Poslovni broj: R1-31/2022-52
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja JT, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Nadi Mikulandra, odvjetnici u Šibeniku, protiv protustranke ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Branimiru Belamariću, odvjetniku u Šibeniku, radi razvrgnuća suvlasništva, po dovršenom postupku, dana 19. lipnja 2026. godine
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se tržišna vrijednost nekretnine u Rogoznici, na adresi [adresa], katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa] J, površine 500 m2 u iznosu od 324.000,00 eura.
II. Razvrgava se suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini iz toč. I. izreke prodajom nekretnine na javnoj dražbi po pravilima ovršnog postupka po početnoj cijeni iz toč. I. nakon pravomoćnosti ovoga rješenja, a dobiveni iznos će se podijeliti strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima i to predlagatelju ½ dijela ostvarene cijene, te protustranci ½ dijela ostvarene cijene.
III. Nalaže se protustranci da predlagatelju naknadi trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 952,91 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Dana 16. ožujka 2022. predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva nekretnine oznake oznake kat. čest. [katastarska čestica], oznake kuća i dvor, površine 500 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća s okućnicom u [adresa] anagrafske oznake [adresa].
1.1. U prijedlogu je naveo da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaki za ½ dijela, a što je utvrđeno i pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku posl. broj P-1228/15-19 od 23. studenoga 2017. Obzirom protustranka, inače bivša supruga predlagatelja nije suglasna sa razvrgnućem suvlasničke zajednice na dobrovoljnoj osnovi, to predložio da sud provede razvrgnuće i to civilnom diobom, dakle procjenom vrijednosti nekretnine , prodajnom na javnoj dražbi te podjelom iznosa dobivenog prodajom strankama razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivila prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom. Navela da nije sporno da su stranke upisani suvlasnici za po ½ dijela svaki, kao i da do sada nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća , ali je mišljenja s obzirom na veličinu-katnost objekta da je moguće provesti geometrijsku diobu.
3. Na ročištu rasprave održane dana 9. lipnja 2022., predmet R1-72/2022 spojen je na predmetni spis R1-31/2022 radi jedinstvenog raspravljanja i donošenja jedinstvene odluke. Naime, predmet R1-72/2022 pokrenut je po prijedlogu ovdje protustranke radi razvrgnuća suvlasništva iste nekretnine u k. o. [katastarska općina] oznake kat. čest. [katastarska čestica].
4. Radi donošenja odluke o razvrgnuću suvlasništva nekretnine, sud je obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke.
5. Po dolasku suda na predmet diobe, nakon što je predmet diobe pregledan , konstatirano je da se isti nalazi u [adresa]. Nekretnina se sastoji od stambenog objekta sa okućnicom, na kojoj okućnici je u južnom dijelu nadzemni bazen te natkriveni otvoreni prostor koji služi za parkiranje osobnih automobila.
5.1. Pregledom stambenog objekta utvrđeno je da se u suterenu nalazi podrum, u prizemlju trosobni stan. Unutarnjim stepeništem dolazi se do prostorija na katu, a na katu su dva studio apartmana, jedna spavaća soba, a kojoj sobi pripada zasebno kupatilo i WC.
5.2. Nekretnina ima 500 m2 sa okućnicom i kao takva je upisana u zemljišne knjige kao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove tj. za po ½ dijela.
5.3. Vještak mjernik je identificirao predmet diobe, kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvor, od 500 m2, k. o. [katastarska općina].
5.4 Vještak građevinske struke je naveo da je u ovoj pravnoj stvari moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice povezivanjem suvlasničkog udjela sa posebnim dijelovima, stanovima po etažama, jer svaka etaža ima zaseban ulaz i predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Što se tiče dvorišta, garaže ispod terase i sama terasa, mogu služiti kao parkirališna mjesta i kao takva, ta parkirališna mjesta se mogu kao pripadci povezivati sa svakim od posebnih dijelova. Ostatak okućnice bi trebao ostati nedjeljiv u suvlasništvu stranaka, jer okućnica upravo služi za komunikaciju sa garažama ispod terase te bazenu. Jednako tako i bazen treba ostati nedjeljiv, u zajedničkom vlasništvu stranka. Terasa ispred stana u prizemlju, po svom položaju treba biti pripadak toga stana, dok prostorija u podrumu može služiti za namirivanje razlike vrijednosti za onu etažu koja bi eventualno imala manju vrijednost.
5.5. Stranke su suglasno izjavile da pristaju na razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, te se slažu sa mišljenjem vještaka građevinske struke, tj. da dio okućnice ostaje nedjeljiv, jer služi kao pristup posebnim dijelovima. Protustranka je izjavila da želi da njoj u isključivo vlasništvo i posjed pripadne stan u prizemlju, a predlagatelj je naveo mu je svejedno koju će etažu dobiti, pa se složio da njemu pripadne stan (stanovi) na katu.
5.6. Predlagatelj je ukazao na jedan dio zemljišta koji je izvan njihove okućnice i vidljivo ograđenog dijela, a isto je sastavni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koji dio je njegov prednik – prodavatelj cijele nekretnine DT ishodio 1989. godine sudsku presudu. Vještak mjernik je naveo da mu je u odnosu na taj dio nekretnine potrebna skica izmjere tog dijela.
5.7. Sud je naložio predlagatelju da u sudski spis dostavi dokaz o podnesenom zahtjevu za legalizaciju i svu dokumentaciju koja je potreba za taj zahtjev.
5.8. Vještak mjernik je izvršio geodetsko snimanje predmeta diobe i izradio skicu mjesta očevida od 16. prosinca 2022. (list 70 spisa), a vještaku građevinske struke sud je dao nalog da po dobivanju nalaza i mišljenja vještaka mjernika i dokumentacije vezano za postupak legalizacije predmeta diobe izradi svoj nalaz i mišljenje u kojem će dati varijantu diobe uspostavom etažnog vlasništva sukladno prijedlozima stranaka, te isto tako mu je naložene da dade procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.
6. Vještak građevinske struke je sukladno nalogu suda dao procjenu tržišne vrijednosti nekretnine na dan vrednovanja, odnosno 21. studenoga 2022. Poredbenom metodom vještak je predmetnu nekretninu procijenio na iznos od 324.000,00 eura (vrijednost suvlasničkog dijela od ½ je 162.000,00 eura). U svom nalazu i mišljenju je naveo da se radi o stambeno turističkom objektu koji se na lazi u [adresa] na adresi [adresa]. Kompleks predstavlja vilu s bazenom i pomoćnim objektom. Riječ je o mirnoj lokaciji, izgrađenoj mikrolokaciji koju karakterizira izgradnja izgrađenih stambeno-turističkih građevina. Pristup na javnu prometnicu je neposredan, a parkiranje je moguće na parceli. Ulica je dovoljna za promet motornim vozilima. Vještak je istaknuo da je pretpostavka navedene procjene potpuni legalitet građevina i okoliša.
6.1. Vještak je dao i prijedlog diobe uspostavom etažnog vlasništva, na način da se kao zasebne etaže izvodi prizemlje i visoko potkrovlje, s tim da zajednički dijelovi ostaju hodnik u prizemlju i bazen (list 55-61 spisa). U predloženoj varijanti vlasnik prizemlja bi trebao uzvratiti vlasniku visokog potkrovlja za veću vrijednost svoje etaže iznos od 12.055,19 eura. Napomenuo da tlocrti nekretnine daju mogućnost više varijanti diobe, s tim da predloženu smatra primjerenoj situaciji na terenu. U svakoj varijanti diobe se prizemlje i visoko potkrovlje odvajaju uz zajednički dio dijela ulaza u prizemlje. Naveo da se ostale varijante mogu kombinirati s garažama i ostavama.
7. Predlagatelj je podneskom od dana 29. studenoga 2022. dostavio u sudski spis dokaz o podnošenju Zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu, koji zahtjev je podnesen Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije, i zaprimljen pod brojem Klasa: UP/I- 350-05/13-02/9765, UPP/I-350-05/18-02/1644.
8. Predlagatelj je u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka prigovarao da je procijenjena vrijednost nekretnine prenisko određena s obzirom na broj samostalnih uporabnih jedinica, lokaciju i bazen. Prigovorio je suviše nisko procijenjenoj razlici vrijednosti između gornje i donje etaže. Smatra da je vrijednost nekretnine najmanje 400.000,00 eura, a vrijednost njegovog dijela 200.000,00 eura pa izjavio da pristaje na razvrgnuće isplatom pod uvjetom da mu protustranka isplati tu vrijednost.
9. Protustranka se protivila navodima predlagatelja jer da smatra da su nalaz i mišljenje vještaka izrađeni po pravilima struke , a koje prihvatila u cijelosti kako u smislu prijedloga diobe tako i dane procjene.
10. Na ročištu rasprave vještak građevinske struke se očitovao na prigovore predlagatelja pa naveo da se procjena radi sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti na dan procjene uzimajući sve parametre izmjere i pregleda nekretnine kao i visine sa pripadajućim koeficijentima, korekcije površina uvažavajući stanje legaliteta građevine. Predmetna nekretnina u trenutku procjene nije imala riješen legalitet, odnosno postupak legalizacije prema saznanju sa očevida nije doveden do kraja. Samim time takve nekretnine u pravilu od kupaca kad su svote značajne, kao u ovom slučaju izazivaju dodatni oprez i uvjetuju rješenje legaliteta prije same kupoprodaje. Činjenica je da su nekretnine na Jadranu stalno u uzlaznom trendu i da se praktički kupuje sve što valja bilo od stranaca ili domaćih kupaca. Danas oglašena cijena koju je stranka postavila je razlika za nekih 80.000,00 eura točnije 76.000,00 eura , što je razlika od cca 23%. Vještaci se mogu razilaziti u korektnosti procjene u +/ - 30% te naveo da smatra da je njegova procjena realna, sagledavajući sve ranije navedene činjenice.
10.1. Na pitanje predlagatelja koliko bi u postotku porasla tržišna vrijednost predmeta diobe za slučaj da je postupak legalizacije pravomoćno okončan, vještak odgovorio da bi porasla za upravo ovu razliku između njegovog vještva i ponude predlagatelja.
11. Stranke iako im je sud ostavio mogućnost postizanja dogovora vezano za razvrgnuće isplatom nisu postigle dogovor.
12. U međuvremenu je došlo do promjene u osobi uredujuće sutkinje pa je preo tvoreno raspravljanje.
13. Predlagatelj je ostao kod prijedlog za razvrgnuće civilnom diobom, pa predložio da sud sukladno procjeni vještaka građevinske struke proda nekretninu prema pravilima ovršnog postupka, dakle putem FINA.
14. Protustranka je i dalje inzistirala na geometrijskoj diobi obzirom je ista objektivno moguća. Predložila da sud zatraži od Ureda Šibensko-kninske županije podatak o stanju spisa vezano za postupak legalizacije predmetne nekretnine, kao i mogućnosti provođenja etažiranja nekretnine kada ista nema akt legalnosti.
14.1. Nadalje, predložila da sud naloži vještaku građevinske struke da na temelju rezultata dosadašnjeg postupka izradi diobenu varijantu na način da se formiraju dvije cjeline, jedna cjelina koju bi predstavljalo prizemlje kuće, konoba, kotlovnica, betonski plato, prostor kraj objekta položen zapadno i sjeveroistočno, i drugi dio nekretnine: potkrovlje s pripadajućim dijelovima i to popločanim dvorištem, garaža, bazen i vrt kao druga cjelina, te da u tom smislu vještak dade svoje mišljenje o funkcionalnosti svake od tih cjelina, prizemlja i potkrovlja, omjer vrijednosti jedne i druge tako definirane cjeline, mogućnosti izvođenja radova radi izgradnje odnosno pripremanja parkirnih mjesta, te postavljanje ove dvije cjeline u financijski omjer, u skladu s činjenicom da su stranke suvlasnici svaki za ½.
15. Predlagatelj se protivio takovom prijedlogu protustranke, jer je vještak građevinske struke naveo da okućnica treba ostati nedjeljiva u suvlasništvu stranka jer služi za komunikaciju garažama ispod terase i bazenu, a jednako tako i bazen treba ostati nedjeljiv, što je sve skupa predlagatelju neprihvatljivo, budući da bi tada suvlasnička zajednica bila tek djelomično razvrgnuta u odnosu na građevinu, odnosno stambene dijelove.
16. Sud je zatražio od vještaka građevinske struke i Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove županije Šibensko -kninske da se očituju vezano za mogućnost uspostave etažnog vlasništva kraj činjenica da za predmetnu nekretninu nije ishodovana legalnost.
16.1. Upravni odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove županije Šibensko-kninske, Ispostava [adresa] je u dopisu zaprimljenim kod ovoga suda dana 3. ožujka 2025., Klasa: 361-01/25-01/46, Ur.broj: 2182-16-03/5- 25-2 naveo da navedeno tijelo graditeljstva na temelju čl. 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izdaje Potvrdu da su posebni dijelovi nekretnine samostalne uporabne cjeline ukoliko su posebni dijelovi nekretnine izgrađeni u skladu s izvršnim i pravomoćnim aktom za građenje građevine, odnosno izvršnim i pravomoćnim aktom za uporabu građevine te ukoliko predstavljaju samostalnu cjelinu. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici samostalna uporabna cjelina. Ukoliko posebni dio nije samostalna uporabna cjelina ili posebni dijelovi nisu u skladu s izvršnim i pravomoćnim aktom za građenje građevine ili za građevinu nije izdan izvršan i pravomoćan akt za uporabu građevine, zahtjev za izdavanje spomenute Potvrde ne može se usvojiti.
