Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-465/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Mladenki Babić-Braović, odvjetnici u Splitu, protiv ovršenika ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zstupan po punomoćnici Ani Jelavić, odvjetnici iz Splita, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovrv-2045/2022-16 od 13. lipnja 2024, 19. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe ovrhovoditeljice ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2045/2022-16 od 13. lipnja 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Prihvaća se, kao osnovana, žalba ovršenika od 24. siječnja 2023. te se preinačuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu od 5. prosinca 2022., Poslovni broj Ovr-2045/2022 i odbija ovršni prijedlog ovrhovoditelja od 10. kolovoza 2022., uz ukidanje provedenih ovršnih radnji, što se odnosi na nekretninu:

- na 2/3 suvlasničkog dijela 2/3 dijela prvog poda, drugog poda i potkrovlja stojne kuće, upisano kao etažno vlasništvo pod br. (E-2) za suvlasnički udio s neodređenim omjerom, sve neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] STOJNA KUĆA položena u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se brisanje upisane zabilježbe ovrhe pod brojem Z-53250/2022, što se odnosi na nekretninu navedenu pod toč. I. izreke ovog rješenja.

III. Zemljišnoknjižni odjel ovog suda u Splitu postupit će sukladno toća. I. i II izreke ovog rješenja, po pravomoćnosti istog."

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditeljica zbog bitne povrede odredba postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Ovrhovoditeljica ne spori da postoji od ranije pokrenuta ovrha protiv ovršenika od brojem Ovr-1773/2023 u kojoj ovrhovoditeljica nije uspjela do danas namiriti predmetnu tražbinu. U tom smislu ukazuje na odredbu članka 5. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ) kojom je propisano pravo ovrhovoditelja da izabere predmet na kojem će provesti ovrhu i to bez obzira na iznos potraživanja. Navodi da ovršenik nije udovoljio traženju suda s ročišta od 20. rujna 2023. na kojem mu je naloženo u roku od 8 dana dostaviti dokaz da se radi o njegovoj jedinoj nekretnini na području Republike Hrvatske ili Europske unije, kao i druge dokaze kojima potkrjepljuje žalbene navode. Smatra da je ovršenik već u žalbi, u kojoj je istaknuo prigovor prava na dom, trebao dostaviti dokaze na predmetne okolnosti, no sud mu je dao i dodatni rok na predmetnom ročištu koje je prvenstveno sazvano radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine. Navodi kako iz povijesnog vlasničkog lista za nekretninu upisanu u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je ovršenik stekao predmetnu nekretninu tek 2021. iz kojeg razloga zasigurno nije mogao u tako kratkom roku ostvariti stvarnu i trajnu povezanost s mjestom sadašnjeg stanovanja da bi mogao legitimno istaknuti prigovor prava na dom. Ujedno ističe da je teret dokaza nemogućnosti drugog adekvatnog mjesta za stanovanje kao i faktične veze sa nekretninom koju osjeća domom na strani osobe koja se na to poziva. Smatra da nije dužna dostaviti dokaze da je naplata predmetne novčane tražbine bila bezuspješna u prethodno pokrenutom ovršnom postupku niti je teret dokaza na ovrhovoditeljici. U smislu odredbe članka 5. stavak 3. Oz-a, kada je pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili određenim predmetom ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe, te bi pritom nemogućnost provedbe trebala biti objektivna, odnosno da je ostala bezuspješna ili da je postala nemoguća. U predmetnom postupku sud nije utvrdio da je nastupila opisana okolnost odnosno slijedeća očekivana radnja suda je bila nalog ovrhovoditeljici da uplati iznos predujma za očevid i vještačenje radi utvrđivanja vrijednosti predmetne nekretnine.

4. Predlaže usvojiti žalbu i pobijano rješenje preinačiti na način da se ovršni zahtjev u cijelosti usvoji.

5. Ovršenik u odgovoru na žalbu prije svega navodi da ne postoji istovjetnost osobe ovršenika na ovršnoj ispravi, zemljišnoj knjizi i osobe naznačene u prijedlogu za ovrhu, budući da je osoba naznačena u ovršnoj ispravi u zemljišnoj knjizi AC, dok je osoba naznačena u prijedlogu za ovrhu TC, dok je ime ovršenika AC i kao takav je naznačen i u osobnoj iskaznici. Također da je prijedlog za ovrhu sastavljen protivno odredbi članka 39. stavak 1. OZ-a, jer isti ne sadrži OIB punomoćnika. Ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije dostavio izvornik vlasničkog lista već je dostavio neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige, zbog čega je također prvostupanjski sud ispravno postupio kada je ukinuo predmetno rješenje. Ovrhovoditelj uz svoj prijedlog nije dostavio dokaz da je izvansudska ovrha pokušana odnosno ostala bez uspjeha u smislu odredbe članka 80.b OZ-a, pa stoga nije ovlašten tražiti sudsku ovrhu. Konačno, ovrhovoditeljica nije dokazala da je tražbina koju ima prema ovršeniku nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine, što je mogla dokazati isključivo dostavom procjene vrijednosti nekretnine izrađene od ovlaštenog sudskog vještaka.

7. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi. Traži trošak sastava odgovora na žalbu prema troškovniku specificiranom u žalbi.

8. Žalba je osnovana.

9. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je u okviru ovlasti koja je propisana odredbom članka 51. stavak 2. OZ-a povodom žalbe koju je ovršenik izjavio protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2045/2022 od 5. prosinca 2022., odlučio na način da je prihvatio prigovor ovršenika s osnove narušene pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditeljice te je obustavio ovrhu i ukinuo sve provedene radnje uz obrazloženje da ovrhovoditeljica u prijedlogu nije spomenula da je pokrenula drugi postupak i na drugim predmetima ovrhe i da je postupak bio bezuspješan, već je u podnesku od 2. listopada 2023. istaknula da je pokrenula ovrhu protiv ovršenika na njegovoj novčanoj tražbini i koji postupak prema stanju tog predmeta nije okončan, niti je dostavila dokaz o vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, a iz koje bi bilo vidljivo da je tražbina koja joj je određena rješenjem o ovrsi prema ovršeniku nerazmjerno manja od vrijednosti predmetne nekretnine, pa su osnovani navodi ovršenika iz žalbe.

10. Naime, odredbom članka 80. b stavak 2. OZ-a propisano je kako sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, ukoliko ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

11. U odredbi članka 80.b stavak 3. OZ-a propisano je kako će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu;

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri;

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji;

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga;

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određena tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

12. U konkretnom slučaju ovrhovoditeljica, iako navodi da se ovrha radi namirenja predmetne tražbine bezuspješno provodi kod istog suda pod brojem Ovr- 1173/2023, takve navode nije dokazala, pa ista stoga nije učinila vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnim mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri (članak 80. b. stavak 3. alineja 2.). Ovrhovoditeljica nije dokazala ni da ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili iz drugih razloga (članka 80.b stavak 3. alineja 4.).

13. Međutim, neovisno o tome sud prvog stupnja je propustio ocijeniti sve okolnosti slučaja propisane odredbom članka 80.b OZ-a koje proizlaze iz spisa. Naime, ovršenik nije dokazao navode o nesrazmjeru vrijednosti nekretnine i visine tražbine, kao ni to da se u konkretnom slučaju radi o njegovoj jedinoj nekretnini koja predstavlja njegov dom.

14. Stoga je sud prvog stupnja preuranjeno zaključio kako je narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka u ovom postupku i odbio prijedlog ovrhovoditeljice. Prilikom razmatranja osnovanosti prijedloga za ovrhu dužan je cijeniti sve okolnosti slučaja tako i izrijekom nabrojane okolnosti slučaja iz članka 80.b stavak 3. OZ-a, dakle navode i dokaze koje je ovrhovoditeljica tijekom postupka dostavila kao i navode i očitovanja ovršenika.

15. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će prilikom donošenja svoje ocjene uzeti u obzir sve okolnosti slučaja te provodeći test razmjernosti o tome čije je pravo u konkretnom slučaju pretežnije, je li to pravo ovrhovoditeljice na namirenje njezine tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njezino legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika (članak 1. protokola broj 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama Narodne novine – Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/22, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – dalje Konvencija) ili pravo ovršenika na mirno uživanje svoje imovine (koje je također zaštićeno Konvencijom).

16. Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe ovrhovoditeljice pobijano rješenje ukinuti a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

U Rijeci 19. lipnja 2026.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara