Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1782/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica LJMP, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica DO, odvjetnica u [adresa], zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2020-22 od 14. prosinca 2023., dana 2. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tuženika UI kao osnovana, preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2020-22 od 14. prosinca 2023. i rješava:
Odbija se tužbeni zahtjev :
„. I. Utvrđuje se da je tuženik dana 20. rujna 2020. smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu dijela tavanskog prostora zgrade na adresi [adresa], na način da je postavio lokot na vrata koja odvajaju tavanski prostor, a koja se nalaze na drugom katu stambeno poslovne zgrade na adresi [adresa], čime je spriječio tužitelju ulaz u zajednički tavanski prostor i to cca 80 čm desnog krila tavana od kojih je 20 čm bilo ograđeno za držanje vrijednijih predmeta, ne dajući tužitelju kopiju ključa lokota kojeg je postavio na naprijed navedena vrata koja odvajaju tavanski prostor.
Zabranjuje se tuženiku svako daljnje isto ili slično smetanje ili uznemiravanje tužiteljevog suposjeda. „
II. Nalaže se tužitelju PI naknaditi tuženiku UI troškove parničnog postupka u iznosu od 497,71 eur, u roku 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja PI za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je pod točkom I. izreke utvrdio da je tuženik dana 20. rujna 2020. smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu dijela tavanskog prostora zgrade na adresi [adresa], na način da je postavio lokot na vrata koja odvajaju tavanski prostor, a koja se nalaze na drugom katu stambeno poslovne zgrade na adresi [adresa], čime je spriječio tužitelju ulaz u zajednički tavanski prostor i to cca 80 čm desnog krila tavana od kojih je 20 čm bilo ograđeno za držanje vrjednijih predmeta, ne dajući tužitelju kopiju ključa lokota kojeg je postavio na naprijed navedena vrata koja odvajaju tavanski prostor. Pod točkom II. izreke zabranjuje se tuženiku svako daljnje isto ili slično smetanje ili uznemiravanje tužiteljevog suposjeda. Pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 497,71 Eur / 3.750,00 kn/[1] po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava navode žalbe i predlaže odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu uz naknadu troška za sastav žalbe.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Sud prvog stupnja je prvostupanjskim rješenjem utvrdio da je tuženik dana 20. rujna 2020. smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom i faktičnom suposjedu dijela tavanskog prostora zgrade na adresi [adresa], na način da je postavio lokot na vrata koja odvajaju tavanski prostor, a koja se nalaze na drugom katu stambeno poslovne zgrade na adresi [adresa] na koji način je spriječio tužitelju ulaz u zajednički tavanski prostor uz nalog tuženiku da mu se zabrani svako daljnje isto ili slično smetanje ili uznemirivanje tužiteljevog suposjeda.
6. Iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud smatra utvrđenim da je tuženik kao predstavnik stanara stavljanjem novog lokota na vrata tavana zbog izvođenja građevinskih radova počinio smetanje suposjeda tavana jer pri tom nije dao ključeve stanarima odnosno suvlasnicima zgrade u [adresa] pa je na taj način i tužitelj bio onemogućen pri ulasku u tavanski prostor a koji predstavlja zajednički dio nekretnine namijenjen korištenju svim suvlasnicima.
7. Međutim, ovakvo utvrđenje ne može prihvatiti ovaj sud.
8. Tuženik osporava da se radi o činu smetanja posjeda, navodeći da je novi lokot postavio kao predstavnik suvlasnika u dogovoru s izvođačem građevinskih radova u cilju zaštite stanara od mogućih ozljeđivanja, a imajući u vidu znatna oštećenja na tavanskom dijelu koja su se dogodila uslijed potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., a također i radi čuvanja alata i građevinskog materijala koji su izvođači radova donijeli na tavan.
9. U pobijanoj odluci sud prvog stupnja nespornim navodi činjenicu da je na ulazna vrata u tavanski prostor postavljen novi lokot koji je postavio tuženik kao predstavnik stanara i to prije građevinskih radova na saniranju oštećenja uzrokovanih potresom te da suvlasnici zgrade nisu dobili ključeve za novi lokot.
10. Tijekom postupka sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće:
- da je 11. kolovoza 2020. tuženik poslao dopis susjedima, u kojem ih obavještava o građevinskom dijelu projekta, troškovniku, ponudama za građevinske radove i napominje susjedima da na tavanu ima dosta stare krame, šute i slično i da bi to trebalo odvesti na otpad, a ako na tavanu imaju predmete koje žele zadržati da to prije radova privremeno maknu jer bi bilo uništeno tijekom rušenja,
- da je **.**.2020. PIE poslala dopis tuženiku u kojem traži da se njoj i tužitelju dostavi ključ od tog lokota, bez odgode, jer će se u protivnom poduzeti pravna sredstva zaštite posjeda,
- da je istoga dana tuženik odgovorio PIE, navodeći da je lokot postavljen na zahtjev i u dogovoru s izvođačima radova isključivo iz sigurnosnih razloga, jer da su izvođači tražili da se tako spriječi pristup za vrijeme radova zbog oštećenja na krovištu i tavanskom prostoru koja su opasni za život i zdravlje ljudi, a kako bi se isključila odgovornost izvođača te da iz tih razloga tavan biti privremeno zaključan isključivo za vrijeme trajanja radova, ali da svatko može s radnicima pristupiti tavanu,
- da je **.**.2020. PIE uputila dopis izvođaču radova ČI kojim od njega traži ključ od tavana,
- da je istoga dana ČI odgovorio da će od sutra narediti da se tavan više ne zaključava, a da su ključ od tavana dobili od tuženika,
- da je **.**.2021. ČI uputio dopis tuženiku da su radovi na tavanu u potpunosti završeni, tako da tavan više nije gradilište i nema potrebe za zaštićivanjem, odnosno da mogu promijeniti lokot i podijeliti ključeve suvlasnicima.
- da je 11. svibnja 2021. tuženik obavijestio susjede da je sanacija zgrade dovršena, da tavan više nije gradilište i da nema potrebe za zaštitom gradilišta tj. da je pristup tavanu slobodan, da je zamijenio lokot i postavio novi, te je obavijestio susjede o šifri novog lokota.
11. Imajući u vidu gornja utvrđenja kao i iskaz svjedokinje ĐI kojim je utvrđeno da je nakon potresa u [adresa], koji je značajno oštetio zgradu bilo nužno i neophodno provesti građevinske radove radi sanacije oštećenja krova i dimnjaka za koje je nesporno da su započeli u rujnu 2020. i o čemu su svi suvlasnici bili obaviješteni, sud prvog stupnja je nepravilno utvrdio da je u konkretnom slučaju tuženik koji je u svojstvu predstavnika suvlasnika dogovarao radove sa izvođačem, počinio smetanje suposjeda tavana.
12. Prema odredbi čl. 20. st. 4. Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06 i 146/08 - dalje: ZVDSP) nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenog na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je kada je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
13. Nije sporno da je na tavanu za kojeg tužitelj tvrdi da je u suposjedu tuženik kao predstavnik suvlasnika dogovorio građevinske radove, radi sanacije oštećenja nastalih potresom, da je radove izvodila firma gospodina ČI i da su na tavanu u periodu od 2. rujna 2020. do 10. svibnja 2021., izvođeni građevinski radovi pa je stoga tavan u smislu odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13 i 20/17) predstavljao gradilište, a gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine na kojima se izvodi građenje ili radovi za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštite.
14. Iz iskaza saslušanog tuženika proizlazi da je u vrijeme kada je došlo do utuženog čina smetanja posjeda 20. rujna 2020., kada je tužitelj htio odnijeti perilicu za rublje na tavan već bio promijenjen lokot na vratima tavana iz razloga izvođenja građevinskih radova, pa stoga nije ni objektivno postojala mogućnost, da tužitelj istu stavi u tavanski prostor, gdje su se izvodili građevinski radovi, koji su se sastojali od popravljanja krova i dimnjak. Nadalje, a kako to proizlazi iz stanja spisa radilo se privremenom onemogućavanju tužitelju da pristupi tavanskom prostoru, obzirom da je utvrđeno da su radovima započeli u rujnu 2020. i završili u svibnju 2021., te je 11. svibnja 2021. tuženik kao predstavnik suvlasnika obavijestio sve suvlasnike da je sanacija zgrade dovršena, da tavan više nije gradilište i da nema potrebe za zaštitom gradilišta, da je pristup tavanu slobodan, da je zamijenio lokot i postavio novi, te je obavijestio susjede o šifri novog lokota.
15. Dakle, radilo se o radovima koji su bili ograničenog trajanja, koji su se odvijali na dijelu nekretnine koja je bila gradilište pri čemu valja reći da je sukladno čl. 133. st. 4. toč. 1. Zakona o gradnji, na gradilištu potrebno provoditi mjere zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima, a o čemu je tuženik kao predstavnik suvlasnika dužan brinuti sukladno odredbi čl. 379. st. 1. ZVDSP kojom je propisano da je predstavnik suvlasnika dužan brinuti da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje.
16. Stoga, kada je tuženik kao predstavnik suvlasnika promijenio lokot u dogovoru sa izvođačima radova na tavanu radi njegove sanacije, za koji tužitelj tvrdi da je u suposjedu, u vrijeme kada su se na tavanu izvodili građevinski radovi koji su trajali privremeno pa i iz razloga tužiteljeve sigurnosti obzirom na radove koji su se odvijali, onda, po mišljenju ovog suda takav čin smetanja nije samovlasan jer je učinjen u interesu sanacije objekta, i koji čin je bio nužan radi ostvarivanja te svrhe, te radi i same sigurnosti tužitelja, zahtjev tužitelja za pružanjem suposjedovne zaštite, prema ocjeni ovog suda, nije osnovan, slijedom čega je isti valjalo odbiti.
17. Kako je tužitelj odbijen sa svojim zahtjevom za posjedovnu zaštitu, to je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP u vezi Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 138/23 - dalje: Tarifa), dužan naknaditi tuženiku jednokratnu nagradu u iznosu 398,17 eura, što uz PDV iznosi ukupno 497,71 eur.
18. Zbog navedenog, a temeljem čl. 373.a st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 114/22, 153/23) odlučeno je kao u izreci (točka I.).
19. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II.).
20. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer ova parnična radnja nije bila nužna za konačni ishod postupka sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a.
21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 2. siječnja 2025.
Sutkinja:
Jadranka Travaš
