Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    Tome Skalice 2, Slavonski Brod

    Poslovni broj 20 Kž-102/2023-6.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirka Svirčevića, kao predsjednika vijeća, Mile Solde kao suca izvjestitelja i Vedrana Pavelića kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv prvookrivljene AP i dr., zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. 126/19., 84/21. dalje KZ/11.) odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj 12 K-1395/2022-11. od 6. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 2. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu prvookrivljena AP i drugookrivljeni KP na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22: dalje u tekstu ZKP/08.) oslobođeni su optužbe da bi počinili kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11.

    2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08., I. i II. optuženi se oslobađaju troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. - 5. ZKP/08., te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo OKDO u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da županijski sud preinači prvostupanjsku presudu i okrivljenike osudi na kaznu zatvora kako je državni odvjetnik i predložio u optužnici. Budući da se državni odvjetnik žali zbog bitne povrede i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja očito je da prijedlog državnog odvjetnika o tome što drugostupanjski sud treba učiniti s prvostupanjskom presudom nije usuglašen s žalbenim navodima.

    4. Odgovore na žalbu podnijeli su okrivljenici po braniteljima odvjetnicima Srđani Barišić i Tomislavu Barišiću s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu.

    5. Žalba OKDO u Zagrebu nije osnovana.

    6. 1. Državno odvjetništvo se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. navodeći da se pobijana presuda ne može ispitati jer se utvrđenje suda kako okrivljeni KP otklanja u svojoj obrani kaznenopravnu odgovornost i od sebe i od I. okrivljene ukazuje kao proturječno jer je u suprotnosti s izvedenim dokazima i s materijalnom dokumentacijom, te se pobijana presuda ne može ispitati jer egzistira proturječnost između obrazloženja presude i samog sadržaja isprava i dokaza provedenih u predmetnom postupku. Istu bitnu povredu državni odvjetnik vidi i u tome što je prvostupanjski sud propustio na pravilan način cijeniti medicinsku dokumentaciju za I. okrivljenu i II. okrivljenog. U istoj da za prvookrivljenog stoji da je pacijenta KP „partnerica ubola vrškom noža u sternum“ i napad oštrim predmetom, kod kuće te mu je dijagnosticirana otvorena rana prsnog koša, nespecificiranog dijela. U odnosu na tjelesne ozljede prvookrivljene državni odvjetnik navodi da je u medicinskoj dokumentaciji naznačeno kako je AP zadobila prijelom nosne kosti, lacerokontuznu ranu desne uške, kontuziju glave, te akutnu intoksikaciju alkoholom, a kao učinitelj je naveden partner. U žalbi se u istom kontekstu spominje i izvješće o intervenciji povodom dojave KP od 13. travnja 2022. gdje su policijski službenici A K i ĐP u četvrtom pasusu izvješća naveli kako su vizualnim pregledom uočili otvorenu ranu u predjelu glave, iza desnog uha.

    6. 2. Nije u pravu državno odvjetništvo kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio naprijed navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Suprotno ovim žalbenim navodima OKDO u Zagrebu ovaj drugostupanjski sud nalazi da se pobijana prvostupanjska presuda može ispitati i da nema proturječnosti između razloga o odlučnim činjenicama koje je u obrazloženju presuda iznio prvostupanjski sud i provedenih dokaza odnosno iskaza prvookrivljenika i sadržaja medicinske dokumentacije i policijskog izvješća. Naime, u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud uvažava i ima u vidu sve gore, po državnom odvjetniku navedene činjenice odnosno čini nespornim da su prvookrivljena i drugookrivljeni kritične zgode po policijskim dužnosnicima zatečeni u stanu drugookrivljenoga s tjelesnim ozljedama i da je nakon toga na temelju medicinske dokumentacije i vještačenja utvrđeno da su zadobili tjelesne ozljede u kaznenopravnom smislu. Prvostupanjski sud okrivljenike oslobađa optužbe jer se po njemu, zbog nedostatka dokaza o dinamici događanja eventualnog tjelesnog sukoba između prvookrivljene i drugookrivljenoga ne mogu utvrditi važne činjenice od kojih bi zavisilo utvrđenje krivnje oba okrivljenika za eventualno nanošenje tjelesnih ozljeda drugoj strani. Stoga u obrazloženju prvostupanjskog suda nema proturječnosti između razloga navedenih za oslobađajuću presudu i sadržaja izvedenih dokaza na koju ukazuje državni odvjetnik u žalbi, a žalba OKDO u Zagrebu zbog ovoga žalbenog razloga nije osnovana.

    7. 1. Državno odvjetništvo se žali i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te navodi kada se dovede u svezu izvješće policijskih službenika koji su naveli kako su uočili otvorenu ranu iza desnog uha s bolničkom prijavom na ime AP i nalazom vještaka dr. Pere Bubala jasno proizlazi kako je imenovana zadobila ranu u području desnog uha upravo na način kako se to tereti II. okrivljeni KP. Stoga smatra da je sud trebao u dokaznom postupku ispitati i policijske službenike koji su stigli na traženu intervenciju 13. travnja 2022., kao i nadležne liječnike u KB Merkur i Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba koji su utvrdili tjelesne ozljede kod I. okrivljene i II. okrivljenog kako bi se potpuno i pravilno utvrdilo činjenično stanje.

    7. 2. Nije osnovana žalba državnog odvjetništva iz Zagreba niti zbog žalbenog navoda pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. U pogledu žalbenih navoda da je prvostupanjski sud trebao kao svjedoke ispitati policijske službenike i liječnike koji su utvrdili tjelesne ozljede kod okrivljenih ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije bilo potrebe da se oni ispituju jer su činjenice o kojima bi oni mogli svjedočiti već bile utvrđene na temelju policijskog izvješća kojega i OKDO već spominje u svojoj žalbi te na temelju medicinske dokumentacije i provedenog medicinskog vještačenja. Ono što je bilo sporno i što bi valjalo utvrditi je dinamika događanja eventualnog sukoba i između prvookrivljene i drugookrivljenoga koji je prethodio njihovom tjelesnom ozljeđivanju a to, ovi, u žalbi navedeni svjedoci, ne znaju jer nisu bili očevidci događaja. Što se stvarno događalo kritične zgode između prvookrivljene i drugookrivljenoga, da li je tko koga napao, a ako je, tko je koga prvi napao i na koji način, tko je bio napadač a tko napadnuti, da li je netko od njih bio u nužnoj obrani, o kakvoj se eventualno vrsti namjere radi kod okrivljenika vezano na tjelesno ozljeđivanje druge strane i niz drugih pitanja na koja nema odgovora u provedenom dokaznom postupku znaju samo prvookrivljena i drugookrivljeni a oni na raspravi nisu htjeli iznositi svoju obranu niti odgovarati na postavljena pitanja. Što se tiče iskaza drugookrivljenoga KP kojega je dao pred ŽDO 27. svibnja 2022. pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se na temelju njega ne može temeljiti osuđujuća osuda u odnosu na prvookrivljenu AP.ne samo zbog toga što i u tom iskazu drugookrivljeni u dovoljnoj mjeri ne pojašnjava način na koji je zadobio tjelesne ozljede već i zbog toga što prvookrivljena nije bila ni obaviještena o tom ispitivanju pa ni ona niti njezin branitelj nisu bili prisutni na tom ispitivanju i u mogućnosti postavljati pitanja drugookrivljenome. Iz obrane drugookrivljenoga pred ŽDO ne proizlazi ni zaključak da je on na način kako mu se stavlja na teret tjelesno ozlijedio prvookrivljenu. Zbog toga je ispravan zaključak prvostupanjskog suda da nema dokaza da su okrivljenici počinili kaznena djela na način kako im je to optužbom stavljeno na teret te nije osnovana žalba OKDO u Zagrebu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije našao povreda odredaba kaznenog postupka niti povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje je dužan paziti po službenoj dužnosti.

    9. Kako je sud našao da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija a da nema niti povreda zakona na koje sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu OKDO u Zagrebu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

    Slavonski Brod, 2. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Mirko Svirčević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.