Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-69/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnik Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu ĆURKOVIĆ I ŠANJUG d.o.o. Zagreb, Maksimirska cesta 25, protiv tuženika Lovačka udruga "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, [adresa], koga zastupa punomoćnik Matko Mamilović, odvjetnik u Našicama, Trg dr. Franje Tuđmana 2, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi 989,02 eura (slovima: devetstoosamdeset deveteuradvacenta), nakon javne i glavne rasprave zaključene 23. travnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, zamjenika punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI VEPAR ORAHOVICA sa sjedištem u [adresa],OIB:42118905488 isplatiti tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, ukupan iznos od 989,02 EUR/7.451,77 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 557,44 EUR teku od 25.05.2022. do isplate a na iznos od 431,58 EUR od 11.08.2022. do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. godine određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Tužitelj CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, je dužan tuženiku Lovačkoj udruzi "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, [adresa] naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.359,38 eura (slovima: tisućutristopedesetdeveteuratridesetosamcenti), u roku od 15 (petnaest) dana.

III Tužitelj CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, je dužan umješaču na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.218,75 eura (slovima: tisućudvjesto osamnaesteurasedamdesetpetcenti) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. lipnja 2026., kao danom donošenja prvostupanjske presude, do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Lovačke udruge "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, [adresa] za naknadu parničnog troška u iznosu od 140,62 eura (slovima: stočetrdeseteurašezdesetdvacenta).

V Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 za naknadu parničnog troška u iznosu od 281,25 eura (slovima: dvjestoosamdeset jedaneurodvadesetpetcenti).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu pred Trgovačkim sudom u Osijeku radi isplate iznosa od 989,02 eura. Tužitelj u svojoj tužbi navodi da je dana 22. travnja 2022. u [adresa], na županijskoj cesti broj ŽC4030, došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik na označnu prometnicu te potom na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu RI, koje se kretalo istom prometnicom. Vozilom je upravljala ŽI, a na vozilu je nastala imovinska šteta. Vozilo je na dan predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja br. [broj police osiguranja] sa ugovorenim djelomičnim kaskom za sudar sa životinjom. Vlasnik oštećenog vozila registarske oznake [registarska oznaka] podnio je temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu. Tužitelj je temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju u pogledu osnove i visine nastale štete izvršio plaćanje iznosa naknade štete u ukupnom iznosu od 989,02 eura i to na način da je dana 24. svibnja 2022. izvršeno plaćanje iznosa od 557,44 eura, a dana 10. kolovoza 2022. plaćanje iznosa od 431,58 eura. Tužitelj je naveo kako je tuženik imatelj divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja, da je ista divljač na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik te da je zbog navedenog tuženik pasivno legitimiran u ovom parničnom postupku. Nadalje je naveo da se, u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima – odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, divljač na prometnici smatra opasnom stvari pa za štete koju divljač u tim okolnostima počini trećima, postoji odgovornost njezina imatelja prema konceptu objektivne odgovornosti za štetu. Istaknuo je da je sukladno odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano da isplatom naknade osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Nadalje je naveo da se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku i osiguravatelju tuženika, međutim osiguravatelj tuženika je odbio postupiti po postavljenom regresnom zahtjevu smatrajući da u konkretnom slučaju nema odgovornosti tuženika.