17. Protustranka je u spis predala dopunu Zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu nekretninu, predana Upravnom uredu 4. veljače 2025., na što je na upit suda Upravni odjel potvrdio da je za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pokrenut postupak legalizacije, a koji predmet se vodi pod brojem Klasa: UPP/I—350-05/13-02/10103, postupak je u tijeku te do donošenja pravomoćne odluke nadležnog upravnog tijela nije moguće prejudicirati ishod tog postupka.
18. Predlagatelj je u odnosu na dopunu zahtjeva protustranke za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju navela da se da se radi o zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenome stanju koje je podnio predlagatelj još 29. lipnja 2013. godine, preslika kojeg zahtjeva prileži ovom sudskom spisu. Zbog dugotrajnog vođenja ovog postupka, a i upravnog postupka legalizacije, budući među strankama ne postoji suglasnost za uspostavu etažnog vlasništva, niti je etažno vlasništvo moguće uspostaviti bez dovršenog postupka legalizacije, istaknuo da je njegov zahtjev razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom.
19. Protustranka je ostala kod svih navoda iznesenih tijekom postupka, te navela da je podatak koji je dostavljen od nadležnog tijela prostornog uređenja Županije šibensko kninske pogrešan u pogledu podataka koje je protustranka predala sudu. Sudu je naime dan podatak o drugom poslovnom broju upravnog postupka, a radi po punomoći predanom, odnosno ustupljenom predmetu treće osobe, koji je za predmetnu nekretninu predana dokumentacija za provedbu postupka legalizacije. Nadalje, da je intencija zakonodavca u pogledu postupanja sa nelegalno izgrađenim građevinama da se omogući suvlasnicima nezakonito izgrađenih građevina provedba i završetak legalizacije, a u konkretnom slučaju je predlagatelj još od 2013. godine pasivnim držao predmet legalizacije, dakle nije pokazao nikakvu volju niti namjeru dovršiti postupak pokrenute legalizacije, čime nesumnjivo opstruirao postupanje nadležnog upravnog tijela, te svjesno namjerno umanjio, odnosno propustio povećati vrijednost nekretnine i konačno učiniti je podobnom za fizičku diobu. Ne dovodeći u pitanje suvlasničko pravo predlagatelja, protustranka smatra da se u svim postupcima predlagatelja zapravo krije zlouporaba ovlaštenja, kako procesnih u pogledu upravnog postupku, kojeg nije htio prepustiti protustranci zainteresiranoj za završetak postupka legalizacije, tako i kontinuirano inzistiranje na civilnoj diobi, a time krši odredbe Ustava RH budući da se svaki vlasnik mora ponašati na način da svojim vlasničko pravnim ovlaštenjima ne ugrožava tuđa vlasničko pravna ovlaštenja, što je ovdje slučaj. Procjena vještaka građevinske struke je učinjena u skladu sa načelom prethodnog učinka sukladno Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, međutim stanje objekta u pogledu legalnosti – ne legalnosti predstavlja direktni gubitak vrijednosti predmetne nekretnine.
20. Predlagatelj u odnosu na gornje navode protustranke istaknuo kako je protustranka priznala da zahtjev za legalizaciju nije njezin nego od strane treće osobe, a nije dokazala da joj je odobrena subjektivna preinaka zahtjeva. Budući se novim izmjenama Zakona o postupanja sa nezakonito izgrađenim zgradama postupak legalizacije ne može pokrenuti nego na zahtjev stranke, ne može se izmijeniti podnositelj zahtjeva, a i nema više roka za podnošenja zahtjeva to je sasvim izgledno da će zahtjev protustranke biti odbačen. Predlagatelj ne može i nije u ovlasti utjecati na postupak legalizacije jer je uredno predao svu dokumentaciju, prema tome jedino tko opstruira diobu jeste protustranka koja je zatražila rok od 90 dana za isplatu predlagatelja po povlaštenim cijenama, više odgoda ročišta te dovodila i predlagatelja i sud u zabludu glede mogućnosti da ona isplati predlagatelja.
21. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u nastavku ZVDSP) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je to moguće i dopušteno , koje pravo mu ne zastarijeva.
22. U izvanparničnom postupku razvrgnuća, sud razvrgnuće provodi primjenom odredaba čl. 47. do 55. ZVDSP-a.
22.1. Sud koji određuje način razvrgnuća suvlasništva, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća pod uvjetom da takav postoji i da je moguć i dopušten, te pravom na razvrgnuće isplatom koje bi pojedini suvlasnik imao na temelju pravnog posla ili zakona (čl. 50. st. 1. ZVDSP-a). Ako sud nije vezan zakonskim odredbama, sporazumom stranaka ili pravom suvlasnika na isplatu, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZVDSP-a). Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost stvari, sud će stvar prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i tako dobiveni iznos podijeliti između suvlasnika u ovisnosti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova, odnosno sud će provesti civilno razvrgnuće (čl. 50. st. 4. ZVDSP- a).
23. Odredbom čl. 53. ZVDSP-a propisano je ako suvlasnici odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
24. Odredbom čl. 71. st. 1. ZV-a vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
25. Odredbom čl. 73. st. 1. ZVDSP-a propisano je da vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine, te niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela (st.2.). Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela (st. 3.). Potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu (st.4.).
26. Dakle, sukladno recentnoj sudskoj praksi, razvrgnuće nekretnine je moguće provesti uspostavom etažnog vlasništva tumačenjem sadržaja odredbi čl. 50., čl. 53. i čl. 73.st.2. ZVDSP-a i u situaciji kada izostane sporazum svih suvlasnika.
27. Protustranka je ustrajala da sud razvrgne suvlasništvo na nekretnini uspostavom etažnog vlasništva, pritom potpuno zanemarujući činjenicu da za predmetnu nekretninu nisu ispunjeni uvjeti za provedbu elaborata o etažiranju, dakle da nekretnina u k. o. [katastarska općina] nema akt legalnosti što je preduvjet da bi elaborat o etažiranju dobio potvrdu za to nadležnog tijela, u konkretnom slučaju Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko -kninske županije, a sve u smislu odredbe čl. 73. st. 3. ZVDSP-a, a što je u svom dopisu od 3. ožujka 2025. potvrdio i nadležni Upravni odjel Šibensko-kninske županije.
28. Iz navedenog razloga ovaj sud je odbio prijedlog protustranke za provođenje novog vještačenja, odnosno izrade nove varijante diobe uspostavom etažnog vlasništva, jer isto nema smisla u situaciji kada nekretnina nema akt legalnosti.
29. Za navesti je da je za čitavo vrijeme trajanja ovog postupka (postupak je pokrenut u ožujku 2022. godine) sud upozoravao stranke na potrebu ishodovanja akta legalnosti za predmetnu nekretninu, te je vještak građevinske struke izradio i prijedlog diobe uspostavom etažnog vlasništva pod pretpostavkom potpunog legaliteta građevine i okoliša. Međutim kako stranke do danas za predmetnu nekretninu nisu dostavile sudu dokaz da je nekretnina legalizirana, to ovaj sud nije mogao odrediti razvrgnuće geometrijskom diobom, odnosno razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.
29.1. Protustranka je priložila kao dokaz da je ponovno pokrenla ranije započeti postupak legalizacije nekretnine, međutim kako je to ranije navedeno do zaključenja raspravljanja protustranka nije dostavila dokaz o okončanju navedenog postupka , a samim time je i upitan ishod navedenog upravnog postupka.
30. Dakle, u okolnostima konkretnog slučaja kada nije moguća geometrijska dioba, mjerodavna odredba o načinu sudskog razvrgnuća iz čl. 50. st.4. ZVDSP-a upućuje na civilno razvrgnuće prodajom stvari na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima. Sud je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke u kojem je isti dao procjenu tržišne vrijednosti nekretnine, kao i očitovanje na iznesene mu prigovore smatrao stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke, te je početna cijena po kojoj će se nekretnina prodavati 324.000,00 eura.
31. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u toč. I. i II. izreke ovog rješenja.
32. Odluka o troškovima ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi čl. 54. ZV-a po kojoj troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova, osim ako zakon ili njihov sporazum ne određuje drugačije.
33. Predlagatelju je priznat trošak sudske pristojbe prijedloga u iznosu od 132,72 eura i sudske pristojbe odluke u iznosu od 330,00 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 1.443,1 euro, dakle sveukupno 1.905,82 eura.
34. Protustranka koja je suvlasnica predmeta diobe za ½ dijela dužna je naknaditi predlagatelju trošak u iznosu od 952,91 eura.
35. Sukladno navedenom je odlučeno kao u toč. III. izreke ovog rješenja.
U Šibeniku, 19. lipnja 2026.
SUDAC
Helena Stojić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN-a:
- predlagatelj po punomoćniku
- protustranci po punomoćniku.