Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Poslovni broj: P-473/2026-53

Rijeka, Zadarska 1 i 3

(ranije: P-340/2016)

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

P R E S U D A N A T E M E L J U P R I Z N A N J A

Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Nataši Vukić, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv tuženika JADRANKA d.d. Mali Lošinj, Dražica 1, OIB: 70741052040, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Kojić, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Branimir Kojić i VA u [adresa], radi trpljenja uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 19. lipnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Tuženik je dužan trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Mali Lošinj, uknjiži kao vlasnik nekretnina označenih kao:

- k. č. br. [katastarska čestica], Slatina, šuma od 1095 m2, zemljište za sport i rekreaciju od 354 m2, ukupne površine od 1449 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], Slatina, šuma od 1012 m2, zemljište za sport i rekreaciju od 476 m2, ukupne površine od 1488 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, štala, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], maslinjak, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela.

II. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], skladište od 1200 m2, skladište od 165 m2, trafostanica od 34 m2, meh. radionica od 115 m2, dvorište od 453 m2, šuma od 4115 m2, ukupne površine 6082 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji je na Skici lica mjesta 1 i 2 nalaza i mišljenja geodetskog vještaka označen žutom ispunom i linijama između oznake A-B- C-D-E-H-G-A, površine 644 m2, a u naravi se radi o stepeništu u središnjem dijelu, šumi u južnom i sjevernom dijelu, te dijelu parkirališta u istočnom dijelu, te je tuženik dužan priznati i dozvoliti da se provede parcelacija nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da se dio nekretnine u vlasništvu tužitelja izdvoji u zasebnu novoformiranu katastarsku čestice te da se potom nakon provedbe parcelacijskog elaborata u katastru nekretnina i zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Mali Lošinj ista nekretnina upiše kao vlasništva tužitelja u 1/1 dijela, što je tuženik dužan trpjeti.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak od 10.898,29 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 19. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se za ostale odnose koji nisu poslovne transakcije, trgovački ugovori ili ugovori između trgovaca i osoba javnog prava određuje sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (konačno uređenu podneskom od 24.10.2025., str. 401 spisa) radi trpljenja uknjižbe prava vlasništva na nekretninama koje su opisane u I. i II. izreke presude a koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, upisane kao vlasništvo tuženika. Sukladno odredbi čl. 186.a st. 8. Zakona o parničnom postupku prethodno se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora te je tuženik priznao navode tužitelja, no zbog neaktivnosti tuženika nije došlo do sklapanja izvansudske nagodbe. Uknjižbom pod poslovnim brojem Z-235/93 nekretnine su upisane kao vlasništvo tuženika Jadranka d.d. [adresa] temeljem „Zahtjeva za upisom promjene naziva vlasnika” a na mjesto nekadašnjeg upisa prava korištenja društvenog vlasništva njegovog pravnog prednika

- društvenopravne osobe, odnosno korisnika HTRO Jadranka Mali Lošinj, korisnika Hotelskog naselja Sunčana uvala u osnivanju, [adresa] ili pak korisnika UTP Jadranka p.o. [adresa]. Nekretnine iz točke I. izreke presude nisu bile procijenjene u društveni kapital Hotelskog poduzeća Jadranka u postupku pretvorbe i privatizacije pa stoga društvo nije moglo steći niti je steklo pravo vlasništva tih i takvih nekretnina. Nakon izvršenog upisa prava vlasništva u korist tuženika, nekretnine su prenesene na Jadran hoteli d.o.o. temeljem Ugovora o unosu stvari — nekretnina u društvo (upis pod posl.br. Z-677/05, Z-1113/05, Z-1110/05), a potom su temeljem Ugovora o podjeli i preuzimanju društva (Z-843/08, Z-1011/08), odnosno po presudi na temelju priznanja (Z2382/09) prenesene natrag tuženiku. Za nekretnine iz točke II. izreke presude nastala je suvlasnička zajednica tužitelja i tuženika razmjerno veličini procijenjene i neprocijenjene imovine. Članak 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je kada se trgovačko društvo smatra vlasnikom nekretnina kojih je njihov pravni prednik bio nositelj prava korištenja, upravljanja i raspolaganja. Vidljivo je da je Republika Hrvatska vlasnik odnosno suvlasnik nekretnina koje su predmet ove tužbe budući da iste nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Jadranka Mali Lošinj te da su upisi (samo)vlasništva izvršeni neosnovano. Predložio je da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu. Ne osporava navode tužbe u pogledu stanja u zemljišnim knjigama i činjenice da nekretnine nisu bile obuhvaćene pretvorbom društvenog kapitala poduzeća Jadranka. Navodi da je u zakonskom roku podnio prijedlog za obnovu pretvorbe kojim je obuhvatio navedene nekretnine obzirom da iste u naravi predstavljaju zemljište u području Hotelskog naselja Sunčana uvala. Na zahtjev za obnovu pretvorbe nadležna tijela Republike Hrvatske nisu se očitovala. Zahtjev nije ni odbijen ni odbačen, ni prihvaćen. Zemljišta su privedena namjeni i neophodno su potrebna za funkcioniranje hotelskog [adresa], bilo da se radi o parkinzima hotela ili pristupu objektima, odnosno sportsko-rekreacijskoj namjeni i dr.. Predložio je nagodbu plaćanjem vrijednosti zemljišta.

3. Kako nije došlo do nagodbe, odnosno mirnog rješenja spora, postupak je nastavljen.

4. Tužitelj se podneskom od 24.3.2021. očitovao da je prijedlog tuženika za obnovom pravomoćno odbijen, odnosno za dio nekretnina nije donesena konačna odluka, te je stupanjem na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10) u čl. 33. prestala nadležnost i ovlast CERP-a za postupanje po odredbi čl. 47. Zakona o privatizaciji, što znači da je rješenje o pretvorbi u odnosu na tuženog konačno i pravomoćno, te sve nekretnine koje nisu njime obuhvaćene, uključujući i ove iz tužbe postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Iz potvrde Ureda državne uprave Primorsko- goranske županije od 5.4.2016. proizlazi da za navedene nekretnine nije podnesen zahtjev prema članku 27. st. 1. citiranog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, te se stoga radi o nekretninama u vlasništvu tužitelja sukladno odredbi čl. 28. st. 3. istog zakona. Uredio je tužbeni zahtjev sukladno provedenoj parcelaciji do koje je u zemljišnim knjigama u međuvremenu došlo.

5. Tuženik je u podnesku od 30.7.2025. naveo da je stupanjem na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/20) prestala stvarna nadležnost suda da odlučuje o pitanju vlasništva između ovdje stranaka u vezi predmetne nekretnine koja predstavlja turističko zemljište. Naime, čl. 8 cit iranog zakona određeno je da rješenje o utvrđivanju vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja donosi Ministarstvo nadležno za državnu imovinu. Također, u završnim i prijelaznim odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/20) nisu sadržane i odredbe o nastavku vođenja već započetih postupaka pred sudovima, stoga je jasno da je donošenjem cit iranog zakona prestala stvarna nadležnost suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Tuženik je, sukladno važećem Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, podnio zahtjeve CERP-u, Službi za utvrđivanje procijenjene i neprocijenjene imovine, a nakon što to upravno tijelo ovjeri, odnosno potvrdi geodetske elaborate postupak će se nastaviti kod nadležnog Ministarstva prostornog uređenje, graditeljstva i državne imovine. Budući pitanje vlasništva više ne ide u sudsku nadležnost, već se ima rješavati u odgovarajućem upravnom postupku, predlaže se da sud odbaci tužbu sukladno čl. 16 ZPP-a. Za slučaj da sud ne odbaci tužbu, protivi se uređenom tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 24.3.2021. u odnosu na nekretninu iz točke II. izreke presude. Nadalje, a sukladno čl. 6. st. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu turističko zemljište na kojem je izgrađen hotel (Hotel Aurora), a koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, predstavlja vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Dakle, citiranom odredbom u obuhvat čestice hotela ulaze i prateći sadržaji i pomoćni objekti, a ovdje se radi upravo o tome. I primjenom čl. 4. st. 3. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ovo bi zemljište činilo zemljište koje služi redovitoj uporabi građevine budući se radi o zemljištu unutar Hotelskog naselja Sunčana uvala (čiji je Hotel Aurora sastavni dio). Za slučaj osporavanja činjenice da Hotel Aurora čini sastavni dio Hotelskog naselja Sunčana uvala, predlaže se da sud pribavi spis radi izdavanja uporabne dozvole za Hotelsko naselje Sunčana uvala od PGŽ, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Mali Lošinj, broj: 04/3-Up 286/1977. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev za nekretnine iz točke I. izreke presude, dok je priznao tužbeni zahtjev za nekretninu iz točke II. izreke presude.

6. Predmet spora je trpljenje uknjižbe prava vlasništva tužitelja na nekretninama iz točke I. izreke presude:

- k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, štala, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], maslinjak, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela , koja u zemljišnoj knjizi dolazi upisana kao vlasništvo tuženika, jer tuženik te nekretnine nije procijenio u temeljeni kapital prilikom pretvorbe.

7. Među strankama nije sporno da nekretnine nisu bile obuhvaćene pretvorbom društvenog kapitala poduzeća Jadranka. Nije sporno ni da je tužitelj vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je tuženik u tom dijelu priznao tužbeni zahtjev (točka II. izreke presude).

8. Među strankama je sporno da li je tužitelj temeljem zakona stekao pravo vlasništva na nekretninama iz točke I. izreke presude, s obzirom da prilikom pretvorbe nisu procijenjene u temeljni kapital.

9. Tuženikovi prigovori su: nenadležnost ovog suda, namjena nekretnina s obzirom da iste služe Hotelu Aurora pa da se radi o vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

10. Radi utvrđenja spornih i odlučnih činjenica sud je izveo dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu i vještačenjem po vještaku geodetske struke Branko Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke . Te dokaze cijenio je svakog zasebno, jednako kao i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22), te je na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

11. Prije odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je utvrdio da su ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe, jer je tužitelj postupio po odredbi čl. 186.a ZPP-a i uputio tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, kojem tuženik nije udovoljio.

12. Radi prigovora tuženika glede namjene nekretnina sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Branku Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke. U dopuni nalaza i mišljenja od 23.2.2026. (s obzirom da se nalaz i mišljenje od 17.9.2025. odnosi na nekretninu iz točke II. izreke presude jer je tuženik najprije to osporavao), vještak je naveo da se prijepori nalaze na dvije lokacije u [adresa] i to: 1. na lokaciji u hotelskom kompleksu Sunčana uvala, cca 205 metara jugoistočno od hotela „Vespera”, a sjeverozapadno od kuće na adresi [adresa].; i 2. na lokaciji Čikat, južno od „Vile Bianca” i Ulice dr. Conrada Clara.

12.1. U odnosu na 1. lokaciju (kompleks [adresa]) prema identifikaciji vještaka radi se o: - zemljišno-knjižnoj čestici *1541, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], štala bez površine, a u vlastovnici upisana Jadranka d.o.o., a koja odgovara prema katastarskom stanju k.č. *1541, K. o. [katastarska općina], upisana u posjedovni list broj 1235, štala površine 24 m2, a na Skici lica mjesta 3 označena žutom ispunom i sivom šrafurom, u naravi se radi o derutnoj pomoćnoj zgradi dimenzija 6 m x 4 m, koja je sa sjeverne strane dograđena tako da je ukupna dimenzija 8 m x 6 m, s time da je sjeverni dograđeni dio zgrade djelomično u k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]; - zemljišno- knjižnoj čestici 6938/1, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška], K. o. [katastarska općina], maslinjak bez površine, a u vlastovnici upisana Jadranka d.o.o., a koja odgovara prema katastarskom stanju k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovni list broj 1235, šuma površine 458 m2, a na Skici lica mjesta 3 označena žutom ispunom, u naravi se radi o šumi u zapadnom dijelu nekretnine, dograđene pomoćne zgrade u sjevernom dijelu, dvorištu u istočnom dijelu i dijelu spremnika ograđenog podzidom u južnom dijelu nekretnine. Obje nekretnine, k.č. *1541 i k. č. [katastarska čestica] nalaze se u zapuštenom stanju što je vidljivo na fotodokumentaciji u privitku.

12.2. U odnosu na 2. lokaciju Čikat, južno od „Vile Bianca” i Ulice dr. Conrada Clara. Prema identifikaciji vještaka radi se o: - zemljišno-knjižnoj čestici 8765/3, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], šuma površine 1095 m2 i zemljište za sport i rekreaciju površine 354 m2, sveukupno 1449 m2, a u vlastovnici upisana Jadranka d.o.o., a koja odgovara prema katastarskom stanju k. č. [katastarska čestica], K. o. [katastarska općina], upisana u posjedovni list broj 878, a na Skici lica mjesta 4 označena plavom ispunom, u naravi se radi o sportskom igralištu ograđeno betonskim zidom i metalnom ogradom u istočnom dijelu nekretnine i šumi u zapadnom dijelu nekretnine; - zemljišno-knjižnoj čestici 8767/1, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], šuma površine 1012 m2 i zemljište za sport i rekreaciju površine 476 m2, sveukupno 1488 m2, a u vlastovnici upisana Jadranka d.o.o., a koja odgovara prema katastarskom stanju k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovni list broj 878, a na Skici lica mjesta 4 označena plavom ispunom, u naravi se radi o sportskom igralištu ograđeno betonskim zidom i metalnom ogradom u zapadnom dijelu nekretnine i šumi u istočnom dijelu nekretnine. Predmetne nekretnine 8765/3 i 8767/1 zajedno sa k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno zemljište za sport i rekreaciju te okolišem, a koje su uredno održavane što je vidljivo na fotodokumentaciji u privitku dopune nalaza. Nekretnine su nastale Geodetskim elaboratom broj: 2019-154 (u privitku).

12.3. Na Skici lica mjesta 5 prikazane su zračne udaljenosti nekretnina od pojedinih hotela i to: - k. č. [katastarska čestica] i k.č. *1541 od „Hotela Aurora” u dužini od 445 m, a od „Hotela Vespera” 205 m; - k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] od „Hotela Aurora” u dužini od 1276 m, a od „Hotela Bellevue” 250 m . Na Skici lica mjesta 6 prikazane su pozicije predmetnih nekretnina i hotela na Hrvatskoj osnovnoj karti u mjerilu 1:10000.

12.4. Zaključak vještaka je da nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a s obzirom na udaljenost od 1276 m od „Hotela Aurore” nisu u funkciji „Hotela Aurora”, ali su u funkciji hotelskog kompleksa Jadranke.

12.5. Nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a s obzirom na udaljenost od 445 m do „Hotela Aurore” nisu u funkciji „Hotela Aurora”, a s obzirom na derutno i zapušteno stanje nekretnina nepoznata je i namjena nekretnina.

13. Nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je prihvatio, dok je tuženik isticao primjedbe. Vještak je nalaz i mišljenje usmeno obrazložio na ročištu 6.5.2026. (list 490- 491 spisa). Pojasnio je da su, vezano za podnesak tuženika od 5.5.2026. i vezano za udaljenosti koje traži, udaljenosti računate do ulaza u hotel, a ne do zadnje ili prve fasade ili do najbliže fasade hotela. Što se tiče udaljenosti navodi da ne zna što bi to u samoj biti promijenilo. Točno je da je udaljenost manja u odnosu na najbližu fasadu hotela, ali i da je najbliža fasada hotela južna fasada hotela Vespera, a ne Aurora. Aurora je na cca 445 m. Zadaća vještaka je bila u odnosu na hotel Aurora, a ne Vespera (jer je upravo tuženik isticao prigovore u odnosu na hotel Aurora pa je tužitelj predložio takvu zadaću, a nije isticao u odnosu na hotel Vespera).

14. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio jer je vještak odgovorio na postavljenu zadaću identifikacije i namjene nekretnina, a tuženik isti svojim pitanjima nije oborio.