Kako iz dokumentacije dostavljene uz tužbu kao i predloženih dokaza proizlazi odgovornost tuženika, tužitelj temeljem odredbe čl. 963. ZOO-a, kao i odredbama čl. 1063. i čl. 1064. ZOO-a, u svezi s odredbama čl. 80. i čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu, predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti i potražuje parnični trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu, zaprimljenom kod Trgovačkog suda u Osijeku dana 16. svibnja 2024., tuženik je prvenstveno iznio prigovor stvarne i mjesne nadležnosti Trgovačkog suda u Osijeku. Nadalje je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti jer je isti neosnovan te da iz tužbe ne proizlazi niti jedan dokaz koji bi upućivao da je tuženik odgovoran za štetu tužitelju. Istaknuo je da je za ovakve prometne nesreće putem Hrvatskog lovačkog saveza sklopljena skupna polica osiguranja sa EUROHERC osiguranjem d.d., broj police [broj police] i da stoga tuženik ne može biti odgovoran za eventualnu štetu. Naveo je da se tužitelj obratio EUROHERC osiguranju sa odštetnim zahtjevom po kojem isto osiguranje nije postupilo. Predložio je sudu pozvati EUROHERC osiguranje d.d. u svojstvu umješača na strani tuženika. Dalje je naveo kako osporava da je vozač naletio na divljač jer ista nije zatečena na mjestu događaja i da je moguće da je vozač udario psa ili drugu domaću životinju. Što se zaista dogodilo i na čega je vozač naletio svojim vozilom ne može se utvrditi iz priloženih dokaza tužitelja jer nikakva divljač nije pronađena. Vozač je mogao naletjeti na divljač ili drugu domaću životinju i na nekom drugom području, a ovdje prijaviti policiji da je naletio na divljač i radi štete teretiti tuženika. Također je naveo da iz dokaza priloženih uz tužbu ostaje nejasno sa koje bi strane kolnika eventualno istrčala životinja. Navedena činjenica nije utvrđena, a zapisnički je konstatirano vjerojatno po kazivanju vozača što nije relevantan dokaz. Na mjesto događaja bez ikakvog je razloga pozvan predsjednik tuženika, koji je i došao na mjesto nesreće, ali nikakva divljač nije pronađena. Naveo je da je eventualna šteta prouzročena bez ikakve krivnje tuženika. Istaknuo je da se nesreća dogodila u mjestu, a u mjestu tuženik ne može niti vršiti lov, odnosno na udaljenosti manjoj od 100 metara od naselja. Odgovornost za nastalu štetu leži isključivo na vozaču automobila jer je šteta nastala isključivo radnjama vozača, budući da je na dijelu ceste gdje se dogodila prometna nesreća prometnim znakom ograničena brzina kretanja na 50 km/h, a vozač se u trenutku nesreće kretao daleko većom brzinom. Tuženik je također naveo kako se na prometnici, gdje se nesreća dogodila, nalazi prometni znak „Divljač na cesti“ kako bi se izbjegle prometne nesreće. Naveo je da su u trenutku prometne nesreće bili noćni uvjeti i da je stoga vozač morao dodatno smanjiti brzinu kretanja svog vozila. Tuženik je istaknuo da motorno vozilo kojim je upravljao vozač, daleko većom brzinom od dopuštene, po noći, predstavlja opasnu stvar. Nadalje je naveo da tuženik u trenutku nesreće nije provodio lov te da prometnica na kojoj se nesreća dogodila nije lovište već prometnicom upravlja ovlaštena pravna osoba pa tuženik ne može biti odgovoran za štetu koja je počinjena na području kojim upravlja posebna pravna osoba. Istaknuo je da je sukladno čl. 3. Zakona o lovstvu divljač dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu, dok se u čl. 5. st. 1. t. 27. Zakona o šumama govori da je divljač proizvod šuma i šumskog zemljišta, a šuma i šumsko zemljište su u vlasništvu Republike Hrvatske tako da tuženik ne može biti odgovoran za nastalu štetu već eventualno RH te radi navedenog ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlaže odbiti tužbu i potražuje parnični trošak.

3. Trgovački sud u Osijeku se Rješenjem poslovni broj P-155/2024-5 od 17. svibnja 2024. oglasio mjesno nenadležnim te predmet ustupio ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

4. Dana 11. srpnja 2024. ovaj sud je obavijestio EUROHERC osiguranje d.d. o otpočetoj parnici između ovdje tužitelja i ovdje tuženika.

5. Dana 29. srpnja 2024. EUROHERC osiguranje d.d. dostavio je podnesak u kojem je naveo kako ima pravni interes za sudjelovanjem u ovoj parnici budući da je s tuženikom imao zaključen Ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Umješač se pridružio navodima tuženika iz odgovora na tužbu i naveo da se protivi tužbi budući da u vrijeme štetnog događaja u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova. Navodi da štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač snosi prvenstveno vozač dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova. Istaknuo je i prigovor promašene pasivne legitimacije jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta. Naveo je kako je nesporno da se predmetni događaj dogodio u naselju, Ulica S. Radića, koje spada pod grad [adresa]. Grad izrađuje Program zaštite divljači kojim se uređuje zaštita i lov divljači na navedenim površinama. Slijedom naprijed iznesenog lovačko društvo nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj budući da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Kako je grad [adresa] u obvezi izraditi Program zaštite divljači, za predmetnu štetu ne može biti odgovorno lovačko društvo odnosno lovoovlaštenik. Naveo je kako visina štete nije sporna te predložio odbiti tužbeni zahtjev te potražuje parnični trošak.

5.1. Na ročištu održanom dana 29. travnja 2025. ovaj sud je raspravnim rješenjem prihvatio EUROHERC osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika.

6. Ovaj sud je temeljem odredbe čl. 286. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), po prijedlogu tužitelja, zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica da dostavi presliku spisa vezanog uz očevid predmetne prometne nezgode.

6.1. Dana 6. prosinca 2024. Policijska postaja Orahovica dostavila je ovom sudu zatraženu dokumentaciju.

7. Ovaj sud je dopisom poslovni broj P-69/2024-6 od 5. studenoga 2024. pozvao Grad Orahovicu na dostavu podataka predloženih od strane umješača.

7.1. Dopisom od 19. studenoga 2024. Grad Orahovica, Jedinstveni upravni odjel obavijestio je ovaj sud da u ulici Stjepana Radića ne postoji kbr. 42 i da se ulica Stjepana Radića ne nalazi na Županijskoj cesti ŽC4030 te da, s obzirom da nemaju navedenu točnu adresu navodnog štetnog događaja, nisu u mogućnosti dostaviti zatražene podatke vezane za Program zaštite divljači na području Grada Orahovice.

