Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P Ob-30/2022

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po višoj sudskoj savjetnici Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužitelja HK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Ante Mihaljević i Neda Mihaljević iz Zagreba, protiv tuženika pod 1) NK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 2) GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja bračne stečevine , nakon glavne i javne rasprave održane 8. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika pod 1) i 2), i objave 19. lipnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, označena kao zk.č.br. 2880/3 k. o. [katastarska općina], oznake GORNJI BILIG, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, Zadar, VUKOVARSKA ULICA 4 , UKUPNE POVRŠINE 4435 M2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 102. Suvlasn ički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102) Stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 92,42 m2, koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona, te drvarnice sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, (šifra stana: 54303305), u 2902/10000 dijela predstavlja bračnu stečevinu tužitelja HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i prvotuženice UK, [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], i to svakog od njih u 1/2 dijela, što su prvotuženica OK, [adresa], OIB: 72265638830i drugotuženik PK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati i trpjeti da se tužitelj HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik te nekretnine u 1451/10000 dijela.

II. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen 12. lipnja 2019. godine između prvotuženice UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja, i drugotuženika IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenika, u dijelu koji se odnosi na raspolaganje s 1451/10000 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, označena kao zk.č.br. 2880/3 k. o. [katastarska općina], oznake GORNJI BILIG, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, Zadar, VUKOVARSKA ULICA 4 , UKUPNE POVRŠINE 4435 M2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 102. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102) Stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 92,42 m2, koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona, te drvarnice sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, (šifra stana: 54303305), te se utvrđuje da je u tom istom dijelu (dakle u 1451/10000 dijela) tužitelj HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik te nekretnine, a u preostalih 8573/10000 dijela vlasnik te nekretnine je drugotuženik PK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] .

III. Nalaže se Općinskom sudu u Zadru djelomično brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju Ugovora o darovanju sklopljenog 12. lipnja 2019. godine između prvotuženice UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja, i drugotuženika IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenika, te djelomična uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tog Ugovora, i to tako da se briše pravo vlasništva na 1451/10000 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, označena kao zk.č.br. 2880/3 k. o. [katastarska općina], oznake GORNJI BILIG, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, Zadar, VUKOVARSKA ULICA 4 , UKUPNE POVRŠINE 4435 M2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 102. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102) Stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 92,42 m2, koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona, te drvarnice sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, (šifra stana: 54303305), s imena i vlasništva drugotuženika IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upis prava vlasništva na tom dijelu nekretnine, dakle na 1451/10000 dijela te nekretnine, za korist tužitelja HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Utvrđuje se da tužitelj HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ima prema prvotuženici UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dospjelu novčanu tražbinu u iznosu od 19.081,32 eura koja tražbina je dospjela 12. lipnja 2019. godine, što su tuženici dužni priznati, jer će, u protivnom, to priznanje zamijeniti ova presuda, dok se u preostalom dijelu zahtjev za utvrđenje postojanje tražbine tužitelja prema tuženoj za iznos od 2.765,52 eura, odbija kao neosnovan.

V. Utvrđuje se da Ugovor o darovanju sklopljen 12. lipnja 2019. godine između prvotuženice UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja, i drugotuženika IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenika, i u dijelu u kojem nije utvrđen ništetnim u smislu točke 2. ovog tužbenog zahtjeva, dakle u dijelu koji se odnosi na raspolaganje sa 8549/10000 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, označena kao zk.č.br. 2880/3 k. o. [katastarska općina], oznake GORNJI BILIG, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, Zadar, VUKOVARSKA ULICA 4 , UKUPNE POVRŠINE 4435 M2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 102. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102) Stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 92,42 m2, koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona, te drvarnice sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, (šifra stana: 54303305), gubi pravni učinak prema tužitelju HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to u dijelu u kojem je to potrebno za cjelokupno namirenje njegove tražbine prema prvotuženici u iznosu od 19.081.32 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana 12.06.2019. godine pa do isplate po stopi koja se, sukladno čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a drugotuženik je dužan dopustiti da tužitelj tu svoju tražbinu prema prvotuženici namiri prodajom 8573/10000 dijela nekretnine upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, označena kao zk.č.br. 2880/3 k. o. [katastarska općina], oznake GORNJI BILIG, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE,

DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, Zadar, VUKOVARSKA ULICA 4 , UKUPNE POVRŠINE 4435 M2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 102. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-102) Stan na drugom katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 92,42 m2, koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe, balkona, te drvarnice sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, (šifra stana: 54303305), koji dio je u zemljišnoj knjizi uknjižen za korist drugotuženika , dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog i to zahtjev za utvrđenjem ništetnim ugovora o darovanju radi namirenja tražbine u preostalom iznosu od 2.766,52 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, odbija kao neosnovan.

VI. Nalaže se prvotuženici UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 18.380,34 eura, sa zakonskom zateznom kamatom, koje zakonske zatezne kamate se za razdoblje od dana 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine obračunavaju po stopi koja se, sukladno čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 01.01.2024. godine pa do isplate po stop i koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s t ime da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koje kamate teku na iznos od:

- 162,71 EUR od dana 01.05.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.06.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.07.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.08.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.09.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.10.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.11.2021. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.12.2021. do isplate

- 162,71 EUR od dana 03.01.2022. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.02.2022. do isplate

-162,71 EUR od dana 03.03.2022. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.04.2022. do isplate

-162,71 EUR od dana 01.05.2022. do isplate

- 1.027,67 EUR od dana 01.01.2023. do isplate

- 2.596,44 EUR od dana 8.4.2025. do isplate

- 273,41 EUR od dana 01.01.2023. do isplate

- 1.959,83 EUR od dana 08.04.2025. do isplate

- 153,69 EUR od dana 05.05.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 07.06.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 05.07.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 06.08.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 06.09.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 05.10.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 05.11.2021. do isplate

-153,69 EUR od dana 05.12.2021. do isplate

- 153,69 EUR od dana 03.01.2022. do isplate

-153,69 EUR od dana 01.02.2022. do isplate

-153,69 EUR od dana 03.03.2022. do isplate

-153,69 EUR od dana 01.04.2022. do isplate

-153,69 EUR od dana 01.05.2022. do isplate

- 741,86 EUR od dana 01.01.2023. do isplate

- 2.190,02 EUR od dana 07.04.2025. do isplate

- 486,84 EUR od dana 01.01.2023. do isplate

- 2.115,66 EUR od dana 06.04.2025. do isplate,

- 1.410,95 EUR od dana 22.01.2026. do isplate,

- 1.466,46 EUR od dana 22.01.2026. do isplate, sve u roku od 15 dana.

VII. Nalaže se prvotuženici UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženiku IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju u posjed tri umjetničke slike drvenog okvira, u potpisu istih „ H 70.“, koje predstavljaju vlastitu imovinu tužitelja HK, [adresa],

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana .

VIII. Nalaže se prvotuženici UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženiku IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 8.920,79 eura , sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se, sukladno čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj HK podnio je ovom sudu 10. veljače 2022., tužbu protiv tužena pod 1) UK i pod 2) GK, radi utvrđenja bračne stečevine, utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora, pobijanje dužnikove pravne radnje i isplate. U tužbi tužitelj u bitnome navodi kako su on i tuženica pod 1) dana 8. srpnja 2016. međusobno sklopili brak, a njihova bračna zajednica prestala je dana 1. svibnja 2021., te je kod Općinskog suda u Zadru u tijeku parnični postupak radi razvoda braka, koji se vodi pod poslovnim brojem P Ob-21/2022. Za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, zajedno s njihovim zajedničkim maloljetnim djetetom DK, te maloljetnim sinom tuženice pod 1) iz njezinog prvog braka GK tuženikom pod 2) ), živjeli su u stanu u [adresa], na adresi [adresa], koji je upisan u knjigu položenih ugovora Općinskog suda u Zadru, u [broj poduloška], Knjiga PU: [adresa], a koji stan su tužitelj i tuženica pod 1) za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice zajedno kupili 2017. godine, te zatim potpuno adaptirali, uredili i opremili svim za stanovanje potrebnim stvarima. Kao kupac tog stana na ugovoru o kupoprodaji je navedena samo tuženica pod 1) pa je ista formalno bila uknjižena kao samovlasnica tog stana.

1.1. Predmetni stan djelomično predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i tuženice pod 1). Naime, oni su za taj stan isplatili prodavatelju kupoprodajnu cijenu u iznosu od 110.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, od čega je dio podmirila tuženica pod 1) iz svoje vlastite imovine, a preostali dio tužitelj i tuženica pod 1) podmirili su iz bračne stečevine, i to na način da je tužitelj radi isplate dijela kupoprodajne cijene kod OTP Bank d.d. na svoje ime podigao kredit koji je odobren 30. studenog 2017. godine u iznosu od 30.000,00 eura (mjesečni anuitet u iznosu od 325,43 eura). Slijedom toga, vlasništvo 1/4 dijela tog stana predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i tuženice pod 1), a budući da oni nemaju međusobno sklopljen bračni ugovor, njihovi udjeli u bračnoj stečevini su jednaki (po 1/2 dijela svaki), pa je temeljem svoga udjela u bračnoj stečevini tužitelj vlasnik tog stana u 1/8 dijela. Gore spomenuti kredit tužitelj je nakon prestanka bračne zajednice nastavio sam otplaćivati, te je od 1. svibnja 2021. godine do danas podmirio anuitete u iznosu od ukupno 3.254,30 eur.

