REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

P-2452/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužiteljice ĐF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mariu Kovačeviću, odvjetniku u [adresa], protiv 1. tuženog MODRA VILA ADRIATIC d.o.o., [adresa], OIB: 76573199966, zastupanog po punomoćniku Igoru Saviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Savić & Ines Savić u [adresa] te 2. tuženog DUBRAVA GRADNJA d.o.o., [adresa], OIB: 99390036462, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 12. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i 1. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog 2. tuženika, 19. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ĐF iz [adresa] koji glasi:

"I. Proglašava se nedopuštenom ovrha radi iseljenja i ispražnjena nekretnine određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2041/2024 od 09. srpnja 2024. godine i to nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa] II Laz br. 3 i dvorište, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ukupne površine 86 čhv.

II. Nalaže se tuženicima isplatiti tužiteljici trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamata tekućim od donošenja presude do isplate.",

kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljici ĐF iz [adresa] da isplati 1. tuženom MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.187,50 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 6. ožujka 2025. upućena da protiv tuženika pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-2041/2024 od 9. srpnja 2024. nedopuštenom.

2. Navodi da je protiv 1. tuženika pokrenula parnični postupak radi priznanja vlasništva koji se vodi pod br. P-1403/2024. Tvrdi da je 2. lipnja 2004. stekla pravo vanknjižnog suvlasništva na nekretnini u [adresa], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stvarnog suvlasničkog dijela površine 68 čhv. Navedena k. č. br. [katastarska čestica] u naravi je predstavljala obiteljsku kuću sa dvorištem, povijesno vlasništvo Đ i ŠF iz [adresa], ukupne površine 86 čhv. Temeljem kupoprodajnog ugovora od 12. veljače 2004. 2. tuženik je prethodno kupio k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti, površine 86 čhv, da bi 15. ožujka 2004., u javnobilježničkom uredu Biserke Lovrić iz [adresa], stranke raskinule ugovor zbog nemogućnosti isplate kupoprodajne cijene u ugovorenim rokovima od strane kupca.

3. Tužiteljica nadalje navodi da je 2. lipnja 2004. sa 2. tuženikom dogovorila kupoprodaju dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] radi stjecanja suvlasništvo na navedenoj k.č., površine 68 čhv, a površina do susjedne k. č. br. [katastarska čestica] sa prizemnicom da ostane 2. tuženiku, koja mu je površina od 18 čhv upravo bila potrebna radi udovoljavanju kriteriju preizgrađenosti i smještajno raspoređenoj uz k. č. br. [katastarska čestica]. Tužiteljica i 2. tuženik su ugovorili i uspostavili suvlasništvo na način da se potrebna površina k.č. od 18 čhv sa prizemnom kućom dodjeljuje DUBRAVA GRADNJI d.o.o. s obzirom da se nalazila do susjedne k. č. br. [katastarska čestica], na kojoj se gradila stambeno-poslovna zgrada za čiju korist je i bila namijenjena dopunska, novokupljena površina. U tu svrhu suvlasnici su angažirali geodeta ZF iz [adresa] koji je 20. listopada 2004. izradio parcelacijski elaborat i prijavni list, temeljem kojeg je izvorna k. č. br. [katastarska čestica] parcelirana na dva dijela, tako da je dio k.č. sa prizemnicom upisan na 2. tuženika i u prijavnom listu površine 18 čhv pripojena k. č. br. [katastarska čestica]., a tužiteljica je zadržala k. č. br. [katastarska čestica] u preostaloj površini od 68 čhv, koja je u naravi predstavljala dvorište, ne polažući pravo na prizemnu kuću.

4. Unatoč raskidu kupoprodajnog ugovora od 15. ožujka 2004. sklopljenog između ŠF kao prodavatelja i DUBRAVA GRADNJA d.o.o., ovdje 2. tuženika kao kupca, isti dopustio kreditoru Raiffeisen bank d.d. iz Klagenfurta da uspostavi založno prava na k. č. br. [katastarska čestica], površine 86 čhv sa prizemnom kućom, bez dopuštenja i suglasnosti tužiteljice kao vanknjižne suvlasnice. Dakle, 2. tuženik se predstavio kao samovlasnik k. č. br. [katastarska čestica] na temelju kupoprodajnog ugovora koji više nije bio na snazi, mada su predstavnici kreditora bili upoznati sa parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica] i uspostavom suvlasništva na nekretnini.

5. Tužiteljica dalje navodi da je 2. tuženik, uz dopuštenje kreditora, ishodio pravo na rušenje prizemnice na kojoj je upisana hipoteka, a rušenje je izvodila građevinska tvrtka Alfa promet d.o.o. iz Daruvara. Smatra da je na taj način nestala založna stvar, dok je zalog eventualno ostao samo na dijelu zemljišta od 18 čhv te koja površina je pripojena susjednoj k. č. br. [katastarska čestica]. na kojoj je upisano vlasništvo DUBRAVA GRADNJA d.o.o., založnog dužnika u kreditnom odnosu.

6. Tužiteljica je na svom stvarnom suvlasničkom dijelu dvorišta površine 68 čhv, na suprotnoj strani lokacije srušene prizemnice izgradila obiteljsku kuću iz vlastitih sredstava u koju je uselila u lipnju 2009. od kada je u njezinom posjedu zajedno sa troje malodobne djece. Tužiteljica smatra da 1. tuženiku ta činjenica nije mogla ostati nepoznata, mada je stečajna upraviteljica u stečajnom postupku koji se vodio protiv Š GRADNJA d.o.o. propustila ispitati stanje na terenu, na što je bila obvezna sukladno Stečajnom zakonu i Ovršnom zakonu, jer se prodaja u stečajnom postupku sastojala se od pregleda imovine stečajnog dužnika. Tužiteljica ističe da je založena prizemna kuća srušena, uz suglasnost i prisutnost predstavnika kreditora, a ostatak predstavlja dvorište površine 18 čhv na kojem je bila sagrađena kuća, koje je pripojeno susjednoj čestici. Založni vjerovnik, ovdje 1. tuženik nije prenio hipoteku sa nekretnine koja je srušena i koje više u katastarskom planu nema, na novosagrađenu nekretninu iako je bio na to upozoren, nije predložio raskid ugovora o kreditu niti sklapanja aneksa osnovnom ugovoru, već je zadržao ugovor o kreditu, odnosno sporazum o osiguranju koji više nije vrijedio i na taj način izgubio zalog. Smatra da je već u trenutku pokretanja postupka naplate stvar funkcionalno propala u smislu čl. 169. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim te da kreditor, odnosno njegovi slijednici mogu s uspjehom postaviti zahtjev u granicama vrijednosti površine dvorišta koji je odcijepljen, površine 18 čhv, odnosno koji se nalazio pod opsegom srušene prizemnice. Također smatra da 1. tuženik ne može tražiti ovrhu jer je nesavjestan, odnosno jer je znao da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine.

7. Tužiteljica ističe i prigovor prava na dom zajamčeno je čl. 34. st. 2. Ustava RH i čl. 8. st. 1. i 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

8. Slijedom svega navedenog traži od suda da donese presudu kojom će utvrditi da je ovrha radi iseljenja i ispražnjena nekretnine određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2041/2024 od 09. srpnja 2024. na predmetnoj nekretnini nedopuštena, uz naknadu parničnog troška u iznosu od 800,00 eura sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

9. 1. tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ukazuje se na činjenicu da je predmetnu nekretninu, sukladno zakonu, kupio na održanoj elektroničkoj javnoj dražbi u ovršnom postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, broj Ovr-97/2019 te je u zemljišne knjige upisan temeljem sudske odluke, pravomoćnog rješenja o dosudi i potvrde o uplati kupovnine, a budući da mu nekretnina nije dobrovoljno predana u posjed, bio prisiljen pokrenuti ovršni postupak radi ispražnjenja nekretnine u kojem je nadležni sud izdao Zaključak o predaji nekretnine u posjed, koji postupak je pravomoćno završio. Predložio je prvenstveno odbaciti tužbu navodeći da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 52., 55. i 59. Ovršnog zakona, a osim toga, ovršni postupak je okončan.

10. 1. tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije s obzirom da je ovršenik u predmetnom ovršnom postupku radi ispražnjenja nekretnine bila tvrtka DUBRAVA GRADNJA d.o.o., a ne tužitelj, te da se tužitelj neovlašteno nalazio u predmetnoj nekretnini u vrijeme ispražnjenja nekretnine i koristio nekrentinu radi odlaganja svojih stvari. Tim više što tužitelj nije imao niti prijavljeno prebivalište ili boravište na adresi predmetne nekretnine jer to nije bila njegova nekretnina, već nekretnina stečajnog dužnika tvrtke DUBRAVA GRADNJA d.o.o. Ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što je 1. tuženik kao kupac upisan u zemljišne knjige kao punopravni vlasnik predmetne nekretnine temeljem sudske pravomoćne odluke i ima valjani pravni temelj za upisa vlasništva (titulus) i na zakonu odgovarajući način stjecanja nekretnine (modus) tako da svi navodi tužbe neosnovani i paušalni. S obzirom na pravomoćno rješenje o dosudi nekretnine (titulus) tuženik je na odgovarajući način upisom u zemljišne knjige (modus) stekao vlasništvo predmetne nekretnine, čime je njegovo pravo vlasništva zaštićeno zakonskim propisima. Zakonski propisi ne daju ovlaštenje da se nakon završene dražbe u ovršnom postupku i upisanog vlasništva osporava takvo vlasništvo i pokreće parnični postupak.

11. Tuženik također navodi da tužiteljica svoju tražbinu nije prijavila u stečajnom postupku niti je prijavila kakvo „izlučno pravo“ s osnove izvanknjižnog vlasništva koje bi morala prijaviti u stečaju da takvo pravo stvarno ima te da svoje tzv. „izvanknjižno pravo vlasništva“ nije niti pokušala uknjižiti od 2004. od kada tvrdi da ima pravo vlasništva, što sve ukazuje na zaključak kako tužiteljica nema nikakvo „izvanknjižno pravo vlasništva“ nad predmetnom nekretninom.

12. Nadalje, 1. tuženik ističe da tužiteljica nije mogla 2. lipnja 2004. steći izvanknjižno vlasništvo predmetne nekretnine obzirom da nije sklopila kupoprodajni ugovor sa vlasnikom predmetne nekretnine ŠF, već je na snazi bio kupoprodajni ugovor od 12. veljače 2004. sklopljen između ŠF i tvrtke DUBRAVA GRADNJA d.o.o. te Aneks tog ugovora od 13. veljače 2004. te je nakon isplate kupoprodajne cijene tvrtka DUBRAVA GRADNJA d.o.o. upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine temeljem izdane tabularne isprave vlasnik ŠF. Stoga su neosnovani i netočni svi navodi tužiteljice da predmetni kupoprodajni ugovor između ŠF i DUBRAVA GRADNJA d.o.o. nije na snazi ili da je raskinut. Osim toga, tužiteljica nije ničim dokazala da bi navedeni kupoprodajni ugovor bio raskinut. 1. tuženik navodi da je neosnovano i netočno da bi tužiteljica i DUBRAVA GRADNJA d.o.o. ugovarali i uspostavljali stvarno suvlasništvo nad predmetnom nekretninom kada DUBRAVA GRADNJA d.o.o nije mogla prodavati i raspolagati predmetnom nekretninom sve dok nije izdana tabularna isprava, odnosno dok nije uknjižen kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Osim toga, niti jedna dostavljena isprava nije ovjerena kog javnog bilježnika osim kupoprodajnog ugovora između vlasnik ŠF i DUBRAVA GRADNJA d.o.o. pa se postavlja pitanje da li su sve te isprave antidatirane i izdane tek naknadno.

13. Također, 1. tuženik ističe da tužiteljica nije zemljišnoknjižni vlasnik niti izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine kao i bilo kakav subjekt kojeg bi trebalo obavijestiti ili tražiti suglasnost za uspostavu založnog prava na predmetnoj nekretnini pa osporava i te navode tužiteljice kao i navode vezane za stečajnu upraviteljicu Branku Malbašić s obzirom da tužiteljica nije prijavila svoju tražbinu niti svoje izlučno pravo u stečaju.

14. Drži da neosnovano tužiteljica smatra da je ispunila pretpostavke koje proizlaze iz čl. 187. Zakona o parničnom postupku, vezano za pravni interes knjižnog stjecanja vlasništva u pravnom poslu s obzirom na sve naprijed navedeno vezano za „zaštitu kupca“ i za aktivnu legitimaciju tužiteljice te s obzirom da ni iz jedne isprave ne proizlazi njeno pravo vlasništva. Protivi se i prigovoru „prava na dom“ koji se ističe u ovršnom postupku nad nekretninom od strane ovršenika, a tužiteljica nije bila ovršenica niti se takvo pravo može istaknuti u ovakvoj parnici, tim više što se ovdje radi o iseljenju tužiteljice koja je neovlašteno koristila nekretninu. Ističe da tužiteljica nema niti je ikada imala prijavljeno prebivalište na adresi predmetne nekretnine.

15. Slijedom svega navedenog traži od suda da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, a tužiteljicu obveže na naknadu parničnog troška u iznosu od 1.187,50 eura.

16. 2. tuženik nije odgovorio na tužbu te se držao pasivno tijekom cijelog postupka.

17. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zaključak ovoga suda broj Ovr-2041/2024- 24 od 6. ožujka 2025. (list 9 – 10 spisa), u kupoprodajni ugovor od 12. veljače 2024. (list 13 – 15 spisa), u Zajedničku izjavu i sporazum koji obvezuje sve strane od 2. lipnja 2004. (list 16 – 17 spisa), u izjavu ŠF od 2. lipnja 2004. (list 18 spisa), u prijavni list za katastar (list 19 – 21 spisa), u rješenje Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenje i graditeljstva od 19. ožujka 2009. (list 22 – 24 spisa), u Posebne uvjete za izgradnju Gradske plinare Zagreb d.o.o. od 4. ožujka 2004. (list 25 – 26 spisa), u rješenje ovoga suda broj Z- 62761/08 od 25. studenog 2008. (list 27 – 28 spisa), u ugovor o jednokratnom kreditu Raiffeisenlandesbank Kärnten broj 21.077.177 od 14. listopada 2008. (list 29 – 34 spisa), u rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Ovr-97/2019 od 22. rujna 2023. (list 57 – 58 spisa), u zaključak ovoga suda poslovni broj Ovr-2041/24-10 od 15. listopada 2024. (list 60 – 62 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list 64 – 67 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list 73 spisa), u rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-7491/15 od 10. studenog 2016. (list 79 – 81 spisa), u izvješće DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju od 2. studenog 2006. (list 82 – 92 spisa), u zapisnik ovoga suda broj Ovr-2041/24 od 16. siječnja 2025. (list 114 – 117 spisa), u rješenje ovoga suda broj Ovr-2041/24-26 od 11. ožujka 2025. s potvrdom pravomoćnosti (list 119 – 122 spisa), u zaključak Trgovačkog suda u Zagrebu broj Ovr-97/2019 od 20. prosinca 2023. (list 124 – 125 spisa), u prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi ovoga suda broj Ovr-2041/24- 6 od 9. srpnja 2024. s potvrdom pravomoćnosti (list 133 – 137 spisa), izvršio uvid u predmete ovoga suda broj P-1403/24 i Ovr-2041/24.

18. Uvidom u spis ovoga suda br. Ovr- 2041/2024 utvrđeno je da je temeljem prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja MODRA VILA ADRIATIC d.o.o., [adresa], OIB:76573199966, protiv ovršenika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju, zastupanog po stečajnom upravitelju Branki Malbašić, radi ispražnjenja i predaje nekretnine, doneseno rješenje poslovni broj: Ovr-2041/2024-6od 9. srpnja 2024. kojim je određena predložena ovrha kojom se nekretnine ovršenika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju, upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa], II LAZ br. 3 i dvorište ukupne površine 86 čhv, temeljem Zaključka Trgovačkog suda u Zagrebu od 20. prosinca 2023., broj: Ovr-97/2019-222. predaju u posjed ovrhovoditelju MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. [adresa]. U navedenom predmetu ĐF, ovdje tužiteljica, podnijela dana 13. siječnja 2025. prigovor treće osobe, a 15. siječnja 2025. prijedlog za odgodu ovrhe. Zaključkom suda br. Ovr-2041/2024-24 od **.**.2025. ĐF je kao treća osoba upućena da u roku od 15 dana od dana primitka otpravka istog pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja i ovršenika radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-2041/2024 od 9. srpnja 2024. nedopuštenom. Iz obrazloženja Zaključka proizlazi da je ovdje tužiteljica u prigovoru navela da je protiv ovrhovoditelja pokrenula postupak radi priznanja prava vlasništva koji se vodi pred naslovljenim sudom pod poslovnim brojem P1403/2024 na nekretnini koja je predmet ovrhe te da je stekla pravo vanknjižnog suvlasništva na nekretnini u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stvarnog suvlasničkog dijela površine 68 čhv., što sadržajno predstavlja prigovor treće osobe kojim tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, te je upućena na pokretanje parničnog postupka u smislu odredbe čl. 59. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. – dalje: OZ). Nadalje, rješenjem br. Ovr-2041/2024-26 od 11. ožujka 2025., koje je postalo pravomoćno 5. travnja 2025. utvrđeno je da je ovrha u tom predmetu dovršena, a u obrazloženju rješenja u točki 2. navedeno je da je na uredovanju održanom 16. siječnja 2025. predmetna nekretnina putem sudskog ovršitelja predana u posjed ovrhovoditelju.

19. Tužiteljica u tužbi ponavlja činjenične navode koje je iznijela u svom prigovoru treće osobe u ovršnom postupku koji je vođen pred ovim sudom u predmetu br. Ovr-2041/2024 tvrdeći da je izvanknjižna suvlasnica nekretnine u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stvarne površine 68 čhv., da je njezin pravni prednik DUBRAVA GRADNJA d.o.o. bez njezinog znanja i suglasnosti opteretio njezin suvlasnički dio nekretnine zalogom u korist Raiffeisen bank d.d. iz Klagenfurta bez obzira što je čestica cijepana, da je stara kuća koja je postojala na tom zemljištu i koja je bila opterećena pravom zaloga srušena pa da je time založno pravo prestalo propašću stvari, dok je zalogom mogao ostati opterećen samo dio k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 18 čhv koji je ostao u vlasništvu dužnika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. koja činjenica kupcu nekretnine MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. u ovršnom postupku nije moglo ostati nepoznato zbog čega je ovrha radi predaje u posjed cijele nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa], II LAZ br. 3 i dvorište ukupne površine 86 čhv. 1. tuženiku nedopuštena.

20. Uvidom u predmet ovoga suda br. P-1403/2024 utvrđeno je da je u tijeku parnični postupak u pravnoj stvari tužiteljice ĐF protiv tuženog MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine koja predstavlja novoizgrađenu obiteljsku stambenu zgradu u [adresa] koja se sastoji od podruma, prizemlja i potkrovlja, površine 86 čhv., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sagrađena na kčbr. [katastarska čestica] te dvorišta površine 21 čhv. te izdavanja tabularne isprave. Uvidom u eSpis P-1403/2024 utvrđeno je da je postupak okončan donošenjem presude od 8. svibnja 2026. kojom je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti kao neosnovan, koja presuda nije pravomoćna.

21. Pitanje je li tužiteljica stekla prvo suvlasništva na predmetnoj nekretnini predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari, o kojem je sud u ovom postupku odlučio sam riješiti, ne čekajući na pravomoćno okončanje postupka u predmetu ovoga suda br. P-1403/2024, u smislu odredbe čl. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP)

22. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 12. veljače 2004. utvrđeno je da je zaključen između prodavatelja ŠF iz [adresa] kućni broj 3 i kupca DUBRAVA GRADNJA d.o.o. [adresa], čiji je predmet bila prodaja nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zemljišno knjižni uložak [broj ZK uloška], što odgovara novoj katastarskoj čestici br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], koja se sastoji od obiteljske kuće, poslovne zgrade i dvorišta, a koja se nalazi u [adresa], za iznos od 149.000,00 eura te je utvrđeno da javni bilježnik Biseka Lovrić potvrdom broj: Ov-565/04 od 13. veljače 2004. potvrdila da su prodavatelj i ovlaštena osoba kupca u njezinoj nazočnosti potpisali predmetni ugovor,

23. Uvidom u izjavu prodavatelja ŠF od 2. lipnja 2024. proizlazi da je isti potvrdio da je na ime kupovnine nekretnine koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljišno knjižni uložak [broj ZK uloška], što odgovara novoj z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] primio od VF avans u iznosu od 104.000,00 eura.

24. Uvidom u eSpis ovoga suda br. P-1403/2024 proizlazi da istom prileži i aneks ugovora o kupoprodaji od 30. listopada 2008. kojim su stranke izmijenile čl. 1. osnovnog ugovora tako da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretninu koja se nalazi na zk.č.br.3494/8, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u [adresa] sa 86 čhv u AI-jedan, u AII-dva obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica]. Također je utvrđeno da je prodavatelj FF **.**.2008. izdao tabularnu ispravu kojom je potvrdio primitak cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene za predmetnu nekretninu te da je suglasan da kupac temeljem predmetnog ugovora o kupoprodaji i aneksa bez ikakvog daljnjeg odobrenja ili suglasnosti prodavatelja zatraži i ishodi u zemljišnim knjigama upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

25. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] utvrđeno je da je kupac DUBRAVA GRADNJA d.o.o. temeljem navedenih isprava 3. studenog 2008. uknjižila svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama.

26. Uvidom u rješenje ovoga suda broj Z-62761/08 od 25. studenog 2008. proizlazi da je temeljem Sporazuma o osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 14. listopada 2008. na nekretnini DUBRAVA GRADNJA d.o.o. zk.č.br. 3494/8 u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo zaloga u iznosu od 400.000,00 eura u korist Raiffeisenlandesbank Kärnten.

27. Nadalje, uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-7491/15 od 10. studenog 2016. utvrđeno je da je vođen stečajni postupak protiv DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju te da su na ispitnom ročištu održanom dana 10. studenog 2016. ispitane sve prijavljene tražbine. Trgovački sud u Zagrebu rješenjem St-7491/15 od 10. studenog 2016. sastavio je tablicu ispitanih tražbina u koju su za svaku prijavljenu tražbinu uneseni podaci te je vidljivo da tužiteljica nije prijavila svoju tražbinu niti kakvo izlučno pravo.

28. U ovršnom postupku koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod posl. br. Ovr-97/2019 u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska protiv ovršenika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. rješenjem od 22. rujna 2023. kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. [adresa], OIB: 76573199966 dosuđena je nekretnina upisana kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa], II LAZ br. 3 i dvorište ukupne površine 86 čhv te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, po pravomoćnosti rješenja upisati pravo vlasništva u korist kupca na nekretninama, dok su zaključkom Trgovačkog suda u Zagrebu Ovr-97/2019 od 20. prosinca 2023. nekretnine ovršenika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju, [adresa], OIB: 99390036462, upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi obiteljska stambena zgrada, poslovna zgrada i zgrada u [adresa], II LAZ br. 3 i dvorište ukupne površine 86 čhv, predaju kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. [adresa], OIB: 76573199966., što je vidljivo i iz zemljišnoknjižnog izvatka.

29. Uvidom u Zajedničku izjavu i sporazum koji obvezuje sve strane od 2. lipnja 2004. proizlazi da su se sporazumne strane DUBRAVA GRADNJA d.o.o., zastupano po direktoru VF i CF (sada VF, što proizlazi iz podataka JRO RH u koje je sud izvršio uvid) proizlazi da predmet te Zajedničke izjave i sporazuma predstavlja stjecanje suvlasničkog dijela nekretnine u [adresa], kbr. 3, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 86 čhv, na čijem se jednom dijelu nalazi devastirana prizemna kuća, da je 12. veljače 2004. navedenu nekretninu u cijelosti kupio investitor DUBRAVA GRADNJA d.o.o., da investitor kao kupac nije u ugovorenim rokovima isplatio prodavatelju ugovoreni iznos kupoprodajne cijene u visini od 149.000,00 eura, te da je zbog neisplate 15. ožujka 2004. u javnobilježničkom uredu Biserke Lovrić kupoprodajni ugovor raskinut, da je investitoru potreban samo manji dio površine navedene čestice i to 18 čhv. koja površina se mogla odcijepiti i pripojiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je investitor počeo graditi stambeno poslovnu zgradu, da preostala površina čestice 3494/8 od 68 čhv. nije u poslovnom smislu interesantna za investitora te je isti prepušta u suvlasništvo CF, uz uvjet da ista isplati DUBRAVA GRADNJI d.o.o. na ime kupoprodajne cijene iznos od 104.000,00 eura. Utvrđeno je da je DUBRAVA GRADNJA d.o.o. prepustila realno utvrđeni dio k. č. [katastarska čestica], površine 68 čhv. ovdje tužiteljici kao suvlasniku za cijenu od 104.000,00 eura, koji iznos je ona isplatila prodavatelju 2. lipnja 2004.i to zakonskom zastupniku DUBRAVA GRADNJA d.o.o. VF pred svjedocima prodavateljem ŠF, IF, direktorom ALFA PROMET d.o.o., HF, d.i.g., zaposlenikom u DUBRAVA GRADNJA d.o.o., ČF iz [adresa] i UF iz [adresa]. Ugovorne strane su se obvezale da će angažirati stručnjaka geodetske struke u svrhu izrade elaborata o cijepanju k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na površinu od 18 čhv. koja se pripaja susjednoj k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na ime DUBRAVA GRADNJA d.o.o. te na preostalu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja bi zadržala površinu od 68 čhv. na ime i korist vlasnika CF, čime se prijavni list koji je izradio ZF dipl. ing. kult. teh. od 14. travnja 2004. stavlja van snage, a izradit će se novi prijavni list sa diobnim nacrtom sukladno sporazumu potpisnika iz predmetnog usaglašenja. Navedena isprava potpisana je za DUBRAVA GRADNJA d.o.o. od strane VF, za ALFA PROMET d.o.o. od strane SF, VF, CF, UF i GF.

30. Spisu prileži i prijavni list sastavljen na zahtjev društva DUBRAVA GRADNJA d.o.o. kojeg je izradio ovlašteni inženjer geodezije ZF dipl. ing. kult. teh. 20. listopada 2004. radi cijepanja k. č. br. [katastarska čestica] i prikaza oslobođenog dijela na kojem je bila srušena kuća na 18 čhv, koji nije ovjeren od strane tijela nadležnog za poslove katastra pa sud zaključuje da nije ni predan na postupanje nadležnom tijelu, odnosno nije proveden.

31. Uvidom u eSpis ovoga suda br. P-1403/2024 utvrđeno je da je tuženik u tom postupku uz odgovor na tužbu priložio i povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo ALFA PROMET d.o.o. iz kojeg proizlazi da je to društvo osnovano 16. siječnja 2007., što znači da odgovorna osoba tog društva nije mogla biti potpisnik Zajedničke izjave i sporazuma od 2. lipnja 2004. jer društvo tada još nije bilo osnovano.

32. Tužiteljica tijekom postupka nije ničim dokazala da je kupoprodajni ugovor od 12. veljače 2004. zaključen između ŠF i DURAVA GRADNJA d.o.o. raskinut, odnosno nije priložila izjavu o raskidu ugovora sastavljenu ili ovjerenu kod javnog bilježnika Biserke Lovrić iz [adresa] 15. ožujka 2004. na postojanje koje upućuje točka III Zajedničke izjave i sporazuma od 2. lipnja 2004., a da navedeni kupoprodajni ugovor nije raskinut proizlazi iz činjenice što je DUBRAVA GRADNJA d.o.o. od prodavatelja ŠF ishodilo potvrdu o isplati kupoprodajne cijene u cijelosti i tabularnu izjavu temeljem koje je DUBRAVA GRADNJA d.o.o. upisano kao vlasnik na cijeloj nekretnini.

33. Čak i u situaciji da je činjenica o raskidu kupoprodajnog ugovora točna, nije jasno temeljem čega je tužiteljica smatrala da može steći vlasništvo dijela predmetne nekretnine od nevlasnika. Naime, prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 37/00., 114/01., 141/06., 146/08., 39/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17. – dalje: ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasi, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

34. Odredbom čl. 59. OZ-a propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima kakvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.

35. Slijedom utvrđenih činjenica sud zaključuje da Zajednička izjava i sporazum koji obvezuje sve strane od 2. lipnja 2004. na koju se tužiteljica poziva ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava njezinog (su)vlasništva na predmetnoj nekretnini te se ista ne može smatrati predmnijevanom vlasnicom.

36. Isto tako, valja napomenuti da je ovršni postupak broj Ovr-2041/2024 koji je predmetom tužbenog zahtjeva tužiteljice, vođen radi predaje nekretnine u posjed kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o., koji nije izvorni ovrhovoditelj, već je nakon ovršne prodaje predmetne nekretnine u smislu odredbe čl. 131. stav. 4. u vezi stav. 3. OZ-a stekao samostalnu osnovu za ovršni prijedlog za iseljenje VF kao ovršenika iz predmetne nekretnine i čije je pravo kupca nekretnine zaštićeno odredbom čl. 110. OZ prema kojoj ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi, poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina, ne utječu na pravo vlasništva kupca, koji je pravo vlasništva stekao temeljem pravomoćne sudske odluke, u smislu odredbi čl. 114. stav. 1. u vezi čl. 126. stav. 1. i 2. ZVDSP-a, a koje vlasničko pravo kupca, po ocjeni ovoga suda ne može biti dovedeno u pitanje tvrdnjom tužiteljice da je predmnijevani suvlasnik predmetne nekretnine.

37. Tužiteljica se u ovršnom postupku pozivala i na povredu prava na dom o kojem prigovoru u tom postupku nije odlučeno, a koji prigovor ističe i u ovom postupku.

38. U predmetu Orlić protiv Hrvatske (Zahtjev br. 48833/07) od 21. lipnja 2011. Europski sud za ljudska prava (dalje: ELJSP) izrazio je u bitno istovrsnoj činjeničnoj situaciji pravno shvaćanje da svaka osoba izložena riziku miješanja u njeno pravo na dom treba u načelu imati mogućnost da razmjernost i razumnost te mjere bude određena od strane neovisnoga suda, u svjetlu mjerodavnih načela iz članka 8. Konvencije, bez obzira na to što prema domaćem pravu on ili ona nemaju pravo biti u posjedu stana. U okolnosti u kojoj ovaj sud u predmetu broj Ovr-2041/2024 u svojoj odluci kojom je naloženo i potvrđeno iseljenje ovršenika iz predmetne nekretnine nije odlučio o prigovoru tužiteljice, sud je u ovom postupku proveo test razmjernosti.

39. Prije svega valja reći da tužiteljica svoju tvrdnju da se nalazi u posjedu novoizgrađene obiteljske stambene zgrade u [adresa] na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ničim dokazala. Međutim s obzirom da iz zapisnika sastavljenog u postupku broj Ovr- 2041/24 na licu mjesta u [adresa] radi provedbe rješenja o ovrsi na kojem je izvršena predaja predmetne nekretnine u posjed ovrhovoditelju MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. proizlazi da je ista navedena kao prisutna u rubrici "ovršenik" uz VF, ovaj sud je opreza radi utvrdio da je miješanje javne vlasti u pravo na dom treće osobe utemeljeno na zakonu, budući da je u konkretnom slučaju ovrha provedena temeljem pravomoćnog rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj Ovr-97/2019 od 20. prosinca 2023. kojim je predmetna nekretnina u vlasništvu ovršenika DUBRAVA GRADNJA d.o.o. u stečaju predana kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o., nakon donesenog pravomoćnog rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj Ovr-97/2019 od 22. rujna 2023. o dosudi iste nekretnine u vlasništvo kupcu MODRA VILA ADRIATIC d.o.o. Ovaj sud zaključuje da je miješanje javne vlasti usmjereno na ostvarenje legitimnog cilja, u konkretnom slučaju na zaštitu vlasničkih prava ovrhovoditelja te da je miješanje javne vlasti nužno u demokratskom društvu jer se legitimni cilj nije mogao postići na drugi način. Pri tome valja još naglasiti da odgovor na pitanje predstavljaju li neke prostorije dom koji povlači zaštitu iz čl. 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima i to o postojanju dovoljnih i trajnih veza sa konkretnim mjestom, a tužiteljica nije dostavila u spis niti jedan dokaz radi utvrđivanja te okolnosti odnosno dokazivanja navedene činjenice niti se odazvala pozivu suda za slušanjem u svojstvu parnične stranke.

40. Slijedom navedenog sud zaključuje da navedeni prigovor tužiteljice u smislu povrede prava na dom nije osnovan.

41. Na osnovu svih provedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala postojanje uvjeta propisanih u čl. 59. OZ-a odnosno da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, zbog čega je njezin tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti kao neosnovan.

42. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Sud je priznao 1. tuženiku pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje: OT) i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za sastav podneska od 18. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura ( Tbr. 8.1. OT), za zastupanje na ročištima 30. rujna 2025. i 12. svibnja 2026. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9. 1. OT), za pristup na ročišta 20. siječnja 2026., 3. ožujka 2026. i 13. travnja 2026. u iznosima od po 50,00 eura (Tbr. 9. 5. OT), uvećan za PDV od 25% ili ukupno 1.187,50 eura.

U Zagrebu, 19. lipnja 2026.

Sudac:

Andrea Grahovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda županijskom sudu.