8. Dopisom poslovni broj P-69/2024-7 od 5. studenoga 2024. ovaj sud pozvao je tuženika da dostavi podatak je li mjesto događaja unutar područja na kojem nije moguće ustanoviti lovište sukladno čl. 11. st. 2. Zakona o lovstvu i na kojem nije dopušteno provođenje lova.

8.1. Podneskom od 8. studenoga 2024. tuženik se očitovao da štetni događaj koji se dogodio 22. travnja 2022. u [adresa] u [adresa] na ŽC4030 ne spada u lovno područje sukladno čl. 11. st. 2. podst. 5. te da kako se navedeni događaj dogodio na javnoj cesti i unutar granica grada [adresa] smatra da isto spada pod ingerenciju Plana zaštite grada od divljači koja postoji u gradu [adresa].

9. Naprijed navedena pribavljena dokumentacija dostavljena je strankama na očitovanje u roku od 15 dana.

10. Umješač je dana 23. prosinca 2024. dostavio podnesak u kojem navodi da je zaprimio očitovanje Grada Orahovice kojim osporavaju navode o mjestu štetnog događaja, a koji su utvrđeni očevidom PP Orahovica te predlaže da se dokumentacija koju je dostavila PP Orahovica dostavi Gradu s ponovnim upitom po prijedlogu umješača.

11. Dana 24. prosinca 2024. tužitelj je dostavio podnesak u kojem u cijelosti ostaje kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva kao i kod svih dokaznih prijedloga. Nastavno u podnesku navodi ranije iznesene tvrdnje te ističe kako je irelevantna činjenica je li u vrijeme nastanka štetnog događaja bilo provođenja lova jer je i o navedenom pitanju sudska praksa zauzela stajalište da se u situacijama kada do štetnog događaja dođe a nije bilo provođenja lova imaju primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju objektivnu odgovornost.

12. U svom podnesku od 2. siječnja 2025. tuženik je ostao kod svih navoda danih tijekom postupka te je, u biti, ponovio svoje ranije navode.

13. Po prijedlogu umješača, dopisom poslovni broj P-69/2024-17 od 9. siječnja 2025. ovaj sud je ponovno pozvao Grad Orahovicu na dostavu podataka zatraženih od strane umješača, uz dostavu preslike dokumentacije povodom štetnog događaja sastavljene od strane RH MUP, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica.

13.1. U svom dopisu od 27. siječnja 2025. Grad Orahovica dostavio je zatražene podatke te je naveo kako je kontaktirao Policijsku postaju Orahovica koja je utvrdila pogrešku policijskog službenika u unošenju adrese mjesta prometnog događaja i uz dopis je dostavio ispravljenu Službenu zabilješku policije.

13.2. Sud je naprijed navedeni dopis Grada Orahovice dostavio strankama.

14. U svom podnesku od 11. veljače 2025. umješač se očitovao na dopis Grada Orahovice te je naveo kako je iz očitovanja Grada Orahovice razvidno kako je mjesto štetnog događaja područje na kojem nije moguće ustanovljenje lovišta i nije dopušteno provođenje lova, te da je navedeno mjesto obuhvaćeno Programom zaštite divljači donesenim od strane Grada i odobreno od strane Ministarstva, dakle, u konkretnom slučaju nema pasivne legitimacije tuženika. Naglasio je da lovačko društvo nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj jer je šteta nastala na nelovnoj površini koja je obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik – Grad Orahovica.

15. Tuženik je u svom podnesku od 12. veljače 2025. naveo kako ostaje kod svih navoda tijekom postupka te da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije jer iz očitovanja Grada Orahovice proizlazi da se prometna nesreća dogodila na mjestu na kojem nije moguće ustanovljenje lovišta i nije dopušteno provođenje lova.

16. Dana 29. travnja 2025. održano je pripremno ročište na kojem su punomoćnici stranaka ostali kod svojih dokaznih prijedloga te je donesen plan upravljanja postupkom. Na istom je ročištu kao nesporno utvrđena visina štete, da životinja nije nađena, da se štetni događaj dogodio 22. travnja 2022. na županijskoj cesti ŽC4030, da je oštećeno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika tužitelja te da nema prekršajne odgovornosti vozača oštećenog vozila dok je sporno da li je došlo do naleta na divljač odnosno da li je divljač udarila u automobil osiguran kod tužitelja te pasivna legitimacija tuženika jer je do naleta došlo u naselju gdje lovačka udruga ne može provoditi lovne radnje. Na navedenom ročištu, tužitelj je između ostalog predložio provođenje dokaza biološkim vještačenjem po centru Ivan Vučetić na okolnost podrijetla dlake, te mu je sud raspravnim rješenjem odredio rok da se očituje na okolnost koja institucija je ovlaštena za provođenje biološkog vještačenja dlake.

17. Podneskom od 6. svibnja 2025. tužitelj je udovoljio raspravnom rješenju ovoga suda te je predložio provođenje biološkog vještačenja po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", podredno po Veterinarskom institutu ili drugoj osobi ovlaštenoj za provođenje predloženog vještačenja.