1.2. Nadalje, u adaptaciju, uređenje i opremanje predmetnog stana tužitelj i tuženica pod 1) su uložili oko 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, s time da je tužitelj kod OTP Bank d.d. na svoje ime podignuo (još jedan) kredit koji je odobren 4.svibnja 2018. godine u iznosu od 54.000,00 eura, koji je u cijelosti utrošen u tu svrhu (mjesečni anuitet od 307,38 eura). Nakon prestanka bračne zajednice tužitelj je i taj kredit nastavio sam otplaćivati, te je od 1. svibnja 2021. godine do danas podmirio anuitete u iznosu od ukupno 3.073,80 eura, a nedospjela glavnica iznosi 48.155,54 eura. Pored tog kredita, tužitelj je imao brojne druge potrošačke kredite koji je također podignuo za uređenje, opremanje i adaptaciju predmetne nekretnine, a iz svoje vlastite imovine uložio je i novčani iznos od 15.926,74 eura (120.000,00 kn).

1.3. Tuženica pod 1) da je zloupotrijebila okolnost da je predmetna nekretnina bila uknjižena samo na njeno ime, pa je, unatoč tome što ta nekretnina djelomično predstavlja bračnu stečevinu, i unatoč tome što tužitelj i dalje otplaćuje gore spomenute kredite, bez njegova znanja i suglasnosti, tu nekretninu u cijelosti darovala tuženiku pod 2) IK, svom maloljetnom sinu iz prvog braka, sklopivši s njime Ugovor o darovanju od 12. lipnja 2019., temeljem kojeg ugovora je kod ovog suda, pod poslovnim brojem Z-14060/2019, provedena uknjižba prava vlasništva za korist tuženika pod 2), pa je on sada uknjižen kao samovlasnik predmetne nekretnine, a što je sve tužitelj saznao tek nedavno, kada je prilikom pripremanja dokumentacije za razvod braka izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige odnosno knjige položenih ugovora.

1.4. Ugovor o darovanju od 12. lipnja 2019., sklopljen između tuženice pod 1) (kao darovateljice) i tuženika pod 2), (kao obdarenika), djelomično je ništetan jer je tim ugovorom, protivno kogentnoj odredbi iz čl.37.st.2. Obiteljskog zakona, tuženica pod 1) poduzela izvanredan posao (i to nenaplatan !) bez znanja i pisane suglasnosti tužitelja, tj. neovlašteno je raspolagala tužiteljevim udjelom u spomenutoj bračnoj stečevini, a tuženik pod 2), kao sin tuženice pod 1) koja mu je inače i zakonska zastupnica, s tim u vezi se nikako ne može smatrati poštenom trećom osobom. Pored toga, predmetni stan je predstavljao obiteljski dom, a tuženica pod 1) je, protivno izričitoj zabrani iz odredbe čl.32.st.2. Obiteljskog zakona, za trajanja braka i bračne zajednice otuđila stan koji predstavlja bračnu stečevinu, a ujedno je i obiteljski dom u kojem je u vrijeme otuđivanja stanovao i tužitelj i njegovo dijete nad kojim je ostvarivao roditeljsku skrb, sve bez pisane suglasnosti tužitelja s ovjerom njegova potpisa kod javnog bilježnika. Slijedom toga, gore naznačeni Ugovor o darovanju je svakako ništetan u dijelu u kojem je tuženica pod 1) tuženiku pod 2) darovala 1/8 dijela predmetne nekretnine.

1.5. Pored spomenutog neovlaštenog raspolaganja bračnom stečevinom, odnosno 1/8 dijela nekretnine, tuženica pod 1) je od 1. svibnja 2021. do danas stekla bez pravne osnove, na teret tužiteljeve imovine, iznos od 1.627,15 eura (tj. polovicu od 3.254,30 eura) koliko ukupno iznose otplaćeni anuiteti kredita koji je utrošen za kupnju predmetne nekretnine, tj. u bračnu stečevinu).

1.6. S obzirom na izvršena ulaganja tužitelja u gore opisani stan, odnosno u imovinu tuženice pod 1) za vrijeme bračne zajednice, pri čemu je povećana vrijednost njene vlastite imovine odnosno njenog udjela u bračnoj stečevini, tuženica pod 1) je stekla bez pravne osnove, a na teret tužiteljeve imovine, vrijednost od 412.500,00 kn (protuvrijednost iznosa od 55.000,00 eura, a budući da je taj stan u cijelosti, bez znanja i suglasnosti tužitelja, darovala tuženiku pod 2), čime je u njegovu imovinu prenijela i sve koristi od tužiteljevih ulaganja, koje tužitelj ne može tražiti od tuženika pod 2) temeljem stjecanja bez osnove jer je (kondikcijska) tužba za stjecanje bez osnove osobna tužba i ne može se postaviti prema singularnom sukcesoru osobe koja se neosnovano obogatila (vidjeti Rješenje VSRH Rev-x 803/14-2 od 03.05.2017.), a istodobno je sebe posve osiromašila jer nema imovinu ni izbliza dostatnu da se iz nje namiri tužiteljeva tražbina, učinjenim darovanjem uzrokovala je tužitelju imovinsku štetu u iznosu od 412.500,00 kn, a tražbina tužitelja po toj osnovi dospjela je dana 12. lipnja 2019. godine, kada je i sklopljen gore spomenuti ugovor o darovanju kojim je šteta i nastala (arg. čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima).

1.7. Zbog izvršenog darovanja, tj. besplatnog raspolaganja predmetnim stanom koje je učinjeno tuženiku pod 2) Ugovorom o darovanju nekretnine od 12. lipnja 2019. godine, tuženica pod 1) OK nema dovoljno sredstava za ispunjenje novčanih tražbine tužitelja s osnova ulaganja u nekretninu. Tuženica pod 1) nema u svome vlasništvu drugih nekretnina, niti pokretnina veće vrijednosti, niti ima dostatna mjesečna primanja za namirenje te tražbine pa je više nego očito da su zbog tog darovanja nastupile takve negativne promjene u njenoj imovini koje onemogućavaju tužiteljevo namirenje. Tuženica pod 1) je svakako mogla i morala znati da učinjenim darovanjem nanosi štetu tužitelju kao vjerovniku, a s obzirom na sve okolnosti može se pretpostaviti da je učinjeno darovanje i poduzela u cilju da onemogući tužiteljevo namirenje. S druge strane, tuženik pod 2) je njen sin (uz to malodoban, pa mu je tuženica pod 1) zakonska zastupnica), pa se u skladu s čl. 67. st.2. i 3. ZOO -a svakako smatra da mu je bilo poznato da se tim darovanjem nanosi šteta tužitelju kao vjerovniku.

1.8. Nadalje, s obzirom da je tužitelj zbog teško i trajno narušenih bračnih odnosa bio prisiljen napustiti obiteljski dom, iz predmetnog stana uzeo je samo osnovne osobne stvari, a u tom stanu su ostale brojne i vrijedne pokretnine tužitelja, koje čine njegovu vlastitu imovinu, i to osobito tri umjetničke slike, drvenog okvira, u potpisu istih navedeno „ H 70.“, koje je tužitelj naslijedio od svoje pok. bake iz Murtera. Te tri umjetničke slike nalaze se i danas u posjedu tuženice pod 1) i tuženika pod 2).

2. Tuženi pod 1) i pod 2) su u odgovoru na tužbu naveli kako stan u [adresa], na adresi [adresa] ne bi predstavljao bračnu stečevinu tužitelja i tuženice pod 1) jer da se radi o njenoj vlastitoj imovini budući ga je kupila isključivo vlastitim novčanim sredstvima. Tuženica pod 1) je zbog prometne nesreće koja se dogodila 18. srpnja 2015. i u kojoj je ista jedva preživjela i zbog koje je ostala invalid sa 60% tjelesnog oštećenja, od Hrvatskog ureda za osiguranje, na ime naknade neimovinske i imovinske štete, primila iznos od 115.488,28 eura (870.000,00 kuna) od kojeg iznosa je kupila upravo predmetni stan, pa isti ne može predstavljati bračnu stečevinu tužitelja i tuženice pod 1). Upravo to da je razlog zašto je kupoprodajni ugovor glasio isključivo na tuženicu pod 1) kao kupca jer je samo ona i bila kupac predmetnog stana. Dakle, nije riječ ni o kakvom formalizmu u ugovoru o kupoprodaji već o tada stvarnom stanju stvari. Tuženica pod 1) još uvijek otplaćuje porez na promet nekretnina za predmetni stan, odnosno radi istoga je na njezinim novčanim sredstvima pokrenuta izravna naplata putem FINA-e pa valjda i to samo po sebi već dovoljno govori. Da je tužitelj doista sudjelovao u kupnji spornog stana zasigurno bi pridonio i plaćanju poreza, a ne dopustio da se radi njega tuženici blokiraju računi i onda da joj se od invalidske mirovine koja iznosi svega 145,99 eura (1.100,00 kuna) kuna svakog mjeseca obustavlja porez u iznosu od cca 41,14 eura ( 310,00 kuna).

