Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Dr.F. Tuđmana 35, Zadar

Poslovni broj:  Pp -5151/2022-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu Nediljki Dereta uz sudjelovanje Leonarde Kokić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe okrivljene pravne osobe SECURITAS HRVATSKA d.o.o. i odgovorne osobe AT, zbog prekršaja iz članka 94. stavak 1. točka 20. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj: 16/20, 114/22 dalje: Zakon o privatnoj zaštiti),povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Split, Službe civilne zaštite Zadar, Odjela inspekcije Klasa: 217-02/22 -18/58 Urbroj:511-01-371-22-6 nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, 15. lipnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

1.Prvookrivljena pravna osoba SECURITAS HRVATSKA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 33679708526 MBS: [matični broj subjekta] prekršajno kažnjavana,

2. Drugookrivljeni AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanin RH, predsjednik uprave, zastupa društvo samostalno i pojedinačno, prekršajno kažnjavan,

oslobađaju se optužbe

I. da je dana 18. srpnja 2022. godine u 11,55 sati u štićenom objektu Tvornica kruha Zadar d.d. u Zadru, Gaženička cesta br.5. utvrđeno počinjenje prekršaja jer je okrivljena pravna osoba zaposlila odnosno dozvolila obavljanje poslova privatne zaštite GT, osobi koja nema propisno dopuštenje,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 17.stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti kažnjiv po članku 94.stavku 1. točka 20. i stavku 4. istog Zakona .

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1.Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Split, Služba civilne zaštite Zadar, Odjel inspekcije Klasa: 217-02/22 - 18/58 Urbroj:511-01-371-22-3 na temelju članka 229.,233. i 239. Prekršajnog zakona izdala je 18.kolovoza 2022. prekršajni nalog, a koji nalog je ovaj Sud povodom prigovora okrivljenika stavio izvan snage i preveo redovan postupak.

2.Okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani od 24.06.2024. naveli da prekršajnim nalogom KLASA: 217-02/22-18/58, URBROJ: 511-01-371-22-3 izdanim od Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Split, Služba civilne zaštite Zadar, Odjel inspekcije, dana 18. kolovoza 2022. Okrivljenici su proglašen krivima za prekršaj iz članka 17. st. 1. Zakona o privatnoj zaštiti, kažnjiv po čl. 94. st. 1. t. 20. I st.4. Zakona o privatnoj zaštiti te su im mu izrečene novčana kazne I. okrivljeniku u iznosu od 40.000,00 kn / 5.308,91 EUR, adrugookrivljeniku 5.000,00 kn/663,61 eur (po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro). Okrivljenici ovim putem iznosi svoju obranu te ističu kako nisu krivi za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. U činjeničnom opisu prekršajnog naloga navedeno je da su okrivljenici svom zaposleniku GT dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite u štićenom objektu TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. u Zadru, Gaženička cesta br. 5, iako nema propisano dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite. Međutim, okrivljenici ističu da je zaposlenik GT (dalje u tekstu: zaposlenik) koji je tijekom inspekcijskog nadzora dana 18. srpnja 2022. god ine zatečen na objektu društva TVORNICA KRUHA ZADAR d.d., zaposlen na radnom mjestu recepcionista te ne obavlja poslove privatne zaštite, kao što je vidljivo iz ugovora o radu. Dakle, zaposlenik nije obavljao poslove privatne zaštite, kako se to pogrešno navodi u prekršajnom nalogu. Naime, odredbom čl. 17. st 1. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je kako slijedi: „Poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobi/e dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite." Iz navedene odredbe je razvidno da je za obavljanje poslova privatne zaštite potrebno odobrenje Ministarstva, međutim, zaposlenik je obavłjao poslove privatne zaštite ne poslove recepcionista, koji poslovi uključuju usmjeravanje kretanja osoba i vozila u štićenom prostoru, obavještavanje ovlaštenih zaštitara o eventualnim incidentima u štićenom prostoru ili policije kada se radi o sumnji da su počinjena kaznena djela ili prekršaji te ostale radnje u skladu sa zakonom i primjenjivim podzakonskim propisima. Okrivljenici ističu da je, u slučaju potrebe, za održavanje sigurnosti na štićenom prostoru bila nužna primjena ovlasti zaštitara, zaposlenik je bio upoznat s procedurom da mora pozvati ovlaštene zaštitare koji su također na štićenom objektu bili angažirani i prisutni radi uklanjanja neposredne prijetnje za sigurnost štićenog prostora.Naime, predmetni zaposlenik nije bio angažiran da obavlja poslove privatne zaštite niti da izvršava ovlasti koje se izvršavaju u okviru obavljanja poslova privatne zaštite, već je pratio stanje u objektu, a ako je bi uočio kakvu nezakonitu situaciju, isti je zvao policiju. Dakle zaposlenik nije poduzimao nikakve zaštitne radnje niti primjenjivao ovlasti propisane Zakonom o privatnoj zaštiti, već je postupao onako kako bi svaki građanin trebao postupati kada uoči da je počinjeno kazneno djelo. Upravo navedeno je utvrdilo i nadležno tijelo koje je izdalo prekršajni nalog, no isto je u cijelosti pogrešno ocijenilo da se radi o prekršaju iz članka 17. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti. Također, okrivljenici ističu da je, ako bi se pojavila potreba da se radi održavanje sigurnosti na štićenom prostoru primijene ovlasti zaštitara, zaposlenik bio upoznat s procedurom da mora pozvati ovlaštene zaštitare radi uklanjanja neposredne prijetnje ili opasnosti za sigurnost štićenog prostora, odnosno za izvršavanje ovlasti privatne zaštite.Na navedenu okolnosti okrivljenici predlaže saslušati svjedoka ČT, voditelja poslovnice Zadar, kao osobu nadređenu predmetnom zaposleniku. Također, okrivljenici ističu kako se u prekršajnom nalogu ne navodi koje je točno poslove obavljao zaposlenik, iz čega je razvidno da, tijekom inspekcijskog nadzora, nadležno tijelo nije niti neposredno utvrdilo koje je poslove zaposlenik konkretno izvršavao. Činjenica da na radnom nalogu za mjesec srpanj 2022. godine stoji da zaposlenik obavlja poslove zaštitara predstavlja omašku, budući da je iz ugovora o radu vidljivo da radi na radnom mjestu recepcionista.Navedeno je također vidljivo iz Priloga A Ugovora br. 090-TZ/2021 0 pružanju usluga tjelesne zaštite od 1.listopada 2021. godine, gdje se u Rasponu radova navodi „Usluge tjelesne zaštite i recepcijski poslovi", iz čega je razvidno da su poslovi recepcionista ugovoreni, a po potrebi za pružanjem usluga privatne zaštite, zaposlenik je dužan zvati interventni tim odnosno ovlaštenog zaštitara. Iz navedenog je razvidno da zaposlenik I. Okrivljenika nije ni trebao ishoditi dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, s obzirom da isti nije niti obavljao poslove privatne zaštite, nego su predmetne poslove obavljali ovlašteni zaštitari I. Okrivljenika po potrebi, a recepcijski poslovi su štoviše bili ugovoreni predmetnim ugovorom o pružanju usluga. Slijedom navedenog, okrivljenici opetovano ukazuju na činjenicu da je isti poduzeo sve potrebno kako bi poslovanje uskladio sa zakonskim propisima, odnosno da nije istinit navod da je dozvolio obavljanje poslova privatne zaštite zaposleniku koji nema propisano dopuštenje. Nadalje, Okrivljenici ističu da je predmetni zaposlenik podnio zahtjev za izdavanjem potrebnog odobrenja za obavljanje poslova privatne zaštite kako bi mogao neposredno pružati usluge na objektima na kojima je potrebno pružanje usluge privatne zaštite i primjena ovlasti sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti, a nakon što je I.Okrivljenik i zaposlenik zajednički utvrdili da zaposlenik ima sposobnost i želju napredovati u poslu te obavljati poslove višeg ranga, odnosno poslove tjelesne zaštite. Zaposleniku je dana 15. lipnja 2022. godine od strane nadležnog tijela (koji je zatim naknadno provelo inspekcijski nadzor, znajući da je zahtjev podnesen) izdan Zaključak kojim se zaposleniku nalaže da u roku od šest mjeseci ishodi potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti i dokaz o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova zaštitara, a što je zaposlenik i ishodio te položio ispit, čime je poduzeo sve potrebne radnje za izdavanje odobrenja. Međutim, čekanje na polaganje ispita trajalo je nekoliko mjeseci, jer se isti organizira periodički te istome može pristupiti tek nakon zaprimanja poziva. Slijedom navedenog, razvidno je da je sporost sustava i činjenica da se organizacija ispita čeka i do nekoliko mjeseci ne može biti odgovornost okrivljenika, a u međuvremenu, I. Okrivljenik je postavio zaposlenika na radno mjesto recepcionista, odnosno na mjesto rada (štićeni objekt) klijenta s kojim ima ugovoreno pružanje usluga recepcionista. Dakle, u vrijeme inspekcijskog nadzora, zaposlenik I. Okrivljenika već je podnio zahtjev za izdavanje dopuštenja za obavljanja poslova privatne zaštite — zaštitara, a nakon ispunjenja svih preduvjeta, dana 4. studenog 2022. godine od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Split, Služba civilne zaštite Zadar, Odjel inspekcije izdano mu je Rješenje kojim se zaposleniku dopušta obavljanje poslova privatne zaštite — zaštitara. I. Okrivljenik je zatim sklopio ugovor o radu sa zaposlenikom za obavljanje poslova zaštitara te istog rasporedio na mjesto rada sukladno novim ovlastima .Slijedom navedenog, razvidno je da su okrivljenici poduzeli je sve potrebno kako bi poslovanje uskladili sa zakonskim propisima. Također, okrivljenici ukazuje da sam prekršajni nalog na koji je uložen prigovor ima formalne nedostatke budući da isti ne sadrži valjano obrazloženje, već samo nekoliko općenitih i paušalnih navoda iz kojih se uopće ne može zaključiti da su isti na bilo koji način povezani s izrekom prekršajnog naloga. Iz svega prethodnog navedenog, razvidno je da okrivljenici ne mogu biti prekršajno odgovorni, stoga predlažu Naslovnom sudu da usvoji ovu pisanu obranu i sve iznesene navode i činjenice te da ih oslobodi optužbe, odnosno ako Sud smatra da su usprkos priloženim dokazima i iznesenim činjenicama okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Okrivljenici predlažu Sudu da primijeni odredbu čl. 24.a Prekršajnog zakona prema kojoj nema prekršaja, iako su ostvarena sva njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline ili društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Naime, okrivljenici ističu da ni na koji način i ni jednom njihvom radnjom ili postupanjem ne postoji namjera oštećenja radnika, kao ni namjera za ostvarenjem bilo kakve koristi protupravnim postupanjem. Ukupnost svega prethodno navedenog nesumnjivo ukazuje na postojanje naročito o lakotnih okolnosti na strani okrivljenika, odnosno kako se u ovom predmetu radi o neznatnom ugrožavanju ili povredi zaštićenog dobra te da prema svim okolnostima slučaja, uzimajući u obzir i ponašanje okrivljenika u vidu dobre suradnje s inspektoratom, ne postoji potreba za kažnjavanjem.Slijedom navedenog okrivljenici smatraju da je u konkretnom slučaju ispunjen predmetni element, budući da se iz postupanja I. Okrivljenika vidi da isti uredno posluje i postupa po svim zakonskim obvezama te da ne postoji potreba za njihovim kažnjavanjem Podredno, u slučaju da Sud ne odbije predmetni optužni prijedlog, odnosno ne donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili oslobađa od kazne, okrivljenici Sudu predlažu da, uzimajući u obzir sve okolnosti i iznesene navode te koristeći se odredbama o ublažavanju kazne, okrivljenike kazni najmanjom zakonom dopuštenom sankcijom budući da prekršaj nije počinjen ni s namjerom ni s grubom nepažnjom, već je do istog došlo zbog specifičnosti posla koju I. Okrivljenik obavlja. Iz svega prethodno navedenog nesumnjivo proizlazi da postoje naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

3.U dokaznom postupku kao svjedok ispitana je inspektorica LT te je izvršen uvid i pročitana slijedeća dokumentacija: ugovor o radu na određeno vrijeme 8list spisa 125,126), Ugovor br. 090-17/2021 0 pružanju usluga tjelesne zaštite (list spisa 127-133), Zaključak od 15. lipnja 2022. godine, Klasa: UP/1-217-

02/22-01/710, Ur.broj. 511-01-371-22-8 (list spisa 134), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 5 srpnja 2022., broj: 14895/001/2022/34/7 (list spisa 135,136), Rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnate/jstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Split, Služba civilne zaštite Zadar, Odje/ inspekcije od 4. studenog 2022. godine; Klasa: 1/71-217-02/22-01/710, Urbroj: 511-01-371-22-10 (list spisa 137) , Ugovor o radu zaposlenika za poslove zaštitara od 7. studenog 2022. (list spisa 138,139), potvrde Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 175,178).

4.Svjedokinja LT je izjavila da se sjeća se da je 18. srpnja 2022. oko 11,55 sati kao ovlaštena osoba vršila nadzor temeljem Zakona o privatnoj zaštiti u štićenom objektu Tvornice kruha Zadar d.d. u Zadru, Gaženička cesta 5 te sda je u jednom malom objektu koji se nalazi na ulazu u krug Tvornice kruha Zadar, a to je ustvari kao portirnica zatekla GT koji je bio obučen u crne hlače i sivu polo majicu te je na lijevom ramenu i prednjoj lijevoj strani imao oznaku Securitas . Isti je također posjedovao radni nalog gdje su u opisu poslova koje je trebao obavljati navedeni svi poslovi u skladu sa Zakonom o privatnoj zaštiti i Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tjelesne zaštite , a to je obavljanje neposredne tjelesne zaštite osoba i imovine putem zaštitarskih poslova i ophodnjom štićenih objekata da nadzire ulazak i izlazak osoba, roba i vozila iz štićenog objekta te prema ovlastima i pravilima provjerava identitet osobe, daje upozorenja i zapovijedi, privremeno ograničava slobodu kretanja, pregledava osobe, predmete i prometna sredstva, osigurava mjesto događaja, uporabi tjelesnu snagu, uporabi vatreno oružje, vodi odgovarajući evidenciju i knjigu zapažanja prema zahtjevima vlasnika objekta, po potrebi radi na telefonskoj centrali te obavlja ostale poslove zaštitarske službe prema znanju i potrebama u skladu s navedenim propisima. Dakle, kada je zajedno s kolegicom ušla u navedenu portirnicu oni su se sa značkom odmah predstavile. Uvidom u raspored rada za mjesec srpanj vidljivo je da su poslove privatne zaštite tijekom mjeseca srpnja u dane kada to nije obavljao GT obavljale osobe koje za to imaju propisano ovlaštenje za čuvara i zaštitare, a to su KT, ET i DT, te je samo GT po ugovoru obavljao poslove recepcionista.

5.Nakon provedenog postupka Sud smatra da djelo, na način kako se to okrivljenicima stavlja na teret, po propisu nije prekršaj.

6.Naime, iz sadržaja optužnog akta odnosno prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Split, Službe civilne zaštite Zadar , Odjela inspekcije, proizlazi da se okrivljenicima stavlja na teret da je "u štićenom objektu Tvornica kruha Zadar d.d. u Zadru , Gaženička cesta br.5. utvrđeno počinjenje prekršaja jer je okrivljena pravna osoba zaposlila odnosno dozvolila obavljanje poslova privatne zaštite GT ,osobi koja nema propisno dopuštenje“ čime da bi počinili prekršaj iz članka 17.stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti kažnjiv po članku 94.stavku 1. točka 20. i stavku 4. istog Zakona .

7.Takav činjenični opis, u biti, predstavlja isključivo samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja i to članka 94. stavak 1. točke 20. Zakona o privatnoj zaštiti, budući da ne sadrži koje konkretne poslove privatne zaštite je obavljao GT.

8. Materijalnom odredbom članka 17. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je da poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

9. Kaznenom odredbom članka 94. stavka 1. točka 20. propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5300,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako zapošljava odnosno dozvoli obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje (članak 17. stavak 1., članak 19., članak 20. stavak 1., članci 21., 22. i 23.) dok je u stavku 4. propisano da će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite.

10.Imajući u vidu naprijed navedeno, po ocjeni ovog suda, činjenični opis prekršaja na način kako je naznačen u optužnom aktu nije dovoljno određen, budući da nedostaje opis poslova privatne zaštite koje su okrivljenici dopustili obavljati osobi koja nema propisano dopuštenje. Da bi se moglo raditi o prekršaju, djelo prekršaja u izreci presude mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja koja se okrivljenicima stavlja na teret.

11.Budući da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to je, između ostalog, i točni poslovi privatne zaštite koje su okrivljenici obavljali, moraju biti jasno i izrijekom navedeni u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

12.Slijedom navedenog, djelo činjenično opisano u optužnom aktu za koje su protiv okrivljene pravne osobe SECURITAS HRVATSKA d.o.o. i odgovorne osobe u pravnoj osobi PT vodi prekršajni postupak, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, a ne upuštajući se u ocjenjivanje obrane okrivljenika te izvedenih dokaza, na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio optužbe.

13. Budući je prekršajni postupak okončan oslobađajućom presudom to je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zadru, 15. lipnja 2026.

Sudac

Nediljka Dereta

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude žalba nije dopuštena. (Čl. 244. st.1. Prekršajnog zakona)

DNA:

- okrivljenicima ,

- tužitelju,

- pismohrana - ovdje.