18. Dopisom poslovni broj P-69/2024-26 od 8. srpnja 2025. ovaj sud pozvao je Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijsku upravu Virovitičko-podravsku, Policijsku postaju Orahovica da za potrebe vještačenja dostavi dlaku pronađenu prilikom očevida predmetnog događaja.

18.1. Dopisom dostavljenim na ovaj sud 25. srpnja 2025. Policijska postaja Orahovica obavijestila je sud kako nije u mogućnosti dostaviti tragove dlake divljači vezano za predmetni štetni događaj od 22. travnja 2022. jer su iste za vrijeme obavljanja očevida fotografirane na vozilu, što je vidljivo i na samim fotografijama, ali nisu izuzete i pohranjene u arhivu predmeta.

18.2. Naprijed navedeni dopis Policijske postaje Orahovica dostavljen je strankama, a na isti se stranke nisu očitovale pisanim putem.

19. Na ročištu održanom dana 23. listopada 2025. tužitelj je naveo da ustraje kod prijedloga za biološkim vještačenjem ukoliko se identitet životinje može utvrditi preko fotografija na kojoj su dlake.

20. Dopisom poslovni broj P-69/2024-27 od 27. listopada ovaj sud pozvao je Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijsku upravu Virovitičko-podravsku, Policijsku postaju Orahovica da za potrebe postupka dostavi fotografije s mjesta štetnog događaja vezanog uz očevid za koji je sastavljena Potvrda u kojoj je navedeno da su na oštećenom automobilu zatečene dlake od divljači koje su fotografirane.

21. Po dostavi Fotodokumentacije očevida od strane Policijske postaje Orahovica ovaj sud je dopisom poslovni broj P-69/2024-34 od 19. siječnja 2026. pozvao Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" da se očituje je li moguće utvrditi identitet životinje preko fotografije na kojoj su dlake, a što je tužitelj u ovom predmetu iznio kao dokazni prijedlog.

21.1. U dopisu dostavljenim na ovaj sud 30. siječnja 2026. Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" naveo je da se vještačenje životinjskih dlaka provodi mikroskopskim pregledom uzorka dlake kojim se utvrđuju morfološke karakteristike određene porodice životinja te da je za predmetno vještačenje neophodno dostaviti uzorak dlake jer vještačenje nije moguće provesti temeljem fotografija.

21.2. Dopis Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" dostavljen je strankama, a na isti se nisu očitovali tuženik i umješač na strani tuženika.

21.3. Svojim podneskom od 25. veljače 2026. tužitelj se očitovao na fotodokumentaciju očevida sastavljenu od strane Policijske postaje Orahovica kao i na dopis Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić". U podnesku je naveo kako smatra da je potrebno provesti prometno-tehničko-biološko vještačenje jer činjenica da dlaka nije izuzeta ne može ići na štetu tužitelja.

22. Svojim podneskom od 5. ožujka 2026. tuženik se očitovao na navode podneska tužitelja od 25. veljače 2026. te je naveo kako se protivi prijedlogu tužitelja za provođenjem prometno-tehničko-biološkog vještačenja, pojašnjavajući da se biološko vještačenje ne može provesti jer nisu izuzete dlake životinje te da je u svom iskazu vozačica jasno iskazala da ne zna što je udarilo u automobil. Naglasio je da je tužitelj prekludiran po prijedlogu za biološkim vještačenjem jer je i prije ročišta na kojem je isto predložio imao saznanja da dlake nisu izuzete.

23. U svom podnesku od 11. ožujka 2026. umješač na strani tuženika očitovao se na zaprimljeni podnesak tužitelja od 25. veljače 2026. te je naveo kako se protivi prijedlogu za kombiniranim prometno tehničkim-biološkim vještačenjem jer nije izuzeta dlaka i nema biološkog materijala da bi se vještačila vrsta životinje, a prometni vještak bez identifikacije životinje može samo nagađati o kojoj je životinji riječ i dinamiku nezgode vještačiti na temelju pretpostavke što je s obzirom na vrijednost predmeta spora u ovom predmetu krajnje neekonomično.

24. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis i pročitani su:

Potvrda MUP-a od 11. svibnja 2022. (list spisa 8-9), Polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010214100006 (list spisa 10), prijava štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 11-12), preslika vozačke dozvole za ŽI (list spisa 13-14), preslika prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 15-16), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list spisa 17), Izvid štete (list spisa 18), Račun A 18/1/1 (list spisa 19), Izvadak po transakcijskom računu na dan 11.08.2022. (list spisa 20-21), Dopis upućen tuženiku (list spisa 22), Odgovor tuženika na dopis (list spisa 23), Opomena pred tužbu upućena tuženiku (list spisa 24), Dopis EUROHERC osiguranja tužitelju (list spisa 25), Mišljenje Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. (list spisa 55), očitovanje i dostava podataka tuženika od 8. studenoga 2024. (list spisa 76), obavijest grada Orahovice od 14. studenoga 2024. (list spisa 77), dopis MUP RH, PU Virovitičko- podravska, PP Orahovica od 4. prosinca 2024. uz presliku spisa predmeta broj: 511- 16-06-22-3, vezano uz očevid za koji je sastavljena Potvrda, Klasa: 211-08/22- 3/3371, Ur. broj 511-16-06-22-3 od 11. svibnja 2022. (list spisa 78-87), obavijest grada Orahovice od 22. siječnja 2025. s e-mail obavijesti i službenom zabilješkom MUP, PP Orahovica (list spisa 105-108), dopis MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica od 15. srpnja 2025. (list spisa 132), dopis MUP RH, PU Virovitičko- podravska, PP Orahovica od 15. prosinca 2025. s fotodokumentacijom očevida (list spisa 140-150) i dopis MUP RH, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list spisa 154).

24.1. Tijekom postupka saslušani su predsjednik tuženika SI (list spisa 124) i svjedokinja ŽI (list spisa 124-125).

25. Tužitelj je predložio saslušanje policijskih službenika Policijske postaje Orahovica koji su radili očevid te svjedokinje BI (putnice u vozilu) te provođenje prometnog vještačenja na okolnost prostorno vremenske analize mehanizma nastanka štetnog događaja s posebnim osvrtom na utvrđenje prostorno vremenske mogućnosti izbjegavanja naleta na divljač po vozaču oštećenog vozila, biološkog vještačenja po centru Ivan Vučetić na okolnost podrijetla dlake kao i strojarskog vještačenja na okolnost visine štete.

Tuženik je također predložio saslušanje policijskih službenika Policijske postaje Orahovica koji su radili očevid.

25.1. Ovaj sud nije izveo naprijed predložene personalne dokaze. Svjedokinja BI nije saslušana jer je na iste okolnosti saslušana vozačica te taj dokaz nije potreban niti ekonomičan. Policijski službenici nisu saslušani jer nemaju neposrednih saznanja o štetnim događaju budući da su pristupili nakon nastanka štetnog događaja.

25.2. Nije provedeno biološko vještačenje jer je utvrđeno da dlaka s oštećenog vozila nije izuzeta već je samo fotografirana od strane policijskih službenika, a Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" dopisom je izvijestio ovaj sud da se na temelju fotografija ne može izjasniti o identitetu životinje i kako taj dokaz nije moguće izvesti bez uzorka dlake.

25.3. Nije provedeno ni prometno i strojarsko vještačenje jer tim vještačenjem nije moguće utvrditi identitet životinje, samo njenu masu, a okolnost da li je bila divljač ili domaća životinja je odlučna u ovoj vrsti spora. Kako tim dokazom nije moguće utvrditi tu činjenicu, isti dokaz nije izveden. Osim toga u predmetnom sporu visina nastale štete i tijek događaja nisu sporni pa i stoga navedeni dokaz nije izveden.

25.4. Također, naprijed predloženi personalni dokazi nisu izvedeni budući da ih ovaj sud smatra nepotrebnim jer činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz dokumentacije u spisu te je tuženik na ročištu od 29. travnja 2025. kao nespornu naveo visinu štete, da životinja nije nađena, kao niti mjesto štetnog događaja i činjenicu da je oštećeno vozilo u vlasništvu osiguranika tužitelja i da nema prekršajne odgovornosti vozača, a ti dokazni prijedlozi su predloženi za utvrđenje tih činjenica. Tuženik je osporio svoju pasivnu legitimaciju. Budući da odlučne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu, a personalni dokazi su predloženi na iste okolnosti, to ovaj sud nije smatrao potrebnim izvesti naprijed navedene personalne dokaze.

26. Predmet ovog spora je regresna isplata naknađene materijalne štete u iznosu od 989,02 eura.

27. Nije sporno da se dana 22. travnja 2022. u Orahovici, na županijskoj cesti broj ŽC4030, dogodio štetni događaj niti da životinja nije nađena. Nije sporna niti visina štete kao niti da je oštećeno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika tužitelja te da nema prekršajne odgovornosti vozača oštećenog vozila. Također nije osporeno da se osiguranik tužitelja RI obratio tužitelju radi procjene i naknade štete, kao niti činjenica da je tužitelj ocijenio zahtjev za naknadu štete svom osiguraniku osnovanim i istu štetu naknadio isplatom.

28. Sporan je identitet životinje koja je udarila u predmetno vozilo osigurano kod tužitelja, kao i pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja jer je do naleta došlo u naselju gdje lovačka udruga ne može provoditi lovne radnje.

