REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2342/2023-19
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Kolindi Kolar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Eleonora Katić, odvjetnica u [adresa] protiv tuženika ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Nikica Leskovar, odvjetnik u [adresa] uz sudjelovanje maloljetnog djeteta DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa poseban skrbnik ĆŽ, diplomirani pravnik, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Oreškovićeva 25, radi određivanja privremene mjere, 2. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I./ Određuje se privremena mjera na način da će maloljetno dijete TŽ stanovati s majkom na adresi prebivališta majke u [adresa] dok će osobne odnose s ocem ostvarivati:
- svaki parni vikend u mjesecu od petka od završetka nastave do nedjelje u 19,00 sati na način da otac preuzme dijete u školi i vrati ga na adresu stanovanja majke.
- ukoliko otac boravi u [adresa], tada i utorkom i četvrtkom od završetka nastave do 19,00 sati na način da otac preuzme dijete u školi i vrati ga na adresu stanovanja majke pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o namjeri dolaska u Zagreb i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom tijekom tjedna barem 3 dana ranije.
- polovicu svih školskih praznika na način da svake parne godine prvi dio praznika dijete provodi s ocem, a svake neparne godine dijete drugi dio praznika provede s ocem, a posebno tijekom ljetnih školskih praznika na način da naizmjenično boravi sa svakim od roditelja po 14 dana u kontinuitetu pri čemu prva dva tjedna po početku praznika dijete provodi s ocem.
- svakodnevno putem video-poziva što je roditelj s kojim dijete boravi dužan osigurati
II./ Dodjeljuje se majci djelomično samostalna roditeljska skrb u dijelu donošenja odluke o obrazovanju na način da joj se dopušta upisati dijete u osnovnu školu prema adresi svog prebivališta, [adresa] IV. 8.
III./ Nalaže se ocu ZŽ da za uzdržavanje maloljetnog djeteta TŽ doprinosi 250,00 eura mjesečno najkasnije do 15.-og u mjesecu za tekući mjesec počevši od 2. siječanja 2025. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun majke.
IV./ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem
V./ Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.
Obrazloženje
1. Predlagateljica osiguranja je podnijela prijedlog radi određivanja privremene mjere u kojem je navela da su stranke 7. rujna 2017. sklopile brak u kojem je rođeno jedno dijete, TŽ, rođen **.**.2017. u [adresa]. Stranke su do siječnja 2023. godine stanovale zajedno u Zagrebu kada se protivnik osiguranja preselio u [adresa]. Maloljetno dijete ostalo je živjeti s majkom u Zagrebu dok je s ocem ostvarivao osobne odnose prema dogovoru roditelja na način da bi majka odvodila dijete ocu ili bi otac dolazio po dijete tako da bi dijete provodilo podjednako vremena sa svakim od roditelja. Od svoje treće godine dijete pohađa vrtić "Dobro drvo" u Zagrebu u koji je bio upisan uz suglasnost oba roditelja, a u rujnu 2023. godine dijete je krenulo u predškolski odjel. S obzirom na to da je predškola obavezna roditelji su u dogovoru sa stručnim djelatnicima vrtića postigli sporazum da dijete svaki drugi vikend provodi s ocem od četvrtka do ponedjeljka. Međutim, kada je majka 3. listopada 2023. predala dijete njegovoj teti, po uputi protivnika osiguranja, protivnik osiguranja je majci 5. listopada 2023. onemogućio ulazak u stan u [adresa] na adresi [adresa] nakon čega nije davao dijete majci niti ga je odveo u vrtić niti je javio da dijete neće doći u vrtić. Majka je u prijedlogu predložila da sud odredi privremenu mjeru na način da dijete stanuje s njom uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem te polovicu svih praznika kao i svakodnevno putem video-poziva što je roditelj s kojim dijete boravi dužan osigurati te je predložila da otac za uzdržavanje maloljetnog djeteta doprinosi mjesečno iznosom od 250,00 eura počevši od dana određivanja privremene mjere pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.
2. Protivnik osiguranja se u svom odgovoru na prijedlog protivio određivanju predložene privremene mjere i naveo kako dijete i dalje stanuje s majkom. U to vrijeme je dijete još išlo u vrtić i stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područni ured Peščenica (dalje: Područni ured Peščenica) postigle dogovor da dijete sa svakim od roditelja provodi po dva tjedna. Protivnik osiguranja smatra kako bi za dijete bilo bolje da živi u [adresa] jer tamo ima mogućnost boraviti i blizu članova svoje obitelji te ima stabilne materijalne prilike dok izražava zabrinutost u odnosu na koji majka vodi brigu o djetetu jer se dijete često nalazi u društvu njemu nepoznatih osoba i preopterećeno je rasporedom aktivnosti. Protivnik osiguranja je predložio da dijete stanuje s njim, a da s majkom provodi svaki drugi vikend, polovicu praznika i svakodnevno putem video-poziva što je roditelj s kojim dijete boravi dužan osigurati.
3. U svom konačnom prijedlogu i mišljenju (list 46-52 spisa), koje je sačinjeno za potrebe ovosudnog parničnog predmetu P Ob-1224/2023 koji se vodi između istih stranaka, a za koji prijedlog i mišljenje je Područni ured Peščenica na ročištu 8. srpnja 2024. naveo kako predstavlja njegov prijedlog u ovom predmetu, Područni ured Peščenica je naveo kako su stranke došle živjeti u [adresa] prije rođenja maloljetnog DŽ te su nakon njegovog rođenja ostali živjeti u [adresa] uz redovite odlaske u Split. Psihologinja Područnog ureda Peščenica obavila je višekratne razgovore s roditeljima, psihološku obradu majke, razgovor s maloljetnim djetetom te je izvršila uvid u psihološku obradu oca provedenu u Područnom uredu Kaštela. Navodi se kako roditelji nisu u mogućnosti postići dogovor, a osnovni problem predstavlja mjesto stanovanja djeteta nakon kretanja u školu. Otac je predlagao da se svi presele u Kaštela ili eventualno u Split i okolicu odakle svi dolaze i gdje su članovi šire obitelji oba roditelja te bi im tamo bilo znatno lakše osigurati stambeno pitanje i ukupnu skrb o djetetu. S druge strane majka smatra kako je dječak cijelo djetinjstvo proveo u Zagrebu gdje želi i ostati. Dodala je i kako joj je otac onemogućio stanovanje u stanu u kojem je ostala po početku njihovog odvojenog života te je kao jedino rješenje za stanovanje maloljetnog DŽ prezentirao [adresa] s obzirom na to da majka nije imala riješeno stambeno pitanje, ali majka je u vrlo kratkom roku riješila stambeno pitanje na primjereni način. Majka smatra da je skrb oca u odnosu na dječaka adekvatna kao i skrb drugih osoba iz njegove obitelji te je naglasila kako je spremna podržati organizaciju života koja će maloljetnom djetetu omogućiti da što više vremena provodi s ocem. Psihološkom obradom majke nisu utvrđeni znakovi psihopatologije.
3.1. Kao što je navedeno djetetu je omogućeno da izrazi svoje mišljenje sukladno čl. 86. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/05., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje: ObZ), i to u razgovoru sa psihologinjom Područnog ureda Peščenica. Dječak je kroz igru i razgovor naveo da ima 6 godina i da ide u vrtić kamo rado odlazi te je imenovao prijatelje. Naveo je da je s majkom u Zagrebu, a s ocem malo u Zagrebu, a malo više u [adresa] te da voli biti i u [adresa] i u [adresa]. I majku i oca opisuje u potpuno pozitivnom kontekstu te je stečen dojam o bliskom odnosu s oba roditelja. Dobivena je informacija da su tijekom njegovog boravka u [adresa] u većoj mjeri u skrb o njemu uključene druge osobe (baka, teta…) dok u Zagrebu o njemu uglavnom brine mama. Mama mu kuha ono što najviše voli dok kod tate najčešće kuha baka. Kroz razgovor s dječakom nije primijećeno da bi imao teškoću u odnosu bilo s majkom, bilo s ocem. Negira da bi majka pričala loše o ocu ili obrnuto. Kada je upitan za školu naveo je da se veseli polasku u školu i da misli da će ići u školu u Zagrebu, a posjećivati baku u [adresa] te da mu je to dobro. 3.2. Područni ured Peščenica zaključuje kako je TŽ dječak koji odrasta u okolnostima odvojenog života roditelja te naizmjenično provodi podjednako vrijeme s roditeljima. Odnos dječaka i roditelja je ocijenjen bliskim i kvalitetnim, ali je maloljetni TŽ svakako izložen određenoj razini obiteljskog stresa do čega dolazi uslijed nedovoljne komunikacije roditelja, njihovog narušenog odnosa, različitog odgojnog pristupa te neizvjesnosti o stalnom mjestu stanovanja djeteta. Procijenjeno je kako je u interesu djeteta da provodi vrijeme s oba roditelja, ali i da njegov svakodnevni život i okolnosti stanovanja postanu stabilniji i predvidljiviji. Uočeno je kako se prijedlog oca ne odnosi samo na mjesto stanovanja djeteta već i majke smatrajući kako je u interesu djeteta i majčino preseljenje te da bi u tom kontekstu za njega bilo prihvatljivo da dječak i dalje jednako vremena provodi s oba roditelja. Majka s druge strane prihvaća očevu odluku o životu u [adresa], ali iskazuje jasnu namjeru da sa djetetom ostaje u Zagrebu uz ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta u što većem opsegu. Područni ured Peščenica nadalje smatra kako majka jasno pokazuje da je svoj stil života podredila brizi o djetetu i njegovim potrebama dok otac, iako angažiran kao roditelj, u znatno većoj mjeri naglašava važnost članova šire obitelji na koje se s obzirom na poslovne obaveze u velikoj mjeri oslanja u pogledu skrbi o djetetu. Također, tijekom postupanja u obitelji stečen je dojam kako je majka kao roditelj u većoj mjeri spremna na uvažavanje uloge drugog roditelja, dijeljenje informacija s ocem i poticanje kontakata djeteta i oca dok je otac u svom pristupu u većoj mjeri samovoljan i isključiv (iseljavanje majke, neodgovaranje na poruke i prijedlog majke po pitanju zdravstvenih pregleda djeteta, neredovitost u omogućavanju kontakata majke i djeteta i slično). Stoga Područni ured Peščenica predlaže da dijete nastavi stanovati s majkom, a da s ocem provodi svaki parni vikend u mjesecu od petka od završetka nastave do nedjelje u 19,00 sati na način da otac preuzme dijete u školi i vrati ga na adresu stanovanja majke. Ukoliko otac boravi u [adresa], tada i utorkom i četvrtkom od završetka nastave do 19,00 sati na način da otac preuzme dijete u školi i vrati ga na adresu stanovanja majke pri čemu je otac dužan obavijestiti majku o namjeri dolaska u Zagreb i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom tijekom tjedna barem 3 dana ranije. Polovicu svih školskih praznika na način da svake parne godine prvi dio praznika dijete provodi s ocem, a svake neparne godine dijete drugi dio praznika provede s ocem, a posebno tijekom ljetnih školskih praznika na način da naizmjenično boravi sa svakim od roditelja po 14 dana u kontinuitetu pri čemu prva dva tjedna po početku praznika dijete provodi s ocem. Područni ured Peščenica je predložio i da sud omogući majci da upiše maloljetno dijete u 1. razred osnovne škole.
4. Protivnik osiguranja smatra kako Područni ured Peščenica u svom izvješću nije naveo da iz bilo čega proizlazi da bi netko od mjesta stanovanja bilo primjerenije i bolje za dijete. Ističe kako mu nije u interesu dijete odvojiti od majke, ali da su okolnosti i uvjeti života za dijete itekako primjereniji i bolji u [adresa] gdje bi osim oca svakodnevno viđao i ostale članove obitelji dok bi životom u Zagrebu podjednaki roditelji odnos djetetu bio uskraćen. Protivnik osiguranja ističe i kako majka nema trajno riješeno stambeno pitanje što bi moglo dovesti do ponovne potrebe za preseljenjem djeteta. Smatra da bi ostankom djeteta u Zagrebu dijete bilo izloženo stalnom stresu i umoru zbog vožnje na relaciji [adresa] – [adresa], a da je majka djeteta zaposlena kod svog brata u trgovačkom društvu čije je sjedište u [adresa] pa ima mogućnost prilagoditi svoje životne potrebe i posao sa protivnikom osiguranja. Protivnik osiguranja smatra kako mu majka iz nekog razloga prkosi što nije u interesu maloljetnog djeteta. Predlaže da mu se omogući da dijete upiše u osnovnu školu "Ostro", [adresa].
5. Poseban skrbnik djeteta suglasan je s prijedlogom Područnog ureda Peščenica (list 59 spisa) te ističe da je prijedlog sačinjen nakon razgovora s maloljetnim djetetom.
6. Čitanjem računa dječjeg vrtića "Dobro drvo" (list 5, 7 spisa) utvrđeno je kako je dijete u listopadu 2023. godine bilo upisano u vrtić u Zagrebu.
7. Čitanjem mišljenja psihologa dječjeg vrtića "Dobro drvo" te mišljenja odgajatelja (list 8, 9, 11-16 spisa) utvrđeno je kako je dječak pohađao navedeni vrtić, urednog je kognitivnog razvoja za dob te mu je potrebna nešto veća potpora u socio-emocionalnom razvoju. Sudu je dostavljen obrazac individualnog razgovora s roditeljima čitanjem kojeg je utvrđeno da su roditelji 3. listopada 2023. u vrtiću razgovarali sa psihologinjom i odgajateljicom vrtića te su dogovorili da će otac preuzimati dijete u četvrtak nakon vrtića i da će dijete boraviti s njim sve do ponedjeljka, i tako svaki drugi tjedan da ne bi previše izostajao iz predškole i da bi zadržao rutinu. Dogovoreno je da se razgovor s roditeljima ponovi za dva mjeseca kako bi se utvrdilo da li dogovor funkcionira. Neovisno o postignutom dogovoru odnosi između stranaka su se dodatno narušili te je podnesen prijedlog u ovom postupku.
8. Saslušanjem stranaka (list 61-64 spisa) utvrđeno je kako je dijete prije prestanka bračne zajednice stranaka (2023. godina), a i nakon nje išlo u vrtić u Zagrebu. Dijete je nakon rođenja bilo prijavljeno u Splitu do upisa u vrtić kada su mu roditelji promijenili prebivalište. Dijete je u vrtić upisano u rujnu 2020. godine. Otac je u svom iskazu naveo kako se oni od upisa djeteta u vrtić pa do prekida njihove bračne zajednice nisu preselili u [adresa] jer su planirali i drugo dijete, ali to nisu realizirali zbog zdravstvenih problema majke. Otac je objasnio kako je njegova želja da dijete živi u [adresa] jer je većina njegovih poslovnih aktivnosti vezana tamo, a tamo mu živi i obitelj koja ga je odgojila i gdje je imao savršeno djetinjstvo. Dodao je da za vrijeme djetetovog boravka s njim i njegovom obitelji preko ljeta njegova baka, mama, mamina sestra, njezin muž i njegov brat s djetetom puno rade i uče. On je ponudio majci djeteta da joj u [adresa] kupi stan na djetetovo ime gdje bi mogli živjeti. Majka je u svom iskazu navela kako je prijavila i upisala dijete u školu u Zagrebu prema adresi njegovog prebivališta. Iz iskaza oba roditelja ne proizlazi da su postigli dogovor oko toga da bi dijete i majka preselili u [adresa]. Majka je u vrijeme davanja iskaza s djetetom živjela na Peščenici i dijete je bilo upisalo u školu po mjestu prebivališta, ali se planira preseliti u novi stan kada će spadati u školu na Savici, a to je drugi kvart. Prilikom kupnje stana vodila je računa o tome da stan bude u neposrednoj blizini škole, a novi stan je udaljen 3 minute pješice od škole. Majka smatra da je za dijete bolje da živi u [adresa] jer je rođeno u [adresa], u [adresa] živi od rođenja, naviklo se na život u Zagrebu i u Zagrebu ima puno bolje mogućosti za sve, uključujući i školovanje. Majka je navela i kako živi sama u Zagrebu te se samostalno brine o djetetu na način da većinu stvari obavlja kada je dijete u vrtiću. Također njezin brat je od utorka do četvrtka u Zagrebu i stoji joj na raspolaganju za bilo kakvu pomoć. Majka smatra kako otac ima mogućnost provoditi vrijeme s djetetom u Zagrebu jer u Zagrebu ima nekoliko nekretnina, ali isto tako smatra da nema pravo određivati ocu na koji način i gdje će provoditi vrijeme s djetetom. Otac djeteta je u svom iskazu naveo da je u mogućnosti boraviti s djetetom u Zagrebu preko vikenda jer u Zagrebu ima gdje boraviti.
9. Na temelju svih izvedenih dokaza sud smatra kako je prijedlog Područnog ureda Peščenica u najboljem interesu djeteta. Roditelji su zajednički donijeli odluku da se dijete rodi, živi i pohađa vrtić u Zagrebu. Po prestanku njihove bračne zajednice otac je donio odluku o preseljenju u [adresa]. Navedena odluka temeljila se isključivo na njegovim interesima i potrebama iako sam navodi kako u Zagrebu ima gdje boraviti. Sud smatra kako majka djeteta nije dužna prilagoditi svoj život, posao ni mjesto stanovanja isključivo potrebama i interesima oca djeteta. Dijete je upisano u školu prema mjestu prebivališta. Sud smatra kako je u najboljem interesu djeteta da se majci omogući da samostalno upiše dijete u školu prema prebivalištu majke s obzirom na to da je majka kupila novi stan za život s djetetom koji je u drugom kvartu i koji je u neposrednoj blizini škole. Ističe se kako su za vrijeme zajedničkoj života u Zagrebu roditelji i dijete također bili odvojeni od ostatka svoje rodbine i sud smatra kako širi kontakti djeteta s ostalim članovima obitelji ne mogu biti razlog za obvezivanje majke i djeteta na potpunu promjenu životne sredine i načina života zbog poslovnih obaveza oca. S obzirom na to da majka ne omogućava osobne odnose oca i djeteta u širokom opsegu, a da otac ima mogućnost boraviti u [adresa] sud smatra kako otac može boraviti u [adresa] i dulje vrijeme kada mu to poslovne obaveze dopuštaju i viđati dijete i više od predviđenog. I samim prijedlogom Područnog ureda Peščenica predloženo je da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom utorkom i četvrtkom kad god je to u mogućnosti. Također, članovi njegove obitelji imaju i svoje osobno pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom tako da za ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s primjerice bakom ili tetom nije nužno da se preseli u [adresa]. Nadalje, prijedlog stanaka o ostvarivanju osobnih odnosa svaki dan putem video-poziva sud smatra najboljim interesom djeteta pa je prihvatio prijedlog stranaka u tom dijelu.
10. U odnosu na uzdržavanje ističe se kako je predlagateljica osiguranja predložila da otac za uzdržavanje djeteta doprinosi iznosom od 250,00 eura mjesečno. Saslušanjem predlagateljice osiguranja utvrđeno je kako je od rujna 2024. u obvezi plaćati kredit za novi stan u iznosu od 750,00 eura, a režije za stan će iznositi oko 100,00 eura. Za nabavu hrane za kućanstvo troši oko 800,00 eura mjesečno dok je u odnosu na odjeću i obuću za dijete navela da ju kupuju i ona i otac djeteta i da taj iznos mjesečno ne prelazi 200,00 eura. Dijete ide i kod logopeda, i to ponekad jednom, a ponekad dva puta tjedno te sat košta 40,00 eura. Stoga sud utvrđuje da su materijalne potrebe djeteta u mjesečnom iznosu od minimalno 800,00 eura dok je otac u svom iskazu naveo kako bi bio u mogućnosti plaćati iznos od 250,00 eura mjesečno. Naime, njegova mjesečna plaća iznosi 900,00 eura, a ostvaruje i prihod po osnovi najma u mjesečnom iznosu od 3.000,00 eura, a ostali prihodi ovise o dobiti firmi koje ima u vlasništvu. Slijedom navedenog naloženo je ocu da za uzdržavanje maloljetnog djeteta doprinosi mjesečno iznosom od 250,00 eura počevši od dana određivanja privremene mjere pa nadalje uz napomenu kako se radi o odluci privremenog karaktera te će sud navedeno odluku dodatno revidirati u parničnom postupku u kojem će se donijeti konačna odluka.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 2. siječanj 2025.
Sutkinja:
Kolinda Kolar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi putem ovoga suda. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba protiv rješenja ne odgađa ovrhu.
Dostaviti:
- strankama po punomoćnicima
- posebnom skrbniku djeteta
- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Pešćenica
