se uključivao na glavnu cestu, sud smatra da je tužitelj prilikom štetnog događaja postupao u cijelosti u skladu s prometnim pravilima. Tužitelj se zaustavio kod znaka ''STOP'' potom polako krenuo, a uključivati se na glavnu cestu počeo je tek nakon što mu je prvo vozilo u koloni s lijeve strane signaliziralo da može skrenuti. U takvoj situaciji, a nakon što se uvjerio da s desne strane ne nailazi niti jedno vozilo, tužitelj je opravdano smatrao da može bez opasnosti izvršiti radnju uključivanja na glavnu cestu skretanjem ulijevo.

20. Iako se osiguranik tuženika kretao glavnom cestom, njegovo je kretanje bilo protivno odredbama čl. 43. st. 1., čl. 66. st. 1. i 2., čl. 70. st. 1. (…vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti kolonu vozila…), čl. 73. st. 1. (…vozač ne smije pretjecati drugo vozilo neposredno ispred raskrižja…) Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je pretjecao kolonu, što nije dozvoljeno, na mjestu na kojem to nije dozvoljeno (preko ''pune'' crte i ispred raskrižja). Pri tom treba reći kako je osiguranik tuženika u svom iskazu potvrdio da je zaobilazio veliku kolonu, što je u skladu i s iskazom tužitelja o uobičajenim prometnim gužvama u to vrijeme na tom mjestu, ali i s općepoznatim stanjem u prometu u vrijeme kad je došlo do štetnog događaja (15:00 sati).

21. Stoga sud zaključuje, što je u skladu i s utvrđenjima prometnog vještaka, da je štetni događaj mogao biti izbjegnut da je osiguranik tuženika bio zaustavljen u koloni vozila te da je poštovao horizontalnu prometnu signalizaciju, odnosno da nije prešao preko ''pune'' središnje linije ispred samog raskrižja.

22. Uslijed navedenog za predmetni štetni događaja odgovoran je osiguranik tuženika, a time i tuženik kao njegov osiguratelj.

23. Utvrđenoj visini štete na vozilu tužitelja u iznosu od 5.715,75 EUR stranke nisu određeno prigovarale, slijedom čega je sud, prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka, našao osnovanim tužbeni zahtjeva tužitelja za naknade imovinske štete na vozilu u iznosu od 5.715,75 EUR pa je temeljem odredbe čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) naloženo tuženiku isplatiti tužitelju navedeni iznos.

24. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete, a koje na iznos od 3.981,68 EUR (tužbeni zahtjev iz tužbe) teku od 21. listopada 2020., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1696/17-2 od 5. rujna 2017., Rev x-747/2017-2 od 27. lipnja 2019., Rev-934/2014-2 od 5. travnja 2017. i drugim odlukama). Na iznos od 1.734,07 EUR (preinačeni dio tužbenog zahtjeva) zatezne kamate teku od 21. listopada 2024., odnosno od dana kad je izvršena preinaka tužbe (podneskom tužitelja od 21. listopada 2024.). Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

25. Uslijed navedenog, zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 18,32 EUR (razlika između utuženog iznosa od 3.981,68 EUR i iznosa od 4.000,00 EUR kojeg je tužitelj naznačio u podnesku od 21. listopada 2024.) teku od 21. listopada 2020. do 20. listopada 2024., odbijen je kao neosnovan jer samo na nepreinačeni dio tužbenog zahtjeva tužitelj ima pravo na zatezne kamate od odštetnog zahtjeva.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i 5. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' 138/23 - dalje: Tarifa). Tako je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 13. lipnja 2022., 15. rujna 2022., 11. travnja 2024. i 21. listopada 2024. u visini 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za sastav podneska od 14. veljače 2024. u visini 25 bodova prema Tbr 8/3 Tarife, trošak zastupanja na ročištima održanim 24. siječnja 2023., 16. siječnja 2024. i 25. studenog 2024. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife te za pribavu skice mjesta događaja od MUP RH u visini 25 bodova prema Tbr. 36/3 Tarife, odnosno ukupno 950 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužitelju pripada iznos od 1.900,00 EUR uz PDV od 25 % u iznosu 475,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 340,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 86,27 EUR i na presudu u iznosu od 86,27 EUR.

27. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. siječnja 2024. jer isti ne prileži spisu, kao ni trošak sastava podneska od 6. lipnja 2024. jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

28. Slijedom navedenog, tužitelju na ime parničnog troška pripada ukupan iznos od 2.887,54 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

29. Iako tužitelj nije uspio s dijelom svog zahtjeva, radi se o neznatnom dijelu u vezi kojeg nisu nastali posebni troškovi pa je tužitelju trošak dosuđen u cijelosti (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

30. Kako tuženik nije uspio u ovom postupku to je odbijen kao neosnovan i njegov zahtjev za naknadu troškova postupka u zatraženom iznosu od 1.345,68 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od donošenja ove presude do isplate.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 2. siječnja 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćnici tužitelja

2. Punomoćnici tuženika