29. Pisani dokazi priloženi u spisu i to Potvrda MUP-a od 11. svibnja 2022. (list spisa 8-9), Polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010214100006 (list spisa 10), prijava štete i odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 11-12), preslika vozačke dozvole za ŽI (list spisa 13-14), preslika prometne dozvole za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 15-16), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list spisa 17), Izvid štete (list spisa 18), Račun A 18/1/1 (list spisa 19), Izvadak po transakcijskom računu na dan 11.08.2022. (list spisa 20-21), Dopis upućen tuženiku (list spisa 22), Odgovor tuženika na dopis (list spisa 23), Opomena pred tužbu upućene tuženiku (list spisa 24), Dopis EUROHERC osiguranja tužitelju (list spisa 25), Mišljenje Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. (list spisa 55), očitovanje i dostava podataka tuženika od 8. studenoga 2024. (list spisa 76), obavijest grada Orahovice od 14. studenoga 2024. (list spisa 77), dopis MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica od 4. prosinca 2024. uz presliku spisa predmeta broj: 511-16-06-22-3, vezano uz očevid za koji je sastavljena Potvrda, Klasa: 211-08/22-3/3371, Ur. broj 511-16-06-22-3 od 11. svibnja 2022. (list spisa 78-87), obavijest grada Orahovice od 22. siječnja 2025. s e-mail obavijesti i službenom zabilješkom MUP, PP Orahovica (list spisa 105-108), dopis MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica od 15. srpnja 2025. (list spisa 132) i dopis MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica od 15. prosinca 2025. s fotodokumentacijom očevida (list spisa 140-150) neće biti posebno ocjenjivani jer je riječ o dokazima nespornih činjenica (nastanka štetnog događaja i visine štete).

30. Iz dopisa MUP RH, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list spisa 154) proizlazi kako je za biološko vještačenje neophodno dostaviti uzorak dlake jer vještačenje nije moguće provesti temeljem fotografija.

31. U svom iskazu danom na ročištu od 8. srpnja 2025. predsjednik tuženika SI (list spisa 124) naveo je da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio lovnik tuženika. Naveo je da ga je bivši predsjednik narednog dana, dana nakon štetnog događaja, obavijestio kako je došlo do naleta neke životinje na neki osobni automobil, ali se tada nije znalo o kakvoj je životinji riječ. Nadalje je naveo da nije bio na mjestu događaja niti je kasnije pristupao mjestu, tadašnji predsjednik je bio tamo, on nije. Mjesto štetnog događaja je u gradu te tamo tuženik ne poduzima nikakve radnje za sprečavanje šteta od divljači na vozilima. Naveo je da nije nađena životinja koja je navodno udarila u vozilo, a da niti kasnije nije pronađena niti evidentirana ikakva ozlijeđena životinja. Pojasnio je da lovačka udruga ne gospodari tim dijelom gdje je nastao štetni događaj, tu se nalaze kuće pa se tu ne poduzimaju nikakve radnje od strane udruge. Za taj dio potpisan je Plan zaštite grada od divljači i taj dio je u ingerenciji grada Orahovice. Na području gdje se dogodio štetni događaj nije ustanovljeno lovište, tuženik nema taj pojas. U slučajevima kada dođe do štetnog događaja unutar grada, lešinu životinje zbrinjava grad.

31.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz predsjednik tuženika SI istinitim i vjerodostojnim te u skladu s materijalnim dokazima u spisu pa ga prihvaća u cijelosti.

32. U svom iskazu danom na istom ročištu svjedokinja ŽI (list spisa 124-125) navela je da su se kolegica i ona vozile na posao kada ju je nešto udarilo u zadnja desna vrata od auta. Stala je, vratila se malo u "rikverc" (svjedokinja koristi kolokvijalni izraz za vožnju unatrag) i vidjele su se dlake na autu i na asfaltu, ali ne zna od čega. Kada su stale zvale su na posao i rekle da neće doći i tada je kolegica zvala policiju. Nije vidjela životinju koja ju je udarila. Na autu se vidjelo udubljenje na vratima. Njeno osiguranje joj je isplatilo štetu, oko 900 eura. Nakon štetnog događaja dočekale su policiju koja je poslikala mjesto događaja, vidjeli su pored ceste povaljanu travu, dakle nešto je bilo tu. Došao je i netko iz lovačke udruge, misli da je bio lovnik, ne sjeća se imena, koji je tražio okolo, ali nigdje nije vidio niti pronašao životinju. Policija je izvršila alkotestiranje, uzela osobne podatke, a ne sjeća se koje je još radnje poduzimala jer je bila u šoku.

32.2. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedokinje ŽI istinitim i vjerodostojnim te ga prihvaća u cijelosti

33. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

34. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

35. Iz svih naprijed navedenih dokaza proizlazi da je dana 22. travnja 2022. na zadnji desni dio automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala vozačica ŽI, naletjela nepoznata životinja koja se udaljila s mjesta štetnog događaja te je na automobilu nastala materijalna šteta u visini od 989,02 eura koju je ovdje tužitelj isplatio svom osiguraniku. Protiv vozačice ŽI nije pokrenut prekršajni postupak. Ovako navedenu dinamiku i visinu štete tuženik i umješač na strani tuženika su naveli da ne osporavaju.

36. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

37. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu ("Narodne novine" broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) budući da su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi.

38. Čl. 963. st. 1. ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

38.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

38.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

38.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

38.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

38.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

38.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

38.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

39. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

40. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

41. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja jer je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također nije bio osporavan tijekom postupka. Budući da je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom je pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, je istrčala divljač na cestu, odnosno vlasnik životinje. Iz dokumentacije dostavljene od strane tužitelja i Ministarstva unutarnjih poslova RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica, koje prileže u spisu, proizlazi da je tuženik lovoovlaštenik na spornom području.

42. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

43. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

44. Iz priloženih isprava, poglavito iz Potvrde policije te iz iskaza vozačice ŽI, ovaj sud je utvrđivao da li je vozačica upravljala vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

45. Iz Potvrde policije i Službene bilješke policije proizlazi kako policijski službenici obavljenim očevidom i prikupljenim podacima nisu utvrdili postojanje prekršajne odgovornosti vozačice, što također proizlazi i iz njenog iskaza, te ovaj sud ocjenjuje kako je utvrđeno da je vozačica u trenutku sraza vozila u skladu sa odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama te nije upravljala vozilom protivno znakovima izričitih naredbi.

46. Tuženik je naveo i kako je štetni događaj nastupio na prometnici koja je unutar naseljenog mjesta te da iz toga proizlazi promašena pasivna legitimacija. Ovaj argument ovaj sud ocjenjuje neodlučnim. Prometnice jesu isključene iz lovišta temeljem ZL-a, ali ta činjenica ne isključuje odgovornost lovoovlaštenika za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti ako divljač istrči iz lovišta lovoovlaštenika.

47. Umješač je naveo kako, s obzirom na činjenicu da je šteta nastala unutar naseljenog mjesta, postoji obveza općine/grada da donese Program zaštite divljači i da stoga ne postoji pasivna legitimacija tuženika. Ovaj prigovor ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, Grad Orahovica je izvijestio kako je donio Program zaštite divljači i kako nema ugovorenu policu osiguranja od šteta nastalih od divljači. Programom zaštite divljači se određuju mjere i načini za zaštitu određenih specifičnih vrsta životinja, a ne određuje se kako se uobičajenom divljači gospodari u naseljenim mjestima niti se podrobnije uređuje naknada štete. Također, na spis nije dostavljen Program zaštite divljači niti je predložena njegova pribava službenim putem, a ovaj sud drži kako je riječ o činjenici koju je stranka dužna dokazati, te da nije riječ o materijalnom pravu na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Kako nije dostavljen Program zaštite divljači tako nije uspješno dokazan njegov sadržaj koji bi potencijalno ekskulpirao tuženika pa je i taj prigovor tuženika neosnovan.

48. Tuženik je iznio i argument kako nije provodio lov. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme tuženik provodio lov te ovaj sud ocjenjuje da šteta nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa provođenjem lova. Budući da nije provođen lov, tako nema mjesta primjeni odredbi ZL-a vezano za štetu nastalu zbog provođenja lova u konkretnom predmetu, ali to nije osnova koja otklanja pasivnu legitimaciju tuženika.

49. Budući da temeljem odredbi ZL-a, koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju, nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu sa propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

50. Iz ranije navedenih, a naprijed više citiranih odredbi, opće je pravilo da za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti je opasna stvar. ZL-om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi sa čl. 7. st. 1. t. 12. i t.19.). Dakle, lovoovlaštenik, tuženik je po mišljenju ovog suda imatelj opasne stvari – divljači na svom području.

51. Međutim, iz dokaza izvedenih tijekom postupka nije uspješno dokazan identitet životinje koja je istrčala i udarila u desni, zadnji, bočni dio osiguranog automobila. S obzirom na dinamiku konkretnog sraza (udarac u zadnji bočni dio) vozačica nije vidjela što je udarilo u njen automobil, divlja ili domaća životinja. Prometno-strojarskim vještačenjem nije moguće utvrditi o kojoj konkretno životinji je riječ, već bi se eventualno utvrdila masa životinje te njena brzina kretanja što nisu elementi pomoću kojih bi bilo moguće utvrditi odlučnu činjenicu radi li se o domaćoj ili divljoj životinji, o čemu ovisi pasivna legitimacija. Biološko vještačenje nije moglo biti provedeno, niti je ono više moguće provesti, jer nema izuzetih dlaka s mjesta štetnog događaja.

52. Budući da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl. 1067. st. 2. ZOO-a, ali tijekom ovog postupka nije dokazan identitet životinje, dakle nije uspješno dokazano postojanje svih elemenata izvanugovornog odnosa naknade štete, tako je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

53. Kako visina štete nije sporna, ali je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti to tužitelj nema pravo na zatražene kamate te je odlučivanje o kamatama nepotrebno.

54. Temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, budući nije uspio u sporu, tužitelj je dužan tuženiku i umješaču na strani tuženika kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi troškove parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/23, dalje: Tarifa).

55. Sukladno vrijednosti predmeta spora u ovom predmetu, koja iznosi ukupno 989,02 eura, temeljem Tbr. 7. OT za sastav svakog podneska i svako zastupanje na ročištu tuženiku i umješaču na strani tuženika pripada nagrada od 75 bodova, s time da temeljem Tbr. 54. OT, 1 bod iznosi 2,00 eura.

56. Tuženik je na ročištu dana 23. travnja 2026. na spis predao troškovnik u kojem je zatražio trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 150,00 eura, trošak sastava podnesaka od 2. siječnja 2025., 12. veljače 2025. i 5 ožujka 2026. u iznosu od 150,00 eura za svaki podnesak i trošak zastupanja na ročištima od 29. travnja 2025., 8. srpnja 2025, 23. listopada 2025. i 23. travnja 2026. u iznosu od 150,00 eura za svako ročište, sve uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 300,00 eura. Dakle tuženik potražuje sveukupan trošak u iznosu od 1.500,00 eura.

57. Naprijed navedeni zatraženi trošak tuženika opravdan je za vođenje ove parnice, ali nije pravilno obračunat.

58. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8. t.1. OT), trošak sastava podnesaka od 2. siječnja 2025. i 5. ožujka 2026. u iznosu od 150,00 eura za svaki podnesak (Tbr.8. t.1. OT), trošak sastava podneska od 12. veljače 2025. u iznosu od 37,50 eura (Tbr.8. t.4. OT) te trošak zastupanja na ročištima od 29. travnja 2025., 8. srpnja 2025, 23. listopada 2025. i 23. travnja 2026. u iznosu od 150,00 eura za svako ročište (Tbr.9. t.1. OT), sveukupno 1.087,50 eura.

58.1. Tuženiku je također priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 1.087,50 eura što iznosi 271,88 eura (Tbr. 46. OT).

58.2. Zaključno, tuženiku je priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.359,38 eura te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

59. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 12. veljače 2025. u zatraženom iznosu od 150,00 eura sukladno Tbr.8. t.1. OT jer se nije radilo o obrazloženom podnesku, već se radilo o podnesku kojim je ostao kod svojih dosadašnjih tvrdnji i predložio zakazivanje ročišta, a koji se podnesak sukladno Tbr.8. t.4. smatra ostalim podnescima za sastavljanje kojeg odvjetniku pripada nagrada od 25%, ali ne više od 25 bodova, pa je tuženik odbijen za trošak sastava navedenog podneska za iznos od 112,50 eura.

59.1. Tuženiku također nije priznat trošak PDV-a u zatraženom iznosu od 300,00 eura, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 1.087,50 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 271,88 eura te se odbija zahtjev tuženika za naknadu troška PDV-a u iznosu od 28,12 eura.

59.2. Zaključno, tuženiku nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 140,62 eura te je odlučeno kao u točki IV izreke ove presude.

60. Umješač na strani tuženika je na ročištu dana 23. travnja 2026. na spis predao troškovnik u kojem je zatražio trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 150,00 eura, trošak sastava podnesaka od 23. prosinca 2024., 11. veljače 2025. i 11. ožujka 2026. u iznosu od 150,00 eura za svaki podnesak i trošak zastupanja na ročištima od 29. travnja 2025., 8. srpnja 2025, 23. listopada 2025. i 23. travnja 2026. u iznosu od 150,00 eura za svako ročište, sve uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 300,00 eura. Dakle umješač na strani tuženika potražuje sveukupan trošak u iznosu od 1.500,00 eura.

61. Naprijed navedeni zatraženi trošak umješača na strani tuženika opravdan je za vođenje ove parnice, ali nije pravilno obračunat.

62. Umješaču na strani tuženika je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8. t.1. OT), trošak sastava podneska od 11. ožujka 2026. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8. t.1. OT), trošak sastava podnesaka od 23. prosinca 2024. i 11. veljače 2025. u iznosu od 37,50 eura za svaki podnesak (Tbr.8. t.4. OT) te trošak zastupanja na ročištima od 29. travnja 2025., 8. srpnja 2025, 23. listopada 2025. i 23. travnja 2026. u iznosu od 150,00 eura za svako ročište (Tbr.9. t.1. OT), sveukupno 975,00 eura.

62.1. Umješaču na strani tuženika je također priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 975,00 eura što iznosi 243,75 eura (Tbr. 46. OT).

62.2. Zaključno, umješaču na strani tuženika je priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.218,75 eura.

62.3. Umješač na strani tuženika je također zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju naprijed navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate tekuće od 19. lipnja 2026., kao dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

63. Umješaču na strani tuženika nije priznat trošak sastava podnesaka od 23. prosinca 2024. i 11. veljače 2025. u zatraženom iznosu od 150,00 eura za svaki podnesak sukladno Tbr.8. t.1. OT jer se nije radilo o obrazloženim podnescima, već se radilo o podnesku kojim je samo predložio pribavu podataka odnosno o podnesku kojim je ostao kod svojih dosadašnjih tvrdnji, a koji se podnesci sukladno Tbr.8. t.4. smatraju ostalim podnescima za sastavljanje kojih odvjetniku pripada nagrada od 25%, ali ne više od 25 bodova, pa je umješač na strani tuženika odbijen za trošak sastava navedenih podneska za ukupan iznos od 225,00 eura.

63.1. Umješaču na strani tuženika također nije priznat trošak PDV-a u zatraženom iznosu od 300,00 eura, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 975,00 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 243,75 eura te se odbija zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troška PDV-a u iznosu od 56,25 eura.

63.2. Zaključno, umješaču na strani tuženika nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 281,25 eura te je odlučeno kao u točki V izreke ove presude.

64. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 19. lipnja 2026.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.