15. Analizirajući prigovor tuženika kroz vještački nalaz sud je u odnosu na nekretnine iz točke I. izreke presude utvrdio da: - k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] nisu u funkciji „Hotela Aurora” te da se radi o derutnom i zapuštenom stanju kojima je namjena nepoznata (fotografije na str. 446-447 spisa); te da k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] također nisu u funkciji „Hotela Aurora” jer se radi o sportskom igralištu ograđeno betonskim zidom i metalnom ogradom u istočnom dijelu nekretnine i šumi u zapadnom dijelu nekretnine (fotografije na str. 461-464 spisa). Iako je vještak naveo da su te nekretnine, odnosno igrališta u funkciji hotelskog kompleksa Jadranke, sud utvrđuje da se iz fotografija ne bi zaključilo da se radi samo o „hotelsko-turističkim sadržajima“ za potrebe hotelskih gostiju, a s obzirom na vrstu igrališta o kojima se radi.

16. Sud je zaključio da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretninama temeljem odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji (dalje: ZP-a, Narodne novine broj 21/96, 71/97 i 73/00), te čl. 58. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine broj 145/10, 70/12) prema kojoj odredbi, između ostalog, nekretnine u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju na dan 31. ožujka 2011. postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

17. U tom smislu se u vrijeme podnošenja tužbe tužitelj pravilno pozvao i na odredbu čl. 28. st. 3. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu procijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije o stjecanju prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na spornim nekretninama, a sve s obzirom na potvrdu, odnosno obavijest Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji od 9. rujna 2014. (str. 150. 152. spisa) i potvrdu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u [adresa] od 27. svibnja 2021. na str. 314 spisa) da tuženik, odnosno tuženikov prednik, kao i Grad Mali Lošinj nisu podnijeli zahtjev sukladno odredbi čl. 27. i 28. toga Zakona za sporne nekretnine.

18. Ti se zahtjevi u biti odnose na utvrđenje oblika i veličine zemljišnoknjižnih čestica u smislu odredbe čl. 18., 19., 24. i 25. toga Zakona, odnosno na situacije kada je u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog kapitala i društvenog poduzeća procijenjena samo vrijednost građevine bez zemljišta, a radi se o turističkom zemljištu. Iz uvjerenja o podacima iz dokumenta prostornog uređenja, i to Primorsko -goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Mali Lošinj od 30. travnja 2014. (list 146. spisa) proizlazi da se sporne čestice u prostornom planu uređenja grada [adresa] nalaze unutar zone T1 ugostiteljsko-turističke namjene. Iz isprava u spisu proizlazi da se ne radi o nekretninama na kojima postoje građevine.

19. Stoga se ovdje suprotno tvrdnji tuženika ne radi o podnošenju zahtjeva temeljem odredbe čl. 27. i 28. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, jer takav zahtjev tuženik nije podnio. Tuženik je s druge strane podnio zahtjev kojim je zatražio obnovu postupka pretvorbe. U tu svrhu tužitelj je dostavio očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju od 29. kolovoza 2016. na str. 310 spisa iz kojeg jasno proizlazi da se po zahtjevu ne postupa jer Centar nije ovlašten prema čl. 28. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine broj 94/2013, 18/2016) procjenjivati vrijednost nekretnina pa tako niti onih u pretpostavljanom vlasništvu /suvlasništvu Republike Hrvatske.

20. Tuženik se pozvao i na odredbu čl. 6. st. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br. 50/20.) kojom je propisano: u smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu hotela čini zemljište na kojemu su, pored hotela, izgrađene i građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela. Nadalje, odredbom čl. 4. st. 3. istog zakona propisano je: turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave.

21. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da se ovdje ne radi o zemljištu koje nužno služi redovitoj uporabi hotela jer se kod nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] radi o derutnom i zapuštenom stanju kojima je namjena nepoznata. S druge strane, iako se kod nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] radi o nekretninama koje nisu u funkciji „Hotela Aurora”, ali su u funkciji hotelskog kompleksa Jadranke jer se radi o sportskom igralištu ograđeno betonskim zidom i metalnom ogradom, sud zaključuje da se unatoč lokaciji unutar hotelskog kompleksa ipak ne radi o zemljištu koje nužno služi funkciji hotela kao što je to obrazloženo u točki 15. obrazloženja.

22. Osim toga, a vezano za navod tuženika da je vlasnik nekretnina jedinica lokalne samouprave, ovaj sud smatra da navedeno nije od utjecaja na ovaj postupak, jer odnos između tužitelja i jedinice lokalne samouprave u eventualnom slučaju pokretanja postupka iz čl. 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu predstavlja odnos tužitelja i treće osobe o kojem će se, u slučaju spora, rješavati u drugom postupku pa je u tom smislu neosnovan žalbeni navod da je vlasnik predmetnih nekretnina jedinica lokalne samouprave.

23. Tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor apsolutne nenadležnosti suda s obrazloženjem da je stupanjem na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 50/20) prestala stvarna nadležnost suda da odlučuje o pitanju vlasništva između stranaka u vezi nekretnine koja predstavlja turističko zemljište.

24. Prigovor tuženika sud je ocijenio neosnovanim jer je taj Zakon stupio na snagu (2020.) nakon podnošenja tužbe u ovom postupku (2016.), a u prijelaznim i završnim odredbama istog nije uređena sudbina već započetih postupaka, slijedom čega je po pitanju utvrđenja prava vlasništva nadležan ovaj sud. Osim toga, odredbom čl. 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, na kojoj tuženik temelji prigovor, samo je dana mogućnost osobi koja ima pravni interes da se u upravnom postupku utvrdi obuhvat, odnosno identificira ono zemljište koje u smislu toga zakona čini turističko zemljište, odnosno preostalo turističko zemljište, i prema tome odredi i titular prava vlasništva. Međutim, utvrđenje prava vlasništva uvijek se može zahtijevati u parnici kao temeljni vlasničkopravni zahtjev.

25. Slijedom navedenog, sud je pozivom na odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji u svezi s čl. 58. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom, odnosno čl. 28. st. 3. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije prihvatio tužbeni zahtjev i donio odluku sukladno točki I. izreke presude.

26. Tužitelj je nakon provedenog geodetskog vještačenja podneskom od 24.10.2025. (str. 401 spisa) uredio tužbeni zahtjev kao u točki II. izreke presude, a tuženik je takav tužbeni zahtjev priznao u podnesku od 28.11.2025. (str. 427 spisa).

27. Slijedom navedenog, sud je pozivom na odredbu čl. 331. st. 1. ZPP-a donio presudu na temelju priznanja, odnosno odluku sukladno točki II. izreke presude.

28. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 163. ZPP-a. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa mu je priznat trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) i to za slijedeće radnje u postupku:

- sastav zahtjeva za mirno rješenje spora od 1.000,00 EUR (Tbr. 32. t. 1.);

- sastav tužbe od 1.000,00 EUR (Tbr. 7. t. 1.);

- sastav podneska od 24.10.2025., 3.11.2025., i 26.2.2026. u iznosima od 1.000,00 EUR za svako (Tbr. 8. t. 1.), ukupno 3.000,00 EUR;

- zastupanje na ročištima 28.3.2017., 10.7.2025. i 6.5.2026. u iznosima od 1.000,00 EUR za svako (Tbr. 9. t. 1.), ukupno 3.000,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 28.9.2017. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 2.); ukupno 8.500,00 EUR.

Tužitelju je priznat i trošak vještačenja po stalnom sudskom vještaku Branku Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke od 2.398,29 EUR, koji iznos je vještaku isplaćen.

29. Slijedom navedenog, sud je tuženika obvezao na naknadu prouzročenog parničnog trošak tužitelju od 10.898,29 EUR s kamatama, odnosno donio je odluku sukladno točki III. izreke presude.

30. Slijedom svega iznijetoga, sud je donio odluke kao u izreci presude.

Rijeka, 19. lipnja 2026.

sudac

Nataša Vukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte