Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici
Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 10
Poslovni broj: R1 Ob-60/2023-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici, po sucu Renati Žličarić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Hrvatska Kostajnica, Josipa Marića 2, OIB 52966791065, protiv protustranke JT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] Dubica, Živaja 289, zastupana po posebnom skrbniku VT iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 2. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Protustranka JT, rođena **.**.1989. u [adresa], od oca TT i majke UT, s prebivalištem u [adresa] Dubici, Živaja 289, djelomično se lišava poslovne sposobnosti i to u dijelu:
- osobnih stanja: odlučivanje o smještaju u dom ili udomiteljsku obitelj, promjeni prebivališta/boravišta, ostvarivanja socijalnih prava, rješavanje građanskih i statusnih pitanja, sudjelovanja na raspravi i poduzimanje procesnih radnji
- zdravlja protustranke: donošenje odluka o invazivnim medicinskim postupcima, promjeni liječnika opće prakse, reguliranju prava iz područja zdravstvene zaštite, odluke o potrebi ambulantnog i bolničkog liječenja,
- imovine protustranke – raspolaganja i upravljanje imovinom i novčanim sredstvima, poduzimanja pravnih radnji i poslova (sklapanja kupoprodajnih ugovora, raskida istih, sklapanja ugovora o kreditu i zaduženje).
Obrazloženje
1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalnu skrb, Područni ured Hrvatska Kostajnica, (u daljnjem tekstu predlagatelj), podnio je prijedlog protiv protustranke JT (u daljnjem tekstu protustranka), radi provođenja postupka djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da prema nalazu OT dr. med, spec. psih. protustranka boluje od F70 lake mentalne retardacije, zbog čega je potrebno pokrenuti postupak djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. Predlagatelj tvrdi da sukladno odredbi članka 236. stavak 1. Obiteljskog zakona predlaže sudu pokretanje postupka radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. Predlagatelj tvrdi da je sukladno članku 236. stavak 2. i 5 Obiteljskog zakona protustranci imenovao posebnog skrbnika u osobi KT.
2. Radi zastupanja protustranke u ovom postupku istoj je postavljen posebni skrbnik VT iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb rješenjem predlagatelja od 1.2.2023., koja će do kraja postupka zastupati prava i interese protustranke. Poseban skrbnik je suglasan s prijedlogom predlagatelja da se provede medicinsko vještačenje protustranke, te da sud donese odluku sukladno stanju u predmetu.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u socijalnu anamnezu predlagatelja (stranica 12 predmeta), izveden je dokaz saslušanjem protustranke (str. 15-16 predmeta), te je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Prim. dr. Marini Kovač, psihijatar (stranica 22-29 predmeta).
4. Uvidom socijalnu anamnezu utvrđeno je da je protustranka rođena **.**.1989. u [adresa], BiH, od oca TT i majke UT, s prebivalištem na adresi [adresa] Dubica, Živaja 289. Iz anamneze proizlazi da je protustranka pohađala srednju školu u Zagrebu – Tuškanac, te je u Domu za djecu u mladež Tuškanac bila smještena, a završila je srednju školu u Centru za odgoj i obrazovanje Zagreb za zanimanje pomoćni knjigoveža. Iz anamneze proizlazi da je protustranka nezaposlena, nikad se nije udavala, te nema djece i korisnica je prava na osobnu invalidninu, te usluge boravka u Centru za rehabilitaciju Komarevo. Nadalje, protustranka zajedno s roditeljima ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, te naknadu za ugroženog kupca elemenata. Iz anamneze proizlazi da prema mišljenju psihijatra protustranka nije sposobna brinuti se o sebi, te je radi zaštite njenih interesa potrebno pokrenuti postupak djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.
5. U svom iskazu i odgovoru na prijedlog protustranka tvrdi da zna da je pozvana na sud radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. U svom iskazu protustranka tvrdi da je kad je bila manja pala s balkona, te je išla u osnovnu i srednju školu po posebnom programu za zvanje knjigoveže koje je završila u Zagrebu, a za vrijeme školovanja je i živjela u [adresa] na Tuškancu. Protustranka tvrdi da je nezaposlena ali posao nije niti tražila. Protustranka tvrdi da ju često boli glava i troši lijekove koje joj je prepisala psihijatrica Normabel i Neptiku, a dane provodi igrajući se s nećacima u sobi, ponekad skuha ručak jednom tjedno, razumije se u novac, mogla bi plaćati račune i posjeduje mobitel, te se zna koristiti istim, prima i šalje e-mailove. Protustranka tvrdi da ne bi mogla živjeti sama, plaćati režije i živjeti potpuno samostalno bez obitelji. Protustranka tvrdi da umjesto nje njena majka diže novčana sredstva koja dobiva od HZZSR Podružnica Hrvatska Kostajnica, time da majci kaže da uzme dio novca za hranu i režije, a ostalo ostaje njoj. Protustranka živi s majkom i ocem u Hrvatskoj Dubici u selu Živaja. Protustranka tvrdi da osobnu higijenu održava sama, vodi brigu osobito o noktima koje uređuje na način da ide na manikuru trajnog laka na noktima, a njena sestra je frizerka tako da ju ista uredno šiša i održava frizuru. Protustranka tvrdi da kupuje odjeću po svom izboru, normabel uzima po potrebi, a Neptik tri puta dnevno. Lijekove nekad diže ona sama, a nekad mama ako ide u grad. Protustranka tvrdi da je tijekom 2023. 2 ili 3 puta bila kod psihijatra u Sisku. Prilikom odlaska kod psihijatra s istim razgovara, glavu nije snimala, niti su rađene detaljne neurološke analize.
6. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Prim. dr. Marine Kovač utvrđeno je da protustranka osoba koja pokazuje znakove nedovoljnog duševnog razvoja na nivou lake mentalne retardacije i njezino stanje je trajno, te se ne očekuju značajnija poboljšanja psihičkog zdravlja. Nadalje, MKB-10 definira mentalnu retardaciju kao stanje zaustavljenog ili nepotpunog razvoja razuma, a koje je karakterizirano oštećenjem pojedinih vještina vidljivih u razvojnom periodu, što doprinosi ukupnom razvoju inteligencije, tj. kognitivnih, jezičnih, motornih i socijalnih sposobnosti. Vještak tvrdi da laka mentalna retardacija je najlakši stupanj oštećenja inteligencije, te osobe u djetinjstvu pokazuju nedostatak interesa i spontanosti u odnosu na ostalu djecu, shvaćanje im je oslabljeno, slabo su adaptirani na nove uvjete sredine u kojoj se nalaze, a u rješavanju novih problema koriste uglavnom ranije naučena stereotipna rješenja. Vještak tvrdi da većinu ovih elemenata nalazi kod protustranke, te ista ne testira realitet u potpunosti, nije sposobna procjenjivati svoje postupke, te nije u stanju shvatiti i prihvatiti moguće posljedice svog ponašanja i svoje bolesti. Vještak tvrdi da je ovo stanje kod protustranke trajno, te se ne očekuju značajnija poboljšanja psihičkog i tjelesnog zdravlja, a protustranka ne testira realitet u potpunosti, nije sposobna procjenjivati svoje postupke, te nije u stanju shvatiti i prihvatiti moguće posljedice svog ponašanja i svoje bolesti. Vještak tvrdi da zbog naprijed navedenog protustranka nije u mogućnosti samostalno brinuti o sebi i svojim pravima i interesima, nije u mogućnosti donositi racionalne i odgovorne odluke zbog čega joj je potrebno oduzeti poslovnu sposobnost djelomično u segmentu:
- osobnih stanja: odlučivanje o smještaju u dom ili udomiteljsku obitelj, promjeni prebivališta/boravišta, ostvarivanja socijalnih prava, rješavanje građanskih i statusnih pitanja, sudjelovanja na raspravi i poduzimanje procesnih radnji
- zdravlja protustranke: donošenje odluka o invazivnim medicinskim postupcima, promjeni liječnika opće prakse, reguliranju prava iz područja zdravstvene zaštite, odluke o potrebi ambulantnog i bolničkog liječenja,
- imovine protustranke – raspolaganja i upravljanja imovinom i novčanim sredstvima, poduzimanja pravnih radnji i poslova (sklapanja kupoprodajnih ugovora, raskida istih, sklapanja ugovora o kreditu i zaduženje).
7. Analizirajući svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je donio odluku za koju smatra da će u pravoj mjeri zaštititi interese protustranke.
8. Diskrecionom ocjenom dokaza sud je prihvatio mišljenje i prijedlog vještaka kao stručan, te je donio odluku na način da je prihvaćen prijedlog predlagatelja, te se po mišljenju ovog suda na ovaj način štite prava i interesi protustranke, a koji prijedlog je u suglasju sa nalazom i mišljenjem vještaka.
9. Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnosti definirani su u članku 234. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/2015. - nastavno OZ), kako slijedi:
(1) Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti.
(3) Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
(4) Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. (5) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.
(6) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno. (7) Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odredit će se točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.
(8) Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti roditelj djeteta, u dijelu u kojem nije u stanju ostvarivati roditeljsku skrb nastupa mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi sukladno članku 114. ovoga Zakona.
(9) Za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. ovoga članka osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.
10. Nedvojbeno je utvrđeno da je protustranka osoba koja boluje od lake mentalne retardacije, te nije u mogućnosti samostalno donositi racionalne i odgovorne odluke niti se može samostalno brinuti o svojim pravima, interesima i dužnostima u segmentu zdravlja, osobnih stanja, zastupanja u sudskim i drugim postupcima kao i imovini.
11. Postupak lišenja poslovne sposobnosti u sferi je prava poštivanja privatnog života koji propisuje članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i sukladno članku 141. Konvencije lišenje poslovne sposobnosti određene osobe predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca, budući da osobi djelomično lišenje poslovne sposobnosti ograničava mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke. Sud smatra da je u konkretnom slučaju vodio računa o tome da lišenje poslovne sposobnosti protustranke služi postizanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti protustranke.
12. Sud smatra da će ovakvim rješenjem protustranka biti zaštićena u pogledu onih segmenata za koje je sud utvrdio da ista nije u mogućnosti zaštiti svoja prava i interese adekvatno, zbog čega je donesena odluka kao u izreci.
Hrvatska Kostajnica, 2. siječnja 2025.
Sudac
Renata Žličarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka rješenja u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dna:
1. predlagatelj HZZSR Podružnica Hrvatska Kostajnica, Josipa Marića 2
2. protustranka JT, [adresa] Dubica, Živaja 289
3. posebni skrbnik VT, Centar za posebno skrbništvo u Zagrebu, Zagreb, Savska 41/VI-jug,
4. Matični ured Hrvatska Kostajnica - nakon pravomoćnosti.