2.1. Nadalje, a što se tiče kredita od 30.000,00 eura koji je tužitelj podigao i za koji neistinito navodi da ga je utrošio u kupnju stana, ističe se kako je novac od navedenog kredita utrošen isključivo na obnovu apartmana na otoku Murteru, odnosno tužitelj je navedeni novac dao svojoj majci radi adaptacije apartmana koja se nalazi u vlasništvu tužitelja i njegove obitelji na otoku Murteru, dok ništa od navedenog iznosa tužitelj nije dao za kupnju predmetnog stana, naprosto zato što je tuženica pod 1) imala dovoljno novca za kupnju stana pa joj tužiteljev novac nije bio potreban. Glede pak kredita u iznosu od 54.000,00 eura istina je da je tužitelj navedeni kredit podigao za adaptaciju stana, međutim od toga iznosa u adaptaciju stana je uloženo cca 20.000,00 eura, ali cjelokupan iznos zasigurno nije. U uređenju predmetnog stana sudjelovali su i roditelji tužitelja i tuženice na način da su im dali nešto novca i kupili nešto namještaja, ali u stan zasigurno nije uložena svota od 100.000,00 eura kako tužitelj to sada paušalno navodi. Ovdje se ukazuje na odredbu čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisano da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. Naime, vlasnik nekretnine treba odrediti ne samo da će onaj koji adaptira nekretnine steći suvlasništvo njegove nekretnine, već je potrebno da postoji sporazum, odnosno određenje vlasnika o veličini suvlasničkog dijela, i tek je u tom slučaju moguće steći suvlasništvo. Kako u konkretnom slučaju ne proizlazi da je tuženica pod 1), dopustivši tužitelju da ulaže u njegovu nekretninu, odredila da će isti steći suvlasništvo predmetne nekretnine, a niti je odredila veličinu suvlasničkog dijela koji će on na taj način steći, tužitelj zapravo ni ovdje ne može govoriti o suvlasništvu predmetne nekretnine. Tužitelj ovdje traži da se utvrdi da 1/4 stana predstavlja bračnu stečevinu, pa traži ništetnost ugovora o darovanju 1/8 dijela predmetnog stana, pa onda nekakvu isplatu s osnova ulaganja, pa brisanje prava vlasništva s 1/8 dijela predmetnog stana, pa da ugovor o darovanju, u dijelu u kojem nije utvrđen ništavim, gubi pravni učinak prema tužitelju, i to u dijelu u kojem je to potrebno za cjelokupno namirenje tražbine tužitelja prema tuženici UK, itd., itd. Ukoliko stan predstavlja vlastitu imovinu tuženice, a predstavlja, tužitelj ne može tražiti da se isti utvrdi bračnom stečevinom njega i tuženice, pa onda ne može ishoditi ni djelomično brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju Ugovora o darovanju kojeg je tuženica dao darovateljica sklopila sa svojim sinom GK kao daroprimateljem. Nadalje, tužitelj ne može tražiti niti ništetnost prethodno spomenutog darovnog ugovora jer ne postoje razlozi za ništetnost na koje se tužitelj poziva.

2.2. Isto tako, s obzirom da ulaganja tužitelja u predmetni stan nisu bila u iznosu od 54.000,00 eura , tuženica istome nije dužna ni naknaditi navedeni iznos, kao niti isplatiti polovicu otplaćenih anuiteta za kredit kojeg je isti iskoristio za adaptaciju nekretnine na otoku Murteru, a ne za predmetni stan.

2.3. Što se pak tiče tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži nekakve umjetničke slike, ističe se kako ih tužitelj može uzeti kada god želi, odnosno to je mogao i ranije dok je potajno ulazio u stan tuženice i uništavao joj stvari, pa doista nije jasno čemu uopće postavljanje ovakvog tužbenog zahtjeva.

3. Nastavno na odgovor na tužbu tužitelj je podneskom od 2. svibnja 2022. osporio da je tužena pod 1) stan kupila isključivo vlastitim novčanim sredstvima. Tužena pod 1) nije na svoj račun zaprimila novčani iznos od 115.488,28 eura (870.000,00 kuna) prema Nagodbi od dana 9. listopada 2017. jer je i iz teksta same Nagodbe razvidno da je cjelokupan novčani iznos isplaćen na račun odvjetnika Darka Marića. Koji novčani iznos i kada je odvjetnik Darko Marić na temelju odgovarajućeg ugovora o zastupanju isplatio tuženoj pod 1) nije poznato, niti je dokazano, te se o istom može samo špekulirati. S tim u vezi, predlaže se pozvati tuženu pod 1) da u sudski spis dostavi dokaz o točnom novčanom iznosu koji je njoj isplatio odvjetnik Darko Marić na temelju Nagodbe na koju se poziva, kao i vremenu kada je ta transakcija učinjena. U svakom slučaju, tužitelj osporava da bi tužena pod 1) na svoj račun zaprimila, odnosno da je raspolagala novčanim iznosom koji bi joj bio u cijelosti dostatan za podmirenje cjelokupne kupoprodajne cijene za kupnju stana prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnine koji je tužena pod 1) zaključila dana 5. prosinca 2017. s prodavateljem FK, a u kojem je kupoprodajna cijena određena u iznosu od 105.080,59 eura ( 791.700,00 kuna). Upravo s obzirom na činjenicu da tužena pod 1) nije raspolagala cjelokupnim novčanim iznosom koji bi joj bio potreban za podmirenje cijelog iznosa kupoprodajne cijene tužitelju je iz sredstava kredita koji je kod OTP Bank d.d. na svoje ime podignuo, dana 22.prosinca 2017. isplaćen iznos od 29.993,36 eura (226.000,00 kuna), koji je predao tuženoj pod 1) i kojim iznosom je zatim isplaćena u cijelosti kupoprodajna cijena prema Ugovoru o kupoprodaji. Ujedno, trenutak isplate cjelokupne kupoprodajne cijene izvršen je upravo prema roku koji je određen u čl.3.1. točki c) Ugovora o kupoprodaji, gdje se navodi da će kupac iznos od 51.770,47 eura (390.064,70 kuna) (preostali dio kupoprodajne cijene) isplatiti prodavatelju u roku od 3 dana od dana zaprimanja Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 18. listopada 2017. godine koji je FK (prodavatelj) zaključio s RH, Ministarstvom obrane, broj 09/524 s ovjerenim potpisom ovlaštene osobe prodavatelja RH, MORH. Upravo iz gore spomenutog Ugovora o kupoprodaji koji je FK kao kupac zaključio s RH, Ministarstvom obrane, broj Ugovora 09/524, vidljivo je da je taj ugovor osoba ovlaštena za potpisivanje Prodavatelja ZK, ovjerila 20. prosinca 2017., što se poklapa s rokom u kojem je isplaćena ukupna kupoprodajna cijena, a za koju isplatu je upravo tužitelj dana 22.prosinca 2017. godine predao tuženoj pod 1) iznos od 29.993,36 eura ( 226.000,00 kuna) nakon što mu je taj iznos tog dana isplaćen s njegovog računa. Da je tome tako proizlazi i iz Tabularne izjave koju je prodavatelj FK sastavio i ovjerio upravo dana 22.prosinca 2017., gdje potvrđuje da mu je isplaćena kupoprodajna cijena prema Ugovoru o kreditu u cijelosti.

3.1. U odnosu na navode tuženika da bi tužitelj sredstva kredita u iznosu od 30.000,00 eura, navodno uložio u obnovu nekakvog apartmana na Murteru, odnosno da bi ih dao svojoj majci JK radi adaptacije apartmana u vlasništvu tužitelja i njegove obitelji, isti se kao neistiniti osporavaju u cijelosti. Ni tužitelj, ni njegova majka nemaju u Murteru nikakav apartman u svojem vlasništvu, niti je tužitelj 2017. sredstva koja su mu isplaćena od kredita na bilo koji način utrošio na način kako to navode tuženici. U Murteru stanuje djed tužitelja, i to u svojoj kući koju je on sam sagradio, i koju cijeli život i održava, te je i isključivi vlasnik predmetne nekretnine

3.2. U odnosu na neistinite navode tuženika kako u adaptaciju predmetnog stana nisu uložena sva sredstva kredit u iznosu od 54.000,00 eura, dostavlja Troškovnik koji je sastavni dio kreditne dokumentacije predmetnog stambenog kredita, a u kojem su detaljno i po stavkama naznačeni određeni radovi koji su se izvodili u stanu.

4. Tužitelj na koncu nakon provedenog građevinskog vještačenja i s obzirom na redovito podmirenje mjesečnih anuiteta kredita do zaključenja raspravljanja, podneskom od 13. travnja 2026., uređuje postavljeni tužbeni zahtjev ((l.s. 484-491), potražujući utvrđenje bračne stečevine na predmetom stanu u 2902/10000 dijela, odnosno upis njegovog vlasništva za udio od 1451/10000 dijela , utvrđenje da prema tuženoj pod 1) ima dospjelu tražbinu u iznosu od 21.846,84 eura. Kao i da mu je ista dužna isplatiti iznos od 18.380,34 eura.

5. Podneskom od 10. svibnja 2022. tužena pod 1) je podnijela protutužbu protiv ovdje tužitelja, kao tuženika pod 1), protiv tuženika pod 2) KK, pod 3) CK i pod 4 TK, pa je ovaj sud rješenjem od 6. veljače 2023. razdvoji postupak po protutužbi tužene kao tužiteljice i novo označenih tuženika te je predmet nastavljan pod novim poslovnim brojem.

6. Sud je u dokaznom postupku izveo sljedeće dokaze; izvršen je uvid u izvadak iz knjige položenih ugovora sa povijesnim prikazom zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], knjige PU Zadar (l.s. 17), potvrde OTP banke sa prometom po računu tužitelja uplate po kreditima ( l.s. 19-20, 423, 473-477), nagodbu HZZO i tužene pod 1) ( l.s. 29), ugovor o kupoprodaji nekretnine ( l.s. 34-38), promet po računu HK otvorenom u OTP banci ( l.s. 39, 419-422), ugovor o prodaji stana (l.s. 40-46), tabularnu izjava (l.s. 47-48), troškovnik OTP banke (l.s. 49-54), presudu Općinskog suda u Šibeniku posl. br.P-20176/2016 ( l.s. 55-68), ugovor o darovanju (l.s. 70-71), podatke Fine o tvorenim računima tužene pod 1) ( l.s. 115-116), podnesak OTP Banke za klijenta AK sa svim podacima za dva kredita ( l.s. 121-306), podnesak Zagrebačke Banke prometa po računu klijentice UK ( l.s. 307 -318), podnesak OTP banke prometa po računu klijentice UK ( l.s. 319-325), podnesak Ministarstva financija, Porezne uprave očitovanje na zahtjev za dostavom podataka o transakciji računa ( l.s. 326), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu, koji je po obavljenom uviđaju dostavio nalaz i mišljenje, te dopunu istog ( l.s. 369-403, 444-458, 478), saslušani su svjedoci MK i ĆK, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu RK, te tužitelj i tužena pod 1), te je izvršen uvid u predmet posl. br. P Ob-21/2022.

6.1. Tuženi pod 2) nije saslušan, s obzirom da na ročište na kojem je bilo predviđeno njegovo saslušanje nije pristupio.

7. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

8. Sud je donio odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 i 155/23 dalje ZPP).

9. Tužbeni zahtjev tužiteljice je u pretežitom dijelu osnovan.

10. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da se:

- utvrdi kako je stan u [adresa], pobliže opisan u izreci presude za 2902/10000 dijela bračna stečevina njega i tužene pod 1) i to svakoga za ½ dijela, pa tužitelju kao suvlasniku pripada udio od 1451/10000 dijela ,

- utvrdi ništetan ugovor o darovanju sklopljen između tužene pod 1) i tuženika pod 2) u dijelu koji se odnosi na raspolaganje s 1451/10000 dijela predmetnog stana, suvlasničkog dijela tužitelja uz nalog zemljišnoknjižnom odjelu brisanja stanja nastalog na temelju ugovora o darovanju, odnosno brisanja prava vlasništva na 1451/10000 dijela nekretnine s imena tuženika pod 2)m uz istovremeni upis u korist tužitelja.

- utvrdi da tužitelja ima prema tuženoj pod 1) novčanu tražbinu u iznosu od

21.846,84 eura, dospjelu 12. lipnja 2019.,

- utvrdi da je ugovor o darovanju sklopljen između tužene pod 1) i pod 2) ništetan u dijelu koji nije ranije zatražen, odnosno u dijelu raspolaganja sa 8573/10000 dijela predmetnog stana, i to u dijelu koji je potreban za namirenje cjelokupne tražbine tužitelja prema tuženoj pod 1) u iznosu od 21.846,84 eura, a tuženik pod 2) je dužan dopustiti tužitelju da svoju tražbinu prema tuženoj pod 1) namiri prodajom 8573/10000 dijela predmetnog stana,

- naloži tuženoj pod 1) da tužitelju uplati iznos od 18.380,34 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od uplate svakog pojedinačnog mjesečnog anuitete,

- naloži tuženoj da tužitelju preda u posjed tri umjetničke slike koje predstavljaju imovinu tužitelja,

-te eventualno kumulirani zahtjev u odnosu na utvrđenje bračne stečevine, uspostavu prijašnjeg zk. stanja i uknjižbe tužitelja da se utvrdi da tužitelj prema tuženoj pod 1) ima dospjelu tražbinu u iznosu od 63.990,90 eura, da se utvrdi da ugovor o darovanju sklopljen između tužene pod 1) i tuženika pod 2) gubi pravni učenik prema tužitelju i to u dijelu koji je potreban da namirenje njegove tražbine prema tuženoj pod 1) u iznosu od 63.990,90 eura, da se naloži tuženoj da tužitelju preda u posjed tri umjetničke slike koje predstavljaju imovinu tužitelja, kao i eventualno kumulirani zahtjev u slučaju neosnovanosti zahtjeva koji se odnosi na pobijanje pravne radnje, odnosno gubitka učinaka ugovora o darovanju prema tužitelju, da se naloži tuženici pod 1) da tužitelju isplati iznos od 21.846,84e ura, kao i iznos od 63.990,90 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. lipnja 2019.

11. Među strankama nije sporno da je stan u [adresa] , na adresi [adresa] kupljen 2017., za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, te da je prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora kao kupac bila evidentirana samo tužena pod 1) . Nije sporno i da je taj stan renovirana za vrijeme trajanja bračne zajednice tužitelja i tužene pod 1). Također nije sporno da je tužena pod 1) svom sinu tuženiku pod 2) darovala predmetni stan za cijelo dana 12. lipnja 2019. (l.s. 70). Nadalje, nije sporno da je tužitelj za vrijeme trajanja bračne zajednice podigao u OTP banci dva kredita; gotovinski kredit 30. studenog 2017. gotovinski kredit broj 171124128000, u iznosu od 30.000,00 eura na rok otplate u 10 godina, te stambeni kredit 4. svibnja 2018., broj 180423464831 u iznosu od 54.000,00 eura, na rok otplate od 20 godina ( l.s. 19-20).

12. Među strankama je sporno je li predmetni stan u cijelosti vlastita imovine tužene pod 1) ili je pak u određenom udjelu stečen i radom stranaka za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, i to na način da je tužitelj za kupnju stana 30. studenog 2017. podigao kredit u iznosu od 30.000,00 eura koji je zajedno sa sredstvima koji su tuženoj pod 2) isplaćeni na ime naknade neimovinske štete, utrošen za kupnju stana, ili je pak prema navodima tužene pod 1) kredit od 30.000,00 eura tužitelj utrošio na renoviranje apartmana na Murteru. Sporno je i pitanje iznosa koji je utrošen za renoviranje stana koji je predmet ovog postupka, odnosno je li utrošeno preko 20.000,00 eura.

13. Prema odredbi čl. 36. st. 1. i st. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/2015, 98/2019 i 47/2020, u nastavku teksta ObZ) , bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.

13.1. Prema odredbi čl. 39. st.2. ObZ-a, vlastita imovina je imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravom temelju različitom od temelja iz članka 36. ovoga Zakona.

14. Prema odredbi čl. 1111. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine be 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, u nastavku teksta ZOO), kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

15. Uvidom u nagodbu zaključenu između tužene UK i Hrvatskog ureda za osiguranje 9. listopada 2017., utvrđena je visina neimovinske štete u iznosu od 115,468,18 eura ( 870.000,00 kn), te trošak zastupanja po odvjetniku u iznosu od 3.463,40 eura (26.100,00 kn), što sveukupno iznosi 118.786,25 eura ( 896.100,00 kn).

16. Uvidom u kupoprodaji nekretnine zaključen između prodavatelja FK i kupca UK; 5. prosinca 2017., utvrđeno je da će kupac kupoprodajnu cijenu 105.076,05 eura (791.700,00 kn) za predmetni stan isplatiti na sljedeći način; predujam u iznosu od 1.327,23 eura (10.000,00 kn) potpisom ovog ugovor, iznos od 51.982,87 eura ( 391.635,30 kn) na ime kapare po potpisu ugovora, te iznos od 51.774,42 eura ( 390.064,70 kn) u roku od 3 dana.

17. Uvidom u promet po računu u OTP banci, klijenata HK utvrđeno je da su s njegova računa 22. prosinca 2017. izvršene isplate iznosa od 13.272,28 eura (100.000,00 kn) i iznos od 16.723,07 eura ( 126.000,00 kn), te iznos od 496,42 eura( 3.740,00 kn).

18. Uvidom u tabularnu izjavu od 22. prosinca 2017., utvrđeno je da je FK potvrdio da mu je isplaćena cjelokupna kupoprodajna cijena ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. prosinca 2017.

19. Uvidom u pismeno naslovljeno kao „ suglasnost“ od 30. travnja 2018., utvrđeno je da je OK suglasna da njen suprug može podići kredit kod OTP banke za Adaptaciju stana u [adresa] kojeg je ona vlasnica za cijelo.

20. Uvidom u troškovnik za adaptaciju stana na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], investitora HK od 23. travnja 2018., proizlazi da je izvršena procjena radova adaptacije stana, i to ; A - građevinski radovi; rušenje i demontaža ukupno 291,33 eura (2.200,00 kn), i zidarski radovi ukupno 2.536,69 eura (19.107,50 kn), B- Obrtnički radovi; knauferski radovi ukupno 5. 077,45 eura ( 38.260,00 kn), keramičarki radovi ukupno 2.771,20 eura (20.884,25 kn), izolatorski radovi ukupno 1.423,66 eura (10.726,50 kn), kamenarski radovi ukupno 451.33 eura (3.400,00 kn), parketarski radovi ukupno 6.232,40 eura (46.955,00 kn), soboslikarski radovi ukupno 2.937,34 eura (22.131.50 kn), unutarnja stolarija ukupno 2.150,11 eura (16.200,00kn), PVC stolarija ukupno 4.233,19 eura (31.900,00 kn) C-instalaterski radovi; vodoinstalaterski radovi ukupno2.296,77 eura (17.300,00 kn), elektroinstalaterski radovi ukupno 5.056,88 eura (38.105,00 kn), klimatizacija ukupno 5.860,18 eura (44.159,00 kn), te ostali radovi 1.757,25 eura (13.240,00 kn) odnosno sveukupna procjena troškova 43.078,08 eura (324.568,75 kn), PDV 10.769,51 eura ( 81.142,19 kn) , odnosno sveukupno s PDV-om 53.847,59 eura (405.710,94 kn).

21. Uvidom u promet po tekućem računu tužene UK otvoreno kod Zagrebačke banke utvrđeno je da je dana 13. listopada 2017. na račun tužene izvršena uplata u iznosu od 106.231,07 eura (800.400,00 kn), nakon koje je stanje računa iznosilo 106.397,99 eura (801.658,82 kn). Nadalje je utvrđeno da su tijekom listopada, studenoga i prosinca 2017. s računa vršene brojne isplate gotovine, podizanja sredstava na bankomatima, te kartične transakcije različitih iznosa, kao i prijenos iznosa od 51.982,61 eura (391.635,30 kn) **.**.2017. ĐK. Stanje na računa se postupno smanjivalo, pa je dana 21. prosinca 2017. iznosilo 13.860,12 eura (104.436,06 kn), te je dana 22. prosinca 2017. na račun tužene izvršena uplata u iznosu od 30.525,26 eura ( 230.000,00 kn), 6.968,28 eura (52.500,00 kn), te 434,00 eura (3.270,00 kn) i potom 22. prosinca 2017. prijenos iznosa od 51.773,50 eura (390.064,70 kn) ĐK.

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu RK od 3. studenog 2025., proizlazi da su na dan 1. svibnja 2021. i 1.rujna 2021., prema dostavljenoj dokumentaciji, obavljenom očevidu te prama prema kazivanju tužitelja obavljeni sljedeći radovi s procjenom vrijednosti vještaka; rušenje i demontaža 11.233,13 kn, zidarski radovi 12.388,78 kn, gipskartonski radovi 28.825,31 kn, izolaterski radovi 3.677,19 kn, kamenarski radovi 4.435,73 kn, soboslikarski radovi 29.040,17 kn, stolarski radovi 12.021,87 kn, Pvc stolarija i ulazna vrata 26.635,50 kn, vodovod i kanalizacija 13.290,99 kn, ostali radovi 40.674,50 kn, ukupno 182.223,18 kn, odnosno 24.185,17 eura, a prema navodima tužene pod 1) rušenje i demontaža 5.510,53 kn, zidarski radovi 2.666,56 kn, gipskartonski radovi 28.825,31 kn, izolaterski radovi 719,40 kn, kamenarski radovi 4.435,73 kn, soboslikarski radovi 27.269,30 kn, stolarski radovi 12.021,87 kn, Pvc stolarija i ulazna vrata 26.635,50 kn, Vodovod i kanalizacija 13.290,99 kn, ostali radovi 40.674,50 kn, odnosno sveukupno 162.049,70 kn tj. 21.507,69 eura, dok elektroinstalaterske radove i radove na grijanju i hlađenju nije procijenio.

22.1. U dopunskom očitovanju na podnesak tužitelja dodatno ističe kako povećanje tržišne vrijednosti stana navedenim ulaganjima nije moguće točno izračunati iz razloga što se tržišna vrijednost stana određuje poredbenom metodom sa ostalim stanovima koji su bili predmet kupoprodaje, čije nam stanje nije poznato, a koji sa procjenjivanom nekretninom pokazuju dovoljno podudarna obilježja. S obzirom na lokaciju nekretnine, povećanje je zasigurno u onom iznosu kolika su bila ulaganja na renoviranju stana. Nadalje, na dan izrade nalaza i mišljenja ( 2025.) vrijednost radova prema kazivanju tužitelja procijenio je na sljedeće iznose; rušenje i demontaža 4.868,42 eura, zidarski radovi 3.057,49 eura, gipskartonski radovi 5.971,68 eura, izolaterski radovi 772,30 eura, kamenarski radovi 869,50 eura, soboslikarski radovi 9.529,36 eura, stolarski radovi 2.766,13 eura, pvc stolarija i ulazna vrata 7.990,00 eura, vodovod i kanalizacija 2.943,13 eura, ostali radovi 8.341,70 eura, odnosno ukupno: 47.109,71 eura, dok je u odnosu na kazivanje tužene pod 1) procjena izvršena na sljedeći način rušenje i demontaža 1.844,88 eura, zidarski radovi 991,45 eura, gipskartonski radovi 5.971,68 eura, izolaterski radovi 156,96 eura,kamenarski radovi 869,50 eura,soboslikarski radovi 8.770,41 eura, stolarski radovi 2.766,13 eura, pvc stolarija i ulazna vrata 7.990,00 eura, vodovod i kanalizacija 2.943,13 eura, ostali radovi 8.341,70 eura, odnosno ukupno: 40.645,85 eura

22.2. Na ročištu od 19. ožujka 2026., nakon saslušanja građevinskog vještaka, isti je dostavio dopunu nalaza i mišljenja u pogledu okvirnih troškova elektroinstalaterskih i strojarskih radova na adaptaciji stana, ali ne kao pojedinačne stavke kako je to napravljeno prema kazivanju stranaka za građevinsko -obrtničke radove, te vodovod i kanalizaciju, već okvirne troškove prema pokazateljima troškova građenja i to za 2021. u iznosu od 10.844,73 eura, te za 2025. u iznosu od 15.687,09 eura.

23. Tužena se usprotivila prethodno naznačenoj procjeni jer da ista ne odgovora stvarnom stanju, te istaknula s obzirom da je ista pronalazila izvođače radova i iste plaćala da su ukupna ulaganja iznosila približno 28.000,00 kn, odnosno 4.000,00 eura, a koji iznos je na koncu prihvatio i tužitelj te prema dopunskom nalazu i mišljenju odnosno cijenama iz 2025., prema kazivanju tužitelja ( 47.109,71 eura + 4.000,00 eura elektroinstalaterskih radova i strojarskih radova od 4.000,00 eura, uredio tužbeni zahtjev u točki A) t. 4. i t.5. i u toč. C ) navodeći da je sada razmjeran dio iznosa od ukupno 51.109,71 eura, koji je uložio u vlastitu imovinu tužene odnosno u njenih 8573/10000 iznosi 21.846,84 eura.

24. Iz dostavljene potvrde OTP banke od 7. travnja 2025. , i 22. siječnja 2026., te iz prometa po kreditnim partijama sud utvrđuje da je tužitelj tijekom otplate stambenog kredita broj 180423464831 i gotovinskog kredita broj 171124128000 redovito podmirivao mjesečne obveze po oba kredita, bilo neposrednim uplatama rata kredita, bilo putem trajnog naloga i prijenosa sredstava na kreditne partije.

24.1. Iz prometa po kreditnoj partiji gotovinskog kredita broj 171124128000 utvrđeno je da je tužitelj podmirivao mjesečne anuitete kredita i to: u svibnju 2021. iznos od 316,71 eura, u lipnju 2021. iznos od 322,59 eura, u srpnju 2021. iznos od 323,49 eura u kolovozu 2021. iznos od 323,71 eura, u rujnu 2021. iznos od 323,39 eura u listopadu 2021. iznos od 323,56 eura, u studenome 2021. iznos od 324,95 eura u prosincu 2021. iznos od 276,68 eura, u siječnju 2022. iznos od 325,17 eura, u veljači 2022. iznos od 326,54 eura, u ožujku 2022. iznos od 327,03 eura, u travnju 2022. iznos od 132,04 eura, u svibnju 2022. iznos od 325,32 eura te u lipnju 2022. iznos od 325,03 eura, slijedom čega proizlazi da je po osnovi otplate navedenog gotovinskog kredita u promatranom razdoblju uplatio ukupno 4.570,22 eura.

24.2. Iz prometa po kreditnoj partiji stambenog kredita broj 180423464831 utvrđeno je da je tužitelj podmirivao mjesečne anuitete kredita i to: u svibnju 2021. iznos od 142,96 eura, u lipnju 2021. iznos od 292,92 eura u srpnju 2021. iznos od 288,08 eura u kolovozu 2021. iznos od 305,67 eura, u rujnu 2021. iznos od 305,53 eura, u listopadu 2021. iznos od 305,60 eura, u studenome 2021. iznos od 306,61 eura, u prosincu 2021. iznos od 253,56 EUR, u siječnju 2022. iznos od 305,91 eura, u veljači 2022. iznos od 304,05 eura, u ožujku 2022. iznos od 303,49 eura, u travnju 2022. iznos od 221,18 eura, u svibnju 2022. iznos od 308,15 EUR te u lipnju 2022. iznos od 307,11 eura, slijedom čega proizlazi da je po osnovi otplate navedenog stambenog kredita uplatio ukupno 3.951,82 eura. U razdoblju od svibnja 2021. do lipnja 2022. po osnovi otplate gotovinskog i stambenog kredita ukupno uplatio 8.522,04 evidentirane kao „uplata rate kredita“.

24.3. Prema potvrdi OTP banka 7. travnja 2025., proizlazi da je po gotovinskom kreditu ukupno uplaćeno 11.715,38 eura, i to od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. 2.055,34 eura i od 1. siječnja do 7. travnja 5.193,55 eura. Trajnim nalogom sa računa od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. iznos od 546,83 eura i od 1. siječnja 2023. do 7. travnja 2025., uplaćeno je 3.919,66 eura. U odnosu na stambeni kredit uplaćeno 11.068,78 eura, i to od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. iznos od 1.483,73 eura, i od 1. siječnja 2023. do 7. travnja 2025., ukupno 4.380,05 eura. Trajnim nalogom sa računa je uplaćeno od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022 973,68 eura i od 5. siječnja 2023., do 5. travnja 2025., 4.231, 32 eura.

24.4. Prema potvrdi OTP banke od 22. siječnja 2026., za razdoblje od 7. travnja 2025. do 22. siječnja 2026. za stambeni kredit uplaćen je iznos od 2.821,90 eura, a za gotovinski kredit 2.932,93 eura.

25. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako je po njemu bračna zajednica prestala u svibnju 2021., budući su među njima tada bile značajne razmirice i on je tada otišao na brod, a kad se vratio s broda, više se nije vraćao u stan u kojem su ranije zajedno stanovali, a koji je predmet ovog postupka. Prije nego što je otišao na brod tuženoj je rekao što se njega tiče da je njihova bračna zajednica prestala. I prije odlaska na brod odnosno u svibnju, kada je otišao počeo je i raditi po pitanju odvajanja financija i smatra da od tog perioda više nisu funkcionirali kao supružnici.

25.1. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, 2017. . dok je bio na brodu. tužena je dobila neku odštetu, našla je stan koji se prodavao po povoljnoj cijeni, ali nije imala dostatan iznos za kupnju tog stana, pa je podigao kredit od 30.000,00 eura. Za kupnju stana koji je koštao oko nekih cca 130.000,00 eura i kupljen je od N . Tužena je sudjelovala s iznosom svoje odštete od nekih 100.000,00 eura, a preostali iznos od 30.000,00 eura je pribavljen od kredita. Koliko je sjeća on je iznos tog kredita podigao i njoj predao na ruke. Nije siguran koliko je iznosila odšteta koju je ona primila, jer je to išlo na njen račun. Ne sjeća se točno mjeseca , ali čini mu se da je kupnja stana realizirana u prosincu 2017. On je tada bio u [adresa] jer joj je predao iznos od 30.000,00 eura.

25.2. Stan koji su kupili bio je u derutnom stanju, pa je početkom 2018. podigao drugi kredit od 54.000,00 eura za njegovo renoviranje. S obzirom na loše stanje stana prilikom njegove kupnje napravljeni su svi radovi prema priloženom troškovniku od travnja 2018. Renoviranje tog stana trajalo je poprilično dugo i za to je utrošen cjelokupni iznos kredita, a sa nekih 40.000,00 eura kupljen je i namještaj za opremu tog stana. U stanu se mijenjalo sve od instalacije, renoviranja zidova, zapravo sve prema priloženom troškovniku. Renoviranje je trajalo oko godinu dana, taj dio perioda je on bio na brodu, a tada bi tužena pod 1) dizala novac i plaćala radnike. 90 % radnika angažirala je tužena pod 1), nešto i on, ali da se ne sjeća imena radnika, a da je plaćanje radnika izvršeno preko računa ili na ruke, a ne sjeća se pojedinačno kome na koji način, a da ne zna da li ima te račune, jer vjeruje da se računi nalaze u stanu u kojem živi tužena pod 1).

25.3. Za darovanje ovog stana kojeg je NK darovala PK saznao je kada se vratio s broda 2021., negdje u rujnu, kada je u računima Unice koja je bila zadužena za naplatu pričuve stana vidio da je kao vlasnik stana naveden mlt. GK i to darovanje se izvršilo dok je on bio na brodu. On i dalje redovito otplaćuje mjesečne rate oba kredita koja su podignuta za vrijeme trajanja bračne zajednice u ukupnom iznosu od 630,00 eura. Također je naveo kako nije istina da je išta od ovog kredita koji je podignut u iznosu od 30.000,00 eura utrošio na renoviranje apartmana na Murteru, jer to nisu njegovi apartmani i zašto bi ulagao u tuđe. Još uvijek nije preuzeo slike koje su postavljene u tužbenom zahtjevu, jer u taj stan još uvijek ne može ući. Njemu i tuženoj za renoviranje stana pomagali su roditelji, odnosno financijski mu je pomogla njegova majka. Natalijini roditelji su pomogli, na način da su kupili mašinu, stol i krevet. 26. Tužena pod 1) je u svom iskazu navela kako je po njoj bračna zajednica uredno funkcionirala sve do rujna 2021., jer kada je tužitelj u svibnju te godine otišao na brod uredno su se čuli, a kada se u rujnu vratio odselio se u drugi stan. Iako je u veljači te godine došlo do poremećaja njihovog odnosa zbog tužiteljeve prevare, oni da su ipak radili na braku i iznenadilo ju je kada se u rujnu vratio, a pri tom nije došao u naš stan u kojem smo ranije skupa živjeli.

26.1. Što se tiče kupnje stana koji je predmet ovog postupka, gospodin N ga je prvotno trebao kupiti od MORH-a, pa mu je ona dala nekih 50.000,00 eura, taj iznos je bio od odštete koju je dobila putem nagodbe nakon prometne nezgode, u iznosu od nekih 870.000,00 kuna, odnosno u listopadu 2017. s računa njenog odvjetnika Darka Marića prebačen mi je iznos novca, i s cijelim tim novcem od odštete da je platila stan. Stan je iznosio 105.000,00 eura, a kako je N prvo predala iznos od 50.000,00 eura, negdje početkom prosinca 2017. dala mu je i preostali iznos. Nije istina da joj je tužitelj nakon podizanja kredita od 30.000,00 eura predao taj novac, jer je on imao svoj račun, a ona svoj. Ne zna, odnosno ne sjeća se odakle je u prosincu 2017. izvršena uplata na njen račun iznosa od 230.000,00 kuna. Ne zna zašto je EK podigao kredit od 30.000,00 eura, zna da je u to vrijeme njegova majka renovirala neke apartmane na Murteru, pa je moguće da je novac utrošen na to. Nakon što su kupili stan on da nije bio u tako derutnom stanju kao što je tužitelj iskazao, u njemu se normalno moglo stanovati. Troškovnik za renoviranje napravila je firma ADM, međutim iznos pojedinih radova je "prenapuhan", a kako bi EK mogao podignuti puno veći kredit i dio iznosa kredita utrošiti za renoviranje apartmana u Murteru. Istina je da su nešto radili na tom stanu, mijenjali su pod, parkete i utrošili maksimalno nekih 40.000,00 eura. Renoviranje stana se vršilo u periodu od svibnja 2018. do kolovoza 2018. kada je tužitelj bio na brodu, i upravo ona je vodila te radove, odnosno organizirala i komunicirala s radnicima i plaćala ih, pa je tako za knauf bio zadužen ŠK, piturivanje je obavio G, struju U, za grijanje je angažirala jednu firmu iz Rijeke, stolariju je radio LK, ormare joj je radio ČK. Na upit jesu li prema priloženom troškovniku izvedeni svi naznačeni radovi, odgovorila je da neki jesu, neki nisu, ali da je to svakako bilo u nižem iznosu od onog naznačenog, sveukupni radovi iznosili su nekih 30.000,00 do 40.000,00 eura. Tužitelj da je za adaptaciju stana uložio nekih 20.000,00 eura, a preostali 20.000,00 eura da je ona imala i dalje na svom računu, te još dodaje kako je njoj Porezna bila blokirala račun radi naplate Poreza na stan i da je to ona na koncu uredno podmirila . Roditelji su joj financijski i savjetima pomagali oko adaptacije.

26.2. Stan je 2019. darovala svom sinu PK, s obzirom da je invalid tetraplegičar, i o tom darovanju bila je upoznata cjelokupna Ivanova obitelj, kao i njihovi zajednički prijatelji i dogovor je bio da ovaj stan ide PK, a njihov zajednički sin O bi trebao dobiti drugi stan od bake i djede tužitelja u kojem tužitelj sada stanuje. Ona da je darovanje napravila u korist sina jer je mislila da će umrijeti. Ne sudjeluje u otplati ova dva kredita koji su podignuti za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice. U vlasništvu nemam nikakvih nekretnina, imam automobil Golf, prima mirovinu od nekih 1.055,00 kuna, a radi samo ljeti sezonski u zračnoj luci s mjesečnom plaćom od 790,00 do 800,00 eura. Što se tiče tri umjetničke slike koju predaju tužitelj traži, to da su dobili na poklon za useljenje od tužiteljevog djeda. Ona da nije bila upoznata, odnosno da nije išla u banku za potrebe podizanja kredita radi adaptacije i renoviranja stana, a tužitelj je na njen račun mbankingom prebacivao iznose za plaćanje radnika.

27. Svjedokinja MK, majka tužitelja je u svom iskazu navela kako su UK i EK odlučili kupiti stan kako bi u njemu živjeli jer su bili podstanari. UK da je našla taj stan od MORH-a i trebalo je prema MORH-u platiti određena dugovanja. Jedno jutro njih oboje došli su joj na posao u Polikliniku i rekli da im treba za stan 30.000,00 eura, međutim ona da nije imala te novce i EK je otišao u banku i dignuo brzi kredit kako bi mogli platiti stan. Početno je UK rekla da joj je stan super iako je bio star i u derutnom stanju, međutim već nakon par mjeseci odlučila ga je renovirati i tada su joj došli i rekli da im treba novac za adaptaciju i htjeli su pitati njenu svekrvu da ona podigne kredit. U tom periodu još su uvijek živjeli u podstanarskom stanu. Ona se nije složila da pitaju njenu svekrvu za adaptaciju i predložila im je da se digne kredit na stan kojeg su kupili ona i suprug, međutim kako im ulaz nije bio etažiran, to da nije prošlo. Na koncu, kako je izvršeno etažiranje tog njihovog kupljenog stana, podigli su kredit na taj stan misli u iznosu od nekih 53.000,00 eura i tada su krenuli u adaptaciju. Stan je bio u derutnom stanju pa je srušen do temelja od podloge, zidova, unutarnje stolarije. Ona da je dolazila za vrijeme vršenja radova. Znam da su prvo išli kod arhitekta, a i ona da je dovela svoju arhitekticu i ti radovi trajali su nekih 5 do 6 mjeseci. EK je uglavnom u tom periodu bio na brodu pa je UK organizirala radnike i plaćala ih od novaca ostvarenog kreditom, a i ja sam EK znala financijski pomoći i dala mu je mu masu novaca; po potrebi je davala iznos od 1.000,00 eura, 500,00 eura, odnosno možda sveukupno 10.000,00 eura. Pomagali su i oko kupnje namještaja, pa je ona tako kupila spavaću sobu, njen otac frižider. Ne zna da li su Natalijini roditelji financijski pomagali u adaptaciji stana. Cjelokupan kredit koji je podignut u iznosu od 30.000,00 eura išao je na kupnju stana, i ništa od tog novca da nije išlo na renoviranje apartmana u Murteru od njenog oca. Ona se bavi turizmom i vodi te apartmane. 2015./ 2016. otac da joj je dao 35.000,00 eura za renoviranje tih apartmana i da svu zaradu od turizma ulaže u apartmane. Naime, par dana nakon realizacije kredita cjelokupan iznos je dan UK na ruke. Oni u obitelji nisu imali nikakva saznanja da će UK taj stan darovati PK, svi su se iznenadili i doživjeli šok.

28. Svjedok TK, brat tužitelja je u svom iskazu naveo kako je UK je dobila neku odštetu, pa su ona i EK odlučili kupiti stan u kojem bi živjeli. Međutim, kako im taj iznos odštete nije bio dovoljan misli da brat posudio nešto novaca od majke i podigao kredit. Ne zna o kojem iznosu kredita se radilo i koliko bi eventualno posudio od majke. Zna da je stan bio u jako lošem derutnom stanju . Pomagao je kad se krenulo u renoviranje, dizao je pločice, parkete, tako reći ogolio ga čitavog, a kasnije je UK uglavnom vodila radove i angažiranje radnika oko njegovog renoviranja. Mislim da je za renoviranje tog stana također EK podigao kredit i da mu je majka nešto posudila. I od njega da je tražio pozajmicu, ali mu on nije imao od čega posuditi. U obitelji da nije bilo priče o tome, niti su bili upoznati da će UK taj stan darovati svom sinu PK. Zna da je brat bio iznenađen, jer je jednog dana dok je plaćao račune vidio da je na samim računima kao vlasnik stana upisan GK. Njegov djed ima apartmane na Murteru i njihovom adaptiranju, odnosno renoviranju posvetila se njegova majka zajedno s djedom koji je to financirao. Djed se godinama bavi turizmom i EK ništa nije dao za renoviranje tih apartmana.

29. Svjedok ŽK nije imao pravno relevantnih saznanja u odnosu na sporne činjenice, te je tek potvrdio da je stan renoviran i da je on kao prijatelj pomogao kada je krenulo renoviranje, izbacio je šutu.

30. Svjedok BK je u svom iskazu naveo kako je on sačinio kupoprodajni ugovor kojim je njegov klijent FK prodavao svoj sta. Naime, radilo se o vojnom stanu i prodavao ga je za dosta povoljan iznos. Inače poznaje OK i njenu majku ČK, odnosno cijelu njenu obitelj duži niz godina, pa su tako 2017. došle kod njega jer je UK sudjelujući u nekoj prometnoj nesreći dobila odštetu i htjela je s tim iznosom kupiti nekretninu. Tako da je on sastavio ugovor kojim je FK prodavao svoj stan u [adresa] i kao kupac je bila u ugovoru evidentirana upravo OK. Ne zna pojedinosti o isplati same kupoprodajne cijene, kao i da li je cjelokupan iznos odštete koju je UK primila utrošen upravo za kupnju ovog stana, s tim da je njegova pretpostavka da jest, s obzirom da mu je UK to rekla.

31. Svjedokinja ČK, majka tužene pod 1) je u svom iskazu navela kako je ona sudjelovala; kako u kupnji stana u [adresa] na adresi [adresa] tako i u njegovoj adaptaciji. Naime, pregovarala je s prodavateljem FK i spustila kupoprodajnu cijenu jer je on početno tražio 115.000,00 eura, a stan je na koncu kupljen za iznos od 105.000,00 eura. UK je dobila odštetu za prometnu nesreću u kojoj je stradala 2015. godine i čini joj se da se radilo o iznosu od nekih 870.000,00 kuna. Ona da je došla na ideju da upravo s tim iznosom kupi stan jer je dosta propatila; živjela sa suprugom koji je bio pomorac, kao podstanar. Kada je EK javila da su kupili stan, a radilo se o dosta kvalitetnom vojnom stanu, HK je rekao da je ona luđakinja jer nisu kupili novi stan. Stan je bio u odličnom stanju i prigodan za život. Istina je da se renovirao i u njegovo renoviranje uloženo je možda nekih 40.000,00 eura. Ona i suprug su dali iznos od 20.000,00 do 30.000,00 eura. Poznato joj je da je EK podigao kredit od nekih 50.000,00 eura, s tim da je dio iznosa podignutog kredita išao na renoviranje njegovih apartmana u Murteru, a tek dio za adaptaciju ovog stana u [adresa]. Sjećam se da su "napuhali" sami troškovnik za podizanje kredita kako bi mogao podignuti veći iznos za potrebe apartmana u Murteru. Ona i suprug da su imali ovaj iznos od 20.000,00 do 30.000,00 eura koji su dali za renoviranje stana u [adresa], jer su dobrostojeći; privatnici su 40 godina, imali su mesnice, sada noćni klub. Financijski je uvijek pomagala kćeri, davala bi joj kako je tražila novac za plaćanje radnika, a Ivanovi roditelji da nisu financijski pomagali u renoviranju. EK da je bio upoznat da će ovaj stan u [adresa] ići PK, budući da ga je UK kupila i GK nema oca, a O zajednički sin EK i UK bi trebao dobiti stan koji je bio nasljeđe Ivanovog djeda. UK da je od odštete iz prometne nesreće kupila stan, automobil i trošila za život. U trenutku kada je sklopljen kupoprodajni ugovor o prodaji od 5. prosinca, UK da je imali cjelokupni iznos kupoprodajne cijene na raspolaganju, a da joj je nešto trebalo da bi joj ona dala. Procjenjuje da je EK od podignutog kredita na adaptaciju stana u [adresa] uložio do 20.000,00 eura .

32. U odnosu na zahtjev tužitelja za utvrđenjem bračne stečevine na stanu u kojem su stranke živjele do prestanaka bračne zajednice po stavu ovog suda on doista predstavlja u manjem udjelu bračnu stečevinu. Naime, iako je tuženoj pod 1) na račun uplaćen iznos od 106.231,07 eura na ime naknade neimovinske štete, što predstavlja njenu vlastitu imovine, neupitno je od uplate pa do konačnog podmirenja cjelokupne kupoprodajne cijene za stana 22. prosinca 2017., (105.076,05 eura) predmetni iznos trošen i za druge potrebe, o čemu svjedoči materijalna dokumentacija u spisu odnosno da je na dan 21. prosinca 2017., stanje na računu iznosilo 13.860,12 eura. Dovodeći u vezu činjenicu da je tuženik za vrijeme trajanja bračne zajednice podigao kredit u iznosu od 30.000,00 eura, da je je na isti dan kada je sa svog računa podigao iznos od 13.272,28 eura, 16.723,07 eura i 496,42 eura izvršena uplata na račun tužena pod 2), a da ista ne zna obrazložiti odakle joj navedeni iznosi koji su uplaćeni na račun, to je po stavu ovog suda životno logičan i uvjerljiv navod tužitelja da je upravo iznos od ostvarenog gotovinskog kredita bio doprinos za kupnju predmetnog stana. Uvažavajući činjenicu da su stranke bile u bračnoj zajednici, da joj je izvršena predmetna uplata, to sud nije prihvati paušalno iznesena navode da je tužitelj predmetni kredit podigao kako bi financirao renoviranje apartmana na Murteru jer tužena na okolnost utvrđenja ove činjenice nije ponudila nikakve materijalne dokaze, odnosno isto je potvrdila samo njena majka, čiji iskaz, uvažavajući činjenicu rodbinske povezanosti s tuženom pod 2) nije bio dostatan dokaz da bi gotovinski kredit bio utrošena na renoviranje apartmana.

33. Dakle, kupoprodajna cijena stana iznosila je 105.076,05 eura. Na temelju rezultata ovako provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužena iz vlastitih sredstava (uplaćenog iznosa na ime naknade štete) isplatila dio kupoprodajne cijene 1.327,23 eura, 51.982,87 eura 6. prosinca 2017., dok za treću uplatu u iznosu od 51.774,42 eura na svom računu nije imala dostatan iznos, te su izvršene uplate u iznosu od ukupno 30.491,77 eura koji predstavljaju bračnu stečevinu. Dakle, u stjecanje predmetne nekretnine iz sredstava bračne stečevine uloženo ukupno 30.491,74 eura (kredit koji je podigao tužitelj), dok je preostali dio vrijednosti nekretnine financiran sredstvima koja predstavljaju vlastitu imovinu tužene ( naknada štete isplaćena na njen račun). Udio bračne stečevine u ukupnoj vrijednosti nekretnine iznosi: 30.491,74 eura/ 105.076,05 eura = 0,2902, odnosno 29,02 % ukupne vrijednosti nekretnine, odnosno 2902/10000 dijela. Kako bračna stečevina pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima, svakome od njih pripada polovica navedenog udjela, pa suvlasnički udio tužitelja iznosi: 0,2902/ 2 = 0,1451, odnosno 14,51 % nekretnine. Preostalih 70,98 % nekretnine predstavlja vlastitu imovinu tužene. Kada se tome pribroji i njezina polovica dijela koji predstavlja bračnu stečevinu (14,51%), proizlazi da ukupni suvlasnički udio tužene iznosi 85,49 %. Slijedom navedenog, tužitelj je suvlasnik predmetne nekretnine na ime bračne stečevine u 14,51 % dijela, a tužena u 85,49 % odnosno tužitelj u udjelu od 1451/10000.

34. U skladu s odredbom čl. 36. st. 1. i st. 3. ObZ-a, odlučeno je kao u točki I. izreke presude, odnosno tužitelj je suvlasnik premetne nekretnine za 1451/10000 dijela.

35. Tužena pod 1) je ugovorom o darovanju od 12. lipnja 2019., raspolagala cijelom nekretninom, dakle i suvlasničkim udjelom tužitelja, u korist tuženika pod 2) svog sina iz prvog braka.

36. U skladu s odredbom čl. 37. st. 2. ObZ-a, za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput promjena namjene stvari, većih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preuređenja, otuđenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog, osnivanja stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.

37. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tužitelj dao odobrenje za raspolaganje njegovim suvlasničkim udjelom jer tužena pod 1) ničim nije dokazala svoje navode iz iskaza da je postojao takav dogovor u obitelji, odnosno da bi tužitelj bio suglasna s ovakvim raspolaganje, a niti je tuženik pod 2) dao svoj stranački iskaz pa da bi eventualno potvrdio postojanje dogovora ili razgovora u obitelji u odnosu na ovu činjenicu.

38. Uvažavajući činjenicu da je tužena pod 1) neovlašteno raspolagala sa suvlasničkim udjelom, bračnom stečevinom, tužitelja na predmetnom stanu, protivno prisilnim propisima, to je u skladu s odredbom čl. 322. st.1. ObZ-a ništetan ugovor o darovanju sklopljen 12. lipnja 2019. u dijelu koji se odnosi na raspolaganje 1451/1000 dijela nekretnine, te je odlučeno kao u točki II. izreke presude, uz nalog za djelomično brisanje zemljišnoknjižnog stana nastalog upravo na temelju takvog ugovora ( točka III. Izreke presude).

39. Kako je ranije u presudi obrazloženo predmetni stan u udjelu od 8549/10000 dijela predstavlja imovinu tužene pod 1). Stan je nakon kupnje renoviran, s tim da je sporan opseg izvedenih radova, a time i vrijednost istih. Za vrijeme izvođenja radova tužitelj je uglavnom bio poslovno odsutan, odnosno tužena pod 1) je angažirala radnike, plaćala ih, bila prisutna tijekom izvođenja radova, pa je sud kao opseg odnosno vrijednost izvedenih radova uzeo kao mjerodavnu procjenu prema njenim navodima iznesenim vještaku građevinske struke, vodeći računa da je tužena pod 1) od početka postupku dosljedno iskazivala da prema troškovniku koji je priložen u spis nisu bilo izvedeni svi radovi, dok je tužitelj početno navodio da je sve izvedeno prema troškovniku. Međutim, uviđajem na licu mjesta utvrđeno da neke od stavki naznačene u troškovniku nisu bile izvedene. Dakle, prema navodima tužene po 1) odnosno procjene vještaka građevinske struke, koju je sud cijenio stručnom i objektivnom, vrijednost izvedenih građevinskih radova 40.645,85 eura, zajedno s, na koncu, nespornom vrijednosti elektroinstalaterskih radova i strojarskih radova od 4.000,00 eura, iznosi 44.645,85 eura. Polazeći od utvrđenja ukupne vrijednosti izvedenih radova od 44.645,85 eura, proizlazi da je od toga u udio imovine tužene pod 1) od 8549/10000 dijela uloženo 38.162,63 eura ( 44.645,85 eura X 88549/10000), pa bi tužitelj imao pravo na iznos od 19.081,32. eura ( 38.162,63 eura /2) koji je unio u imovinu tužene, odnosno njegova novčana tražbina koju ima prema tuženoj pod 1) iznosi upravo 19.081,32 eura, pa je točkom IV. Izreke presude utvrđeno da tužitelj prema tuženoj pod 1) ima dospjelu tražbinu u iznosu od 19.081,32 eura s danom 12. lipnja 2019., kada je zaključen ugovor o darovanju , odnosno kada je tužena pod 1) suvlasničkim udjelom tužitelja raspolagala u korist tuženika pod 2), dok je u preostalom dijelu i to za iznos od 2.765,52 eura na ime utvrđenja postojanja tražbine prema tuženoj pod 2) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan ( točka IV. izreke presude).

40. Dakle, radi se o dijelu imovine tužitelja koji prešao u imovinu tužene pod 1), te ga je potom tužena pod 1) darovala tuženiku pod 2).

41. Prema odredbi čl. 66. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima, svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

41.1. U skladu s odredbom čl. 67. st. 1., st. 2. i st. 3. ZOO -a, naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili mog lo biti poznato. Ako je treća osoba dužnikov bračni drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dužnik poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, osim ako dokaže suprotno. Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato.

42. U skladu s citiranom zakonskom odredbom tužitelj ( vjerovnik) prema tuženoj pod 1) (dužniku) ima tražbinu u iznosu od 19.081,32 eura. Za pobijanje dužnikove pravne radnje kumulativno se moraju ostvariti određene pretpostave i to; dospjelost vjerovnikove tražbine u trenutku podnošenja tužbe, pravna radnja dužnika, oštećenje vjerovnika, nesposobnost dužnika za plaćanje, te da se tim pobijanjem omogućuje vjerovnikovo namirenje. Budući da je tražbina vjerovnika u iznosu od 19. 081,32 eura dospjela u trenutku podnošenja tužbe, tužena pod 1) je ugovorom o darovanju 12. lipnja 2019. stan koji je bio u njenom vlasništvu darovala, tuženiku pod 2) svom sinu, čime je nanesena šteta vjerovniku budući da on svoju tražbinu prema tuženoj pod 1) ne može ostvariti jer je došlo do smanjenja imovine tužene pod 1) u korist tuženika pod 2). Sama tužena pod 1) u svom iskazu navodi kako u vlasništvu nemam nikakvih nekretnina, ima automobil Golf, prima mirovinu od nekih 1.055,00 kuna, a radi samo ljeti sezonski u zračnoj luci s mjesečnom plaćom od 790,00 do 800,00 eura, čime je utvrđeno da je ista nesposobna za namirenje vjerovnikove tražbine. Uzimajući u obzir da se radi o stanu koji je 2017. kupljen za iznos od 105.076,05 eura, renoviran, to nije upitno da upravo pobijanje ugovora o darovanju omogućuje vjerovnikovo namirenje tražbine, te se utvrđuje da ugovor o darovanju sklopljen 12. lipnja 2019. , i to u dijelu u kojem nije utvrđen ništetnim u smislu točke II. ovog tužbenog zahtjeva, dakle u dijelu koji se odnosi na raspolaganje sa 8549/10000 dijela predmetnog stana gubi pravni učinak prema tužitelju i to u dijelu u kojem je to potrebno za cjelokupno namirenje njegove tražbine prema prvotuženici u iznosu od 19.081,32 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na predmetni iznos teku od 12. lipnja 2019., dok je u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog, i to zahtjev za utvrđenjem ništetnim ugovora o darovanju radi namirenja tražbine u iznosu od 2.766,52 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom odbijen kao neosnovan ( točka V. izreke presude).

43. Tužitelj je gotovinski i stambeni kredit podigao za vrijeme trajanja bračne zajednice njega i tužene pod 1), i to prema rezultatima ovako provedenog dokaznog postupka gotovinski kredit namijenjen kupnji predmetnog stana, te stambeni kredit namijenjen njegovoj adaptaciji i uređenju. Iz izvedenih dokaza, uključujući kreditnu dokumentaciju, promet po računu stranaka, nalaz i mišljenje vještaka, proizlazi da su sredstva oba kredita doista utrošena za kupnju i renoviranje predmetne nekretnine, koja je tijekom trajanja bračne zajednice služila kao obiteljski dom stranaka. Nakon prestanka bračne zajednice, za koju je sud utvrdio da je prestala 1. svibnja 2021., prema navodima tužitelja, budući da je isti tada otišao na brod, nakon povratka u rujnu 2021., više se nije ni vratio u zajedničko domaćinstvo, i prilikom podnošenje tužbe radi razvoda braka tužitelj navodi isti datum prestanka bračne zajednice ( P Ob- 21/2022), tužitelj je nastavio po oba navedena kredita samostalno podmirivati mjesečne anuitete, dok tuženica pod 1) ne sudjelovala u njihovoj otplati. Visina uplata koje je tužitelj izvršio nakon prestanka bračne zajednice proizlazi iz dostavljene dokumentacije prometa po računu i potvrda banke ( točka 24. obrazloženja).

44. Dakle, iz pojedinačnih uplata navedenih u točkama 24.1 i 24.2 proizlazi da je tužitelj u razdoblju od svibnja 2021. do svibnja 2022. po oba kredita uplatio ukupno 8.522,04 eura.

45. Nadalje, iz potvrde OTP banke od 7. travnja 2025. proizlazi da je tužitelj po gotovinskom kreditu uplatio ukupno 11.715,38 eura, a po stambenom kreditu 11.068,78 eura, odnosno ukupno 22.784,16 eura. Iz potvrde OTP banke od 22. siječnja 2026. proizlazi da je tužitelj po gotovinskom kreditu uplatio dodatnih 2.932,93 eura, a po stambenom kreditu 2.821,90 eura, odnosno ukupno 5.754,83 eura.

46. Budući da je tužitelj nakon prestanka bračne zajednice samostalno podmirivao zajedničke kreditne obveze stranaka, to ima pravo zahtijevati regres od tužene za dio obveze koji je podmirio umjesto nje, odnosno polovicu od ukupno podmirenog iznosa pa je osnovan njegov zahtjev za isplatom iznosa od 18.380,34 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki podmireni iznos anuitete točka IV. izreke.

47. Odluka o trošku postupka, temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023, u nastavku teksta Tarife), pa je tužitelju priznat trošak sastava tužbe 250 bodova (Tbr 7. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištima od 14. travnja 2023., 1. prosinca 2023., 16. veljače 2024., 16. travnja 2024., 23. siječnja 2025., 19. ožujka 2026. 8. svibnja 2026., od po 250 bodova ( Tbr. 9. toč. 5. Tarife ) , za sastav obrazloženih podnesaka od 2. svibnja 2022., 22. prosinca 2025., 13. ožujka 2026. i 13. travnja 2024 od po 250 bodova ( Tbr. 8. toč. 3. Tarife) ( Tbr. 9. točka 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 eura, pripadajući PDV od 25%, te pristojbu na tužbu 182,79 eura i presudu u iznosu od 438,53 eura, te trošak predujma građevinskog vještačenja u iznosu od 800,00 eura, čini sveukupni trošak u iznosu od 8.920,79 eura.

47.1. Tužitelju je priznat trošak pristojbe na presudu u iznosu koji je isti dužan podmiriti s obzirom na aktualnu Uredbu o Tarifi sudskih pristojbi .

Zadar, 19. lipnja 2026.

Sutkinja

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.

DNA:

1) Tužitelju po pun.,

2) Tuženicima pod 1) i 2) po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte