REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj P-1116/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji Marijani Capurso Kulišić, u pravnoj stvari tužitelja 1. LJ, OIB [osobni identifikacijski broj], Gabra Rajčevića 2b, 20000 Dubrovnik i 2. MJ, OIB [osobni identifikacijski broj], Gabra Rajčevića 2b, 20000 Dubrovnik koje zastupa punomoćnik Cvijetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženice PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marijo Kaznačić, odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. svibnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da su tužitelji LJ OIB [osobni identifikacijski broj] i MJ OIB [osobni identifikacijski broj] na jednake dijelove, isključivi vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje vlasništvo su stekli dosjelošću, pa je tužena dužna trpiti uknjižbu tužitelja vrhu predmetne nekretnine, sve u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženici troškove ovog postupka u iznosu 2.000,00 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi tvrde da su kao vlasnici kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisani tužitelji i tužena svaki za 1/3 dijela, da su kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar kao posjednici upisani otac tužitelja pok. TJ za 2/3 i tužena za 1/3 dijela. Tvrdi da upisano stanje ne održava stvarno stanje posjeda, jer je isključivi posjed kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] isključivo posjedovao pok. TJ otac tužitelja i tužitelji te je upravo on obrađivao navedeno zemljište do svoje smrti 2013., te sadio na njemu povrće, voćke, limune, naranče, čičimak, dunju, narančina, jabuku, maslinu i dr. redovno radeći i posjedovajući to zemljište upravo pok. TJ sa svojim sinovima tužiteljima, a nakon njegove smrti tužitelji su nastavili isključivo nesmetano posjedovati navedenu česticu. Tvrdi da su navedenu nekretninu isključivo svojim radom i sredstvima ogradili međom betonskim zidom, te su na dijelu te čestice izgradili i dio kuće – danas apartman, te komin za sušenje mesa, koje sve objekte su legalizirali rješenjem o izvedenom stanju Dubrovačko- neretvanske županije, Ureda za prostorno uređenje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/13-02/11635 od 19. siječnja 2015. koje je postalo pravomoćno 14. veljače 2015., doveli isključivo o svom trošku gradsku vodu, izgradili šaht, a sa tarace-međe kroz metalna vrata se ulazi u predmetni vrt, kojeg i dan danas obrađuju isključivo i nesmetano upravo i jedno tužitelji, kontinuirano za života i iza smrti pok. RJ, te tužena nikada nije u posljednjih preko 40 godina ušla u predmetni vrt niti ga je i dijelom posjedovala niti je bilo što ulagala. Tužena iako je znala za isključivi posjed predmetne nekretnine pok. RJ i njegovih sinova, te njegove udovice NJ koja je i nakon smrti pok. RJ ostala živjeti u [adresa] i ona uredno i redovno obrađivala vrt, nije se takvom posjedu protivila niti je ikada pokrenula parnicu na smetanje posjeda niti bilo kakvu drugu parnicu u tih 40 godina. Kako smatra da su tužitelji isključivim poštenim posjedom predmetne kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] preko 40 godina i putem njihovog prednika pok. oca VJ stekli vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću, stoga se predlažu da sud utvrdi da su tužitelji LJ OIB [osobni identifikacijski broj] i MJ OIB [osobni identifikacijski broj] na jednake dijelove, isključivi vlasnici kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje vlasništvo su stekli dosjelošću, te da tužena trpi uknjižbu tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženica u dogovoru na tužbu osporava činjenične navode tužbe, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška. Osporava da bi pravni prednik tužitelja pok. BJ bio u isključivom posjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je on pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao temeljem Ugovora o darovanju od 22. studenog 1977. od svoje majke GJ za 1/3 dijela prava vlasništva, a tim ugovorom je dio suvlasništva stekla i njegova polu sestra ŠJ. Tuženica je pravo vlasništva stekla Darovnom pogodbom zaključenom 20. ožujka 2001. od svoje majke GJ, koja je sve do zaključenja navedene Darovne pogodbe bila suvlasnica i suposjednica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osporava da bi tužitelj i njegov pravni prednik bili pošteni posjednici jer je BJ kao dar dobio točno određeni kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što znači da je znao i morao znati da mu ne pripada ništa više od onoga što je dobio na dar. Osporava i navode o tome tko je vrt uređivao i tko je što i gdje sadio, a navedeno smatra irelevantni za ovaj postupak, kada se ima u vidu naprijed navedena zakonska osnova. Tvrdi da je njena majka GJ sve do zaključenja Darovne pogodbe 20. ožujka 2005. g. bila u suposjedu navedene nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ona nakon predaje posjeda od strane njene majke. Tvrdi da je tuženica je uredno pristupala vrtu sve do smrti Mihajla Lončarića 2013., a nakon toga su vrata vrta bila zaključana i njoj nije omogućen pristup u vrt.

3. Među strankama je sporan isključivi posjed tužitelja i njihovog pravnog prednika, poštenje prilikom posjeda i gradnje, odnosno da su ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

4. U postupku su pročitani skica Geo vrtine d.o.o. od 30. svibnja 2014. (list 3 spisa), rješenje o izvedenom stanju Dubrovačko neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju klasa: UP/I-350-05/13-02/11635 /list 4-6 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 16 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 17 spisa), posjedovni list broj 653 k. o. [katastarska općina] (list 18 spisa), Darovnu pogodbu od 12. rujna 2005. (list 23 spisa); Darovnu pogodbu od 20. ožujka 2001. (list 25-26 spisa), Ugovor o darovanju (list 27-29 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak (list 30-36 spisa), zbirka isprava Z-1144/77 (list 68-71 spisa), spisi z-627/2005, Z-5111/2005, , P- 536/2023, proveden je očevid na licu mjesta uz vještaka geodetske struke (list 94-96 spisa), saslušane su parnične stranke (list 79- 83 spisa), svjedoci ŽJ (list 85 spisa), ČJ (list 85 spisa), OJ (list 86 spisa), LJĐ (list 86-87 spisa), HJ (list 112-113 spisa), ĐJ, IJ, AJ, ĆJ, DJ, NJ, JJ (list 122-126 spisa).

5. Ocjenom provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, zaključak je suda da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za kčbr. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, zbirke isprava Z-1144/77, spisa Z- 627/2005, Z-5111/2005, Darovne pogodbe od 12. rujna 2005., Darovne pogodbe od 20. ožujka 2001., Ugovor o darovanju utvrđeno je kako je:

- sada u zemljišnim knjigama tuženica upisana za 1/3 dijela, tužitelj svaki za 1/3 dijela prava vlasništva,

- GJ ugovorom o darovanju provedenim u zemljišnim knjigama pod brojem Z-1144/77 darovala kčbr. zgr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to svojoj kćeri ŠJ fizički dio kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to zapadnu polovinu kata i zapadni dio potkrovlja što odgovara ¼ te 1/3 vrta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je sinu KJ, ocu tužitelja, darovala fizički dio i to cijelo prizemlje, što odgovara polovini cijene kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 1/3 vrta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ostali dio od ¼ zgrade i 1/3 dijela zemljišta kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] darovateljica je zadržala u vlasništvu,

- GJ darovala tuženici SJ Darovnom pogodbom od 20. ožujka 2001., provedenom u zemljišnim knjigama pod Z-625/2005, jednu polovinu I. kata u kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na istočnom stražnjem dijelu u naravi jedan manji stan (40 m2), uz tvrdnju da je jedan stan darovala kćeri ŠJ (zapadni dio), a prizemlje sinu KJ, kao i svakome 1/3 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- ŠJ Darovnom pogodbom od 14. rujna 2005. provedenom pod brojem Z-5111/2005 svoj dio 1/3 vrta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] darovala RJ.

7. Tužitelj LJ iskazao je da predmetna nekretnina u naravi predstavlja vrt kojeg održavaju njegov brat i on, a prije njih su vrt održavali pokojni otac i majka, prije njih nitko, zasađeno je voće i povrće. Neposredno uz tu nekretninu se nalazi druga na kojoj je izgrađena kuća jako davno, ima najmanje 50 godina. Kuću su gradili njegov otac, pokojna none GJ i očeva polusestra ŠJ i njezin pokojni muž. Njegov otac je jedini dole prebivao, održavao je cijeli vrt, radio, a nakon njegove smrti nastavili su obrađivati i održavati vrt. Iskazao je da za ugovore o darovanju nije saznao pri nego je započeo ovaj postupak. Na dijelu nekretnine nalaze se magazin, sušara i dio stambenog prostora nekretnine koja je izgrađena na susjednoj parceli. Izgrađen je i još jedan magazin na tom vrtu, sve je to izgradio njegov pokojni otac i nitko se nije protivio gradnji. Vrt ima jedan ulaz, mora se ući kroz vrata, ključeve od tih vrata imaju on i njegov brat, a prije njih ključeve je imao samo njihov otac.

8. Tužitelj MJ, iskazao je da je predmetna nekretnina vrt u kojem je zasađene razne voćke i povrće, masline, loza, čičimci, verdura. Njegov otac je tu napravio magazine, sušare, nadogradio stambeni dio kojeg oni sada koriste, donio je čak i bunar veliki kameni koji sad sigurno ima i nekakvu vrijednost. Taj je vrt zapravo u sklopu kuće koju su na drugoj susjednoj čestici izgradili njegov otac, pokojna none GJ i tetka ŠJ sa svojim mužem. Ta kuća je obnovljena 70ih prije toga je to bila ruševina koja je imala samo 4 zida. Nekakav je dogovor bio da prizemlje ide njihovoj obitelji, a kat tetki ŠJ i noni GJ, on je živio jednu godinu tamo dok je išao u školu, ŠJ bi u taj gornji dio dolazila samo ljeti. Nakon smrti njegovog oca brat i on su nastavili vrt održavati, a otac je umro 2013. Vrt ima jedan ulaz, ima dvoja vrata, to je napravio njihov pokojni otac i ključ imaju samo brat i on, a tuženica nije nikada koristila vrt. Iskazao je u odnosu na podjelu kuće kako oni imaju donji kat, a pokojna tetka ŠJ i SJ gornji kat.

9. Tuženica PJ iskazala je da je vrt koji je predmetom spora do rata držao stanar u stanu tzv ''Crvenoj kući'' koji se zvao UJ, on je obrađivao vrt, imao kokoši. Poginuo je u ratu. Tek nakon toga se počelo raditi nešto u vrtu i radio je njen brat, a oni su živjeli u [adresa]. Njeni otac i majka su dolazili u [adresa], a ona i njen otac su poslije rata zasadili voćke u njenom dijelu vrta. Njezina sestra, brat i ona bili su suvlasnici idealnih dijelova od 1/3, međutim, njena je majka njima taj vrt podijelila tako da se točno znalo što kome pripada. Tako je dio vrta u produžetku stana od majke s lijeve strane vrta pripao je njenoj majci, odnosno njoj, desno je bio dio od njenog brata, a gore na vrhu od sestre ŠJ koja je svoj dio naknadno poklonila bratu. Tvrdi da je njen brat zapalio voćke koje su posadili njen otac i ona u njenom dijelu vrta negdje nakon rata, nekoliko godina iza, i nakon toga njeni roditelji nisu bili u snazi pa nismo ni sadili, a njen brat nikada nije obrađivao cijeli vrt jer se radi o vrtu koji ima preko 400 m2. Njezin brat počeo je ograđivati i zaključavati vrt nakon što se preselio u [adresa] u svoj dio u kući najnormalnije je ulazila u taj vrt. Osim kuća i ovog vrta ima i uokolo zemlje koja zemljišno knjižno predstavlja česticu kuće, to je sve razdijeljeno i između njih podijeljeno. Tako je njena sestra dobila taracu, kao i ona, a brat je dobio prostor između dvije kuće kao dio dvorišta kojeg je on kasnije nadogradio i to je taj stambeni prostor o kojem su tužitelji iskazivali, te se proširio i na česticu vrta. Roditelji su izgradili i 3 magazina na čestici kuće, svakome po jedan, sestra prodala bratu svoj, a brat je uzrupirao njen. Njen brat nikada nije pitao za dopuštenje, bilo nju bilo sestru, što god je radio. Kad je brat umro 2013. ona je tražila ključ od nećaka i kad su joj se oni na to nasmijali i kad je vidjela gdje stvari idu počeli su s ovim tužbama. Svakako prije toga su pokušavani nekakvi dogovori pregovori, ali nije rezultiralo ničim. Njezina majka je umrla 2003.

10. Na okolnost posjeda i poštenja prilikom posjeda predmetne nekretnine, saslušani su svjedoci ŽJ, ČJ, OJ, LJĐ, HJ, ĐJ, IJ, AJ, ĆJ, DJ NJ, JJ.

11. Iskazi svjedoka ŽJ, ČJ, OJ, HJ, EJ, ZJ, FJ, ĆJ, DJ, NJ i JJ međusobno su suglasni u pogledu činjenice da je predmetni vrt dugi niz godina obrađivao pokojni CJ zajedno sa suprugom NJ, a nakon njegove smrti tužitelji LJ i MJ, pri čemu su svi navedeni svjedoci opisivali postojanje voćaka, povrtnjaka, sustava navodnjavanja, spremišta za alat odnosno magazina te ograđenosti vrta. Također suglasno iskazuju da u predmetnom vrtu nikada nisu viđali PJ niti članove njezine obitelji. Iskaze ovih svjedoka u pogledu načina posjeda sud prihvaća kao vjerodostojne jer su svjedoci uglavnom iskazivali o onome što su vidjeli, a to je faktički posjed predmetnog vrta. I prema iskazu tuženice i svjedokinje LJĐ proizlazi da zasigurno nisu obrađivale vrt još od nekoliko godina nakon Domovinskog rata.

12. Međutim, iako iz iskaza svjedoka proizlazi da je pok. CJ (TJ, BJ), otac tužitelja posjedovao vrt, obrađivao, zasadio voće, koristio spremu i vrt u zemljišnim knjigama označen kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], valja imati na umu da njegov posjed mora biti pošten i da mora proći zakonom propisano vrijeme samostalnog i poštenog posjeda da bi se vrijeme njegovog posjeda uračunao u posjed tužitelja kao njegovih sljednika, a koja je pretpostavka stjecanja prava vlasništva.

13. Prema odredbi članka 159. stavka 1. i 3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik nekretnine stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja .

13.1. Prema članku 160. stavku 1. do 3. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

13.2. Prema članku 19. stavku 1., 3. i 5. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

14. Imajući na umu da je otac tužitelja, pok. BJ (CJ, TJ), temeljem Ugovora o darovanju od 22. studenoga 1977. stekao 1/3 dijela prava vlasništva predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu iz sadržaja navedenog ugovora jasno proizlazi da je njegova majka GJ darovala njemu 1/3 dijela predmetne nekretnine, njegovoj sestri ŠJ 1/3 dijela, dok je za sebe zadržala preostalu 1/3 dijela, pok. BJ morao je znati da mu ne pripada pravo vlasništva niti pravo na samostalan posjed cijele predmetne nekretnine. Tim više što je 2005. godine s ŠJ sklopio Ugovor o darovanju kojim mu je ona darovala svoj suvlasnički udio od 1/3 dijela, čime je dodatno potvrđeno da je bio svjestan postojanja drugih suvlasničkih prava na predmetnoj nekretnini. Prema tome, pok. BJ znao je, odnosno imao je dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na samostalni posjed cijele nekretnine. Sama činjenica da je do svoje smrti isključivo koristio predmetni vrt ne čini ga poštenim posjednikom cijele nekretnine.

14.1. U postupku nije dokazano niti utvrđeno da bi pok. BJ imao pravni temelj za posjed cijele predmetne nekretnine, budući da u spisu ne postoji niti jedna isprava niti tvrdnja iz koje bi proizlazilo da je na temelju nekog pravnog posla ili druge pravne osnove stekao i preostalu 1/3 dijela prava vlasništva na kojoj je kao suvlasnica upisana tuženica. Pok. BJ preminuo je 2013. godine, pa su tužitelji kao njegovi zakonski nasljednici stupili u nasljednički posjed predmetne nekretnine. Kako je posjed njihova prednika bio nepošten, vrijeme njegova posjedovanja ne može se uračunati u rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sukladno odredbi članka 160. stavka 2. ZV-a, prema kojoj se vrijeme posjedovanja prednika uračunava nasljedniku samo ako je prednik bio pošten posjednik.

14.2. Slijedom navedenog, rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u odnosu na tužitelje kao slijednike svog oca za kojeg je utvrđeno u postupku da nije bio pošteni posjednik predmetne nekretnine počinje teći tek od 2013. kao vremena otvaranja nasljedstva pa kako do podnošenja tužbe 2. studenoga 2023. nije proteklo dvadeset godina, koliko je potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tužbeni zahtjev nije osnovan po toj pravnoj osnovi.

15. Tužitelji se među ostalim pozivaju na činjenicu da je na dijelu nekretnine izgrađen dio kuće koji služi kao apartman kojeg je gradio njihov pravni prednik.

15.1 Na očevidu na licu mjesta utvrđeno je da se predmetna nekretnina u naravi sastoji od vrta pravokutnog oblika, ograđenog zidovima, djelomično obrađenog, na kojem su zasađeni kupus, paprike i rajčice te različite voćke. Na zapadnoj strani vrta nalazi se građevina – sprema, dok se uz istočni zid nalazi spremište za alat koje otključavaju tužitelji. Pregledom rješenja o izvedenom stanju Dubrovačko- neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Klasa: UP/I - 350-05/13-02/11635 od 19. siječnja 2015., utvrđeno je da je ozakonjena samostojeća manje zahtjevna stambena zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazana na snimci oznake RN-60/14 društva GOVRTINE d.o.o. Pregledom navedene snimke (list 3 spisa) uočeno je da je dio građevine izgrađen preko međe između k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, pregledom posjedovnog lista broj 653 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] ima površinu od 450 m².

15.2. Polazeći od navedenih utvrđenja, u konkretnom slučaju ne radi se o građenju na tuđem zemljištu, već da je riječ o prekoračenju međe građenjem u smislu odredbe članka 155. ZV-a, a prema kojoj odredbi graditelj samim činom gradnje ne stječe pravo vlasništva već samo, pod uvjetima propisanim odredbom članka 155.stavka 5. navedenog zakona, pravo na otkup zemljišta koje je zaposjeo gradnjom preko međe.

16. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u točki I. izreke.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. u svezi s člankom 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.).

17.1. Tako su tuženici priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku odvjetniku prema vrijednosti predmeta spora, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25) i to za sastav odgovora na tužbu od 18. prosinca 2023. i podneska od 31. siječnja 2024. (svako po 100 b, Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištima od 14. ožujka 2025., 1. travnja 2025., 17. svibnja 2025., 17. srpnja 2025., 27. studenog 2025. i 13. svibnja 2026. (svako po 100 b, Tbr. 9/1) što imajući na umu vrijednost jednog boda i PDV (25%) čini ukupan iznos 2.000,00 EUR-a, tuženici nije priznat trošak kojeg zahtjeva u troškovniku na ime sudske pristojbe 106,18 EUR-a jer tuženica za sada nije imala trošak sudske pristojbe.

17.2. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II.

U Dubrovniku 19. lipnja 2026.

Sutkinja

Marijana Capurso Kulišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika