REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: R1-75/2022-14

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški, OIB 28673386029, po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima iz OD Juranović i dr. j.t.d. Nova Gradiška protiv protustranke ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožinić odvjetniku iz Nove Gradiške, radi uređenja međe, dana 2. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Uređuje se međa između nekretnine u vlasništvu i posjedu predlagatelja DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koja nekretnina je označena kao kčbr. [katastarska čestica] oranica -gradilište Zgon u Luka, površine 215 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina u vlasništvu i posjedu protustranke GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koje nekretnine su označene kao kčbr. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 1397m[2] , dvorište sa 1247m[2] , kuća [adresa] površine 111m , pomoćna zgrada površine 39m[2] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranija oznaka čestice 1333/1 oranica u selu, površine 388 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu, površine 60 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. [adresa]

na način da se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu (koji odgovara pravcu mapne međe) te početna točka 100-A pravca uređene međe na jugu do ulice koja ide u pravcu sjevera pravolinijski do točke 102-B koja je za 8,74m istočno od sjeveroistočnog kuta farme predlagatelja RČ na pravcu međe A - B obilježena je i točka 101 te je pravac uređene međe označen brojevima točaka A (100) – 101- B (102).

Točka A uređene međe je za 20m zapadno od jugozapadnog kuta ograde istočnog susjeda R a za 16,90m istočno od jugoistočnog kuta kuće broj 39 predlagatelja RČ.

II Sporna površina po protustranci ŠČ obilježena je točkama A-104-103- 101-A te ima površinu 84m[2] te je na skici izmjere mjerničkog vještaka ĆČ obilježena kosim crtama.

Protustranka GČ ima pravo na spornoj površini dokazivati jače pravo vlasništva u parničnom postupku u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III Naprijed opisana i uređena međa označena je na skici mjerenja mjerničkog vještaka ĆČ od 25. listopada 2024. koji je u spis zaprimljen sa 30. listopada 2024. koja se strankama dostavlja zajedno sa pismenim otpravkom rješenja o uređenju međe a u kojem su navedene izmjere, zatečeni objekti, popis koordinata sa prikazanom spornom površinom.

IV Međa je na licu mjesta označena međašnim znacima odnosno zabijenim drvenim kolčićima crvene boje te je označena točkama A (100) – 101- B (102) te su stranke uvedene u posjed ovako uređene međe i upozorene na dužnost čuvanja iste.

V Nalaže se protustranci ŠČ da naknadi predlagatelju RČ materijalni trošak uređenja međe u iznosu od 349,74€ a što je ½ ukupnih materijalnih troškova.

VI Odbija se predlagatelj sa zahtjevom za snašanjem polovine materijalnih troškova sudskih pristojbi koje je u obvezi platiti predlagatelj.

VII Protustranka GČ je po zakonu oslobođen plaćanja sudskih pristojbi.

Obrazloženje

1. Predlagatelj DČ u prijedlogu navodi da je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] oranica -gradilište Zgon u Luka, površine 215 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka GČ je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu, površine 388 čhv i kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu, površine 60 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Između nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu predlagatelja i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu protustranke međa je sporna, odnosno između nekretnina ne postoje međašni znaci. S obzirom da predlagatelj ima namjeru svoju nekretninu ograditi sa istočne strane, odnosno duž međe sa nekretninama protustranke, predlagatelj ima pravni interes da sud uredi među između nekretnina stranaka.

Zbog nemogućnosti točnog i potpunog raspoznavanja međe između nekretnina stranaka i ne postojanja međašnih znakova, predlagatelj temeljem čl.103. st.1. ZV zahtijeva da sud uredi među.

2. Na ročištu od 27.9.2024. koje je održano u nenazočnosti uredno pozvane protustranke punomoćnik protustranke navodi kako smatra da međa nije sporna no ne protivi se prijedlogu za uređenje međe. Protivi se da se ista uredi prema katastarskim mapama jer da je međa među strankama determinirana posljednjim mirnim posjedom pa predlaže da se međa uredi po posljednjem mirnom posjedu.

3. Pri očevidu dana 25. listopada 2024. punomoćnik protustranke je predložio prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka P-540/2022 koji se vodi po tužbi tužitelja ŠČ protiv tuženika RČ radi utvrđenja prava služnosti prolaza preko čkbr [katastarska čestica] jer je ishod tog postupka bitan za pravac uređenja međe. Punomoćnik predlagatelja se protivio prekidu postupka uređenja međe do okončanja postupka radi utvrđenja prava služnosti jer postojanje služnosti ne kolidira s uređenjem međe i označavanjem granica čestica jer bi u tim situacijama svaka nekretnina opterećena služnošću bila bez uređivanih međa.

4. Sud je raspravnim rješenjem na ročištu od 25. listopada 2024. odbio protustranku sa prijedlogom za prekidom postupka uređenja međe do pravomoćnog okončanja predmeta P-540/2022 koji se vodi između stranaka radi utvrđenja prava služnosti preko čkbr [katastarska čestica] jer okončanje parničnog postupka među strankama nije zapreka za provođenje i okončanje postupka radi uređenja međe.

Po Zakonu o vlasništvu za uređenje međe su ispunjeni svi uvjeti ako su stranke suglasne da se uredi pravac međe između njihovih susjednih nekretnina pa bi svaki prekid ovog izvanparničnog postupka negativno utjecao na ishod parničnog postupka koji se vodi između stranaka u predmetu P-540/2022. O pravu služnosti provoza i prolaza preko nekretnine predlagatelja će se odlučiti u parničnom postupku i isto nije bitno za uređenje međe između nekretnina stranaka.

5. Očevid na licu mjesta od 25. listopada 2024. je održan u nazočnosti mjerničkog vještaka ĆČ, predlagatelja sa punomoćnikom te protustranke sa punomoćnikom.

Zapisnički je konstatirano da se uređuje međa između nekretnina stranaka i to čestice predlagatelja RČ, čkbr [katastarska čestica] oranica - gradilište koja je neizgrađena te čestica protustranke ŠČ, čkbr [katastarska čestica] ranije ranija oznaka čestice 1333/1 oranica u selu, površine 388 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sada kčbr. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 1397m[2] , dvorište sa 1247m , kuća Š, [adresa] površine 111m , pomoćna zgrada površine 39m upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu, površine 60 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je obiteljska kuća protustranke ŠČ istočno ležeća u odnosu na nekretninu predlagatelja RČ u naravi oranica – gradilište.

Pravac međe proteže se smjerom sjever – jug te su do ulice obiteljska kuća protustranke ŠČ sa istočne strane a gradilište predlagatelja RČ na zapadnoj strani gledajući sa ceste prema nekretninama stranaka. Kolni ulaz kojim se služi protustranka GČ za silazak sa asfaltirane ceste do svojih nekretnina je ispred čkbr [katastarska čestica] čestice predlagatelja RČ te je među strankama koje su braća spor zbog prolaska protustranke ŠČ preko dijela čkbr [katastarska čestica] RČ do čkbr [katastarska čestica] koja je u vlasništvu protustranke ŠČ te je zbog tog prolaza i provoza i pokrenuta tužba koja se vodi pod brojem P-540/2022 radi utvrđenja prava služnosti prolaza i provoza preko nekretnine RČ iako su nekretnine ŠČ smještene do ulice no nemaju sagrađeni most za silazak sa asfaltirane ceste ispred kolnog ulaza ŠČ.

Sud je pozvao stranke da pokažu pravac međe po istima.

6. Predlagatelj DČ je pokazao pravac međe te je iskazao da u dijelu do ulice međa prolazi prije zatečenog bora koji bor je od ŠČ a pravac međe je udaljen za oko 1/2m od bora prema RČ. Međa dalje prema sjeveru da ide zapadno od zatečenog bunara u dvorištu ŠČ time da dalje ide ravno do malog oraha koji je u međi te dalje prema sjeveru istočno od zatečene stare drvene ograde na udaljenosti od oko ½ m od iste. Takvu među da je odredio pok. SČ koji je dao da sin GČ sagradi kuću a sve je naslijeđeno poslije smrti pok. oca.

7. Protustranka GČ je pokazao među između nekretnina stranaka te ju je pokazao pravcem zapadno od zatečenog bora i to prvo na udaljenosti od 1m a zatim nakon intervencije punomoćnika protustranke na udaljenosti od 2,45m zapadno od bora. U pravcu sjevera pravac međe je pokazao na način da isti ide koso istočno od zatečene drvene ograde.

8. Konstatira se da su stranke u naravi gotovo identično pokazale pravac međe između njihovih nekretnina, time da je predlagatelj istu odmakao na udaljenosti od ½ m prema svojim nekretninama od zatečenog bora za koji kaže da je od protustranke ŠČ, dok je GČ u dijelu do ulice pravac međe pokazao 1m zapadno od zatečenog istog bora tako da je razlika u njihovom pokazivanju bila ½ m no nakon intervencije punomoćnika protustranke isti je naknadno tvrdio da je njegova međa 2,5 m zapadno od bora prema nekretninama predlagatelja.

9. Mjernički vještak Mladen Kao je nakon upoznavanja sa predmetom pristupio identifikaciji čestica a nakon toga i izmjeri istih. Vještak je pokazao mapnu među između nekretnina stranaka koja ide istočno od pravca međe kako ju je pokazao protustranka Zdravko Cindrić koji je pokazao pravac međe zapadno prema nekretninama predlagatelja i taj pravac sporne međe po protustranci ide točkama 104

– 103 – 101 – B (102). U kasnije dostavljenom pismenom nalazu mjernički vještak je spornu površinu definirao točkama A – 104 – 103 – 101 – A i površina iste sporne površine je 84m[2] . U skici izmjere koju je vještak dostavio prikazani su zatečeni objekti i ograde koje nisu prikazane u katastarskom planu.

10. Među strankama je nesporno da međa nije sporna u krajnjem sjevernom dijelu međe gdje su obje stranke kao krajnju točku pokazale završetak pravca međe u točki B.

Po predlagatelju međa je sporna iz razloga jer nekretnine stranaka nisu ograđene a predlagatelj je pokazao pravac međe koji se poklapa sa pravcem mapne međe a koju među je po iskazu predlagatelja strankama kao sinovima pokazao pokojni otac. Protustranka je pri prvom pokazivanju pravca međe pokazao gotovo identičan pravac međe kako je to pokazao i predlagatelj koji se razlikovao u svega 50cm u točki A koja je krajnja točka međašnog pravca do ulice na južnoj strani no nakon intervencije punomoćnika protustranke isti je pokazao pravac međe zapadno prema nekretnini predlagatelja i to za širinu sporne površine koja je nastala zbog razlike u pokazanim pravcima međe po strankama. U dvorištu protustranke se nalazi bor te su obje stranke pokazale da pravac međe ide zapadno od bora uz naknadnu korekciju pravca međe koju je izvršio protustranka nakon sugestije svog odvjetnika.

11. Među strankama ne postoje sudski sporovi radi smetanja posjeda koje bi jedna strana vodila protiv druge niti su stranke ikada takve sporove vodile pa je po sudu zatečeno stanje sa neograđenim nekretninama stranaka zadnji mirni posjed. Postojanje sudskog spora u pogledu utvrđenja prava služnosti prava prolaza i provoza preko mosta kojim protustranka silazi sa ceste u svoje dvorište nije bitno za okončanje postupka po prijedlogu za sudsko uređenje međe jer stranke mogu pravomoćno utvrditi među između svojih nekretnina neovisno o pravcu služnosti provoza i prolaza sa ceste na svoje nekretnine. Zbog navedenog je protustranka i odbijena sa prijedlogom za prekidom izvanparničnog postupka uređenja međe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pod oznakom P-540/2022 po tužbi ondje tužitelja GČ protiv tuženika DČ radi utvrđenja prava služnosti prolaza preko čkbr [katastarska čestica].

12. Kako protustranka nije bila suglasna da se međa uredi po katastarskim mapama sud je istu uredio po pravičnoj ocjeni suda a koji pravac je identičan i posljednjem mirnom posjedu u dijelu između točaka A i B. Nije prihvaćen pokazani pravac međe po protustranci na način kako je isti pokazan nakon sugestije njegovog odvjetnika jer je isti pozvan da pokaže pravac međe pokazao pravac međe gotovo identično kao pravac međe kako ga je pokazao i predlagatelj DČ, njegov brat.

13. Nakon pokazane mapne međe po mjerničkom vještaku te nakon pokazanih posjeda po strankama sud je među uredio prema pravičnoj ocjeni suda koja odgovara posljednjem mirnom posjedu na način kako je to precizirano u izreci rješenja a sve temeljem čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17). Kako se pravac međe između nekretnina stranaka mogao nesporno raspoznati jer su stranke pokazale da je zatečeni bor do ulice na nekretnini protustranke kao i bunar u dvorištu protustranke te da je pravac međe zapadno od istih a sa druge strane stranke su suglasno iskazale da je dalje prema sjeveru pravac međe istočno od zatečene stare ograde koja se nalazi na nekretnini predlagatelja RČ. Iz navedenog proizlazi da su stranke upoznate sa pravcem međe koji pravac im je pokazao njihov pokojni otac a spor među strankama postoji prvenstveno iz razloga jer protustranka GČ da bi došao na svoje nekretnine mora prijeći preko mosta ispred kuće koji se nalazi ispred čestice 1333/3 koja je u vlasništvu i posjedu predlagatelja RČ a protustranka ne dolazi u svoje dvorište kroz prostor svog kolnog ulaza između bora i kuće već preko čestice predlagatelja 1333/3 te ulazi u svoje dvorište u dijelu iza bunara protustranke ŠČ. Parnični postupak koji je u tijeku se vodi upravo zbog tužbe za ustanovljavanje prava služnosti tim pravcem. Protustranka GČ bi mogao u svoje dvorište ući nesmetano sa asfalta kada ispred svog kolnog ulaza sagradio most koji bi služio za ulazak na njegove nekretnine a što isti ne želi. Uređeni pravac međe po pravičnoj ocjeni suda koji je identičan posljednjem mirnom posjedu koji je sud mogao nesporno utvrditi odgovara i pravcu pokazane mapne međe po mjerniku između nekretnina stranaka.

14. Sud je na licu mjesta uređenu među označio međašnim znakovima zabijanjem drvenih kolaca u zemlju označenih crvenom bojom te je međa pokazana i označena u točkama A (100) – 101- B (102) te su stranke uvedene u posjed ovako uređene međe i upozorene na dužnost čuvanja iste. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znacima smatra se da postoji vlasništvo do te međe te tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Zbog navedenog sud je temeljem čl. 103 st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uputio stranke da mogu dokazivati svoje pravo vlasništva u parničnom postupku te dokazivati do kuda seže njegovo vlasništvo na nekretnini te zahtijevati predaju u posjed tog dijela nekretnine, te da tužbu za isto mogu podnijeti u roku od 6 mjeseci nakon pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.

15. O troškovima izvanparničnog postupka odlučeno je temeljem čl. 32 Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) a uzimajući u obzir potrebne troškove nastale u tijeku vođenja postupka. Odlučujući o nastalim troškovima ovog sudskog postupka sud je pošao od osnovnog načela u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove zastupanja, a da zajedničke materijalne troškove snose zajednički i razmjerno.

U Zakonu o izvanparničnom postupku koji je na snazi od 1.9.2023. određeno je da će se o naknadi troškova postupka odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredbi zakona kojim se uređuje parnični postupak osim ako drugačije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Stranka je dužna neovisno o ishodu postupka nadoknaditi drugoj strani troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranci. O naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka sud će odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka a ukoliko se takvi udjeli ne mogu utvrditi troškovi se dijele na jednake dijelove.

Zbog navedenog sud je imajući u vidu pravičnost odredio da svaka strana snosi svoje troškove u pogledu zastupanja po punomoćniku a sve temeljem čl. 32 st. 5 Zakona o izvanparničnom postupku.

Sud je predlagatelju dosudio jednu polovinu nastalih materijalnih troškova bez kojih ovaj postupak sudskog uređenja međe ne bi mogao biti okončan. Predlagatelju je dosuđen zatražen trošak koji se odnosi na ostvarivanje zajedničkog interesa uređenja pravca sporne međe a kojem uređenju se protustranka nije protivila. Dosuđena je polovina ukupnih materijalnih troškova koje je predlagatelj imao u postupku uređenja međe.

Ukupan trošak izlaska suda na očevid u iznosu od 49,48€, trošak mjerničkog vještaka u iznosu od 650,00€ je snosio predlagatelj, a što zbrojeno daje iznos od 699,48, pa polovina istog troška daje iznos od 349,74€ koji iznos je protustranka dužan naknaditi predlagatelju na ime snašanja jedne polovine nastalih materijalnih troškova.

Protustranka je po zakonu oslobođen plaćanja sudskih pristojbi jer je invalid domovinskog rata pa sud nije obvezao protustranku na snašanje ½ nastalih troškova pristojbi na prijedlog i rješenje o uređenju međe.

16. Protustranka GČ je po zakonu oslobođen plaćanja sudskih pristojbi kao D, a sve temeljem članka 11. st. 1. t.5 ZOSP-a (NN 118/18, 51/23).

U Novoj Gradiški 2. siječnja 2025.

S u d a c :

Željka Paunović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se dostavlja sudu u tri istovjetna pisana primjerka a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. OD G i dr.

2. Odvj. Nemanja Nožinić