Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1894/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Slunja, Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana br. 12, OIB: 33366502542, zastupanog po punomoćniku Mariu Maraviću, odvjetniku iz Ogulina, protiv tuženika 1. RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Josipu Jankoviću i Mati Burazinu, odvjetnicima iz Karlovca, 2. ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Obradoviću, odvjetniku iz Zagreba i 3. FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Josipu Jankoviću i Mati Burazinu, odvjetnicima iz Karlovca, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja koja je izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-82/2015-69 od 01. listopada 2024. godine, dana 02. siječnja 2025. godine,
r i j e š i o j e
I Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-82/2015-69 od 01. listopada 2024. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II O zahtjevu tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja (točka I. izreke) odbačena je tužba u odnosu na tuženika RD, dok je u točki II. izreke odbačena tužba u odnosu na tuženika FD.
2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnosi tužitelj, iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku teksta: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje ukine, a podnosi i zahtjev za naknadu troškova postupka po žalbi.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Sud prvog stupnja na temelju sadržaja priložene dokumentacije utvrđuje da je predmet ovog postupka zahtjev tužitelja radi priznanja prava vlasništva i predaje u posjed dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća broj 171 u [adresa] i dvorište površine 110 čhv, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji zahtjev se odnosi na tuženika RD, kao i zahtjev tužitelja radi priznanja prava vlasništva i predaje u posjed dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], vikend objekt i dvor. kućište površine 154 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji zahtjev je isti postavio u odnosu na tuženika FD.
6. U vezi toga na temelju uvida u izvatke iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 01. listopada 2024. godine utvrđuje da gore navedeni tuženici više nisu uknjiženi kao vlasnici naznačenih nekretnina.
7. S obzirom na navedeno, sud prvog stupnja utvrđuje da tužitelj nema pravni interes za daljnje vođenje predmetnog parničnog postupka, jer da vlasničkopravne zahtjeve nije moguće ostvarivati prema osobama koje nisu upisane kao vlasnici gore navedenih nekretnina, pa odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
8. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena neka od tih postupovnih povreda, pa tako niti ona propisana odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer navedena odluka nema postupovnih nedostataka na koje ukazuje žalba, te se u svemu može valjano ispitati.
9. Međutim, osnovano tužitelj sadržajem žalbe ukazuje na bitnu postupovnu povredu iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 187. stavak 2. tog Zakona.
10. Naime, na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019. godine, broj Su-IV-56/19-10 zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem se u situaciji kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju odredbe iz članka 162. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada članak 195. stavak 1. ZPP-a isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe.
10.1. U vezi toga potonjom odredbom ZPP-a propisano je da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Dakle, tom odredbom propisano je da otuđenje stvari i prava o kojem teče parnica nema one pravne učinke koje bi imalo da je do otuđenja došlo prije pokretanja parničnog postupka, pri čemu je cilj te odredbe sprječavanje zloupotreba, tj. sprečavanje prestanka legitimacije za vođenje postupka stvarnim ili fiktivnim otuđenjem stvari ili prava o kojem teče parnica, odnosno o kojem ovisi rješenje u parnici.
10.2. U tom pogledu valja ukazati i na pravno shvaćanje koje je u činjenično sličnoj pravnoj situaciji izraženo u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2028/2016-3 od 18. prosinca 2019. godine, prema kojem je cit. „odredba članka 195. stavak 1. ZPP-a procesnopravna odredba koja po svom gramatičkom sadržaju i po svom smislu i cilju ne može imati drugo značenje osim da se tom odredbom, u situacijama kada se otuđi stvar ili pravo o kojima teče parnični postupak ili stvar ili pravo o kojima ovisi odluka o tužbenom zahtjevu, neutralizira osnovno pravilo…prema kojem su relevantne činjenice one koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave. Prema tome, otuđenje stvari ili prava o kojem teče parnica, nema bezuvjetan učinak prestanka pasivne legitimacije tuženika…“
11. S obzirom na navedeno, pogrešno je sud prvog stupnja utvrdio da bi činjenica otuđenja naznačenih nekretnina trećim osobama od strane tuženika RD i FD sama po sebi dovela do prestanka pravnog interesa tužitelja za vođenje predmetne parnice u odnosu na navedene nekretnine i tuženike, u smislu odredbe članka 187. stavak 2. ZPP-a, a posebno kada se ima u vidu kako iz pravilnog utvrđenja suda proizlazi da je predmet ovog parničnog postupka i zahtjev tužitelja radi predaje u posjed dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća broj 171 u [adresa] i dvorište površine 110 čhv, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (u odnosu na tuženika RD), kao i zahtjev tužitelja radi predaje u posjed dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], vikend objekt i dvor. kućište površine 154 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (u odnosu na tuženika FD), u vezi čega je odredbom članka 162. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) propisano da tuženik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio pošto mu je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati tužitelju koji se ne bi htio držati pravoga posjednika, odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvari.
12. Stoga je uvaženjem žalbe tužitelja i primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a valjalo ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
13. Pozivom na odredbu članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je kao u točki II izreke ovog rješenja.
14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će imajući u vidu gore navedeno odlučiti o (ne)osnovanosti postavljenih tužbenih zahtjeva u odnosu na tuženike RD i FD, kao i o zahtjevima tužitelja i tih tuženika za naknadu parničnih troškova.
U Rijeci, 02. siječnja 2025. godine.
S U D A C :
Alen Perhat
