REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-1152/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3 protiv tuženika GIP PIONIR d.o.o., OIB 38262788673, Zagreb, Zagrebačka cesta 145B, zastupanog po punomoćniku Ivici Pezu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 14. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja ĐN, zaposlenice tužitelja, Su-50/12 i punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''Nalaže se tuženiku GIP PIONIR društvo s ograničenom odgovornošću za građenje, inženjering, projektiranje iz Zagreba, Zagrebačka 145 b, OIB: 38262788673 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:8439756623 isplati iznos od 28.693,60 eura sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.''

kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3 naknaditi tuženiku GIP PIONIR d.o.o., OIB 38262788673, Zagreb, Zagrebačka cesta 145B trošak ovog postupka u iznosu od 3.437,50 eura u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi navodi da je 5. listopada 2017. došlo do ozljede na radu sa smrtnim ishodom radnika GNzaposlenika poslodavca GIP PIONIR d.o.o. u prostoru betonare koji je obavljao poslove rukovanja betonarom u upravljačkoj kabini betonare. Pravomoćnim rješenjem HZMO Područne službe u Zagrebu broj 1108583 od 24. srpnja 2019. udovici umrlog GN, ZN, priznato je pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 14. listopada 2017. U razdoblju od 14. listopada 2017. do 30. lipnja 2022. s osnova obiteljske mirovine udovici ZN isplaćen je iznos od 216.191,65 kn, odnosno 28.693,60 eura, čijom isplatom tužitelj trpi štetu. S obzirom na činjenice navedene u zapisniku o inspekcijskom nadzoru solidarno su odgovorni i GIP PIONIR d.o.o. i MIJUŠKOVIĆ GRADNJA d.o.o. za usluge, iz Zagreba, Hruševečka ulica 1, OIB 35610274315, pravni slijednik GRADKO društvo s ograničenom odgovornosti za proizvodnju, unutarnju i vanjsku trgovinu i usluge, Zagreb, Borovci 7A-7B, budući da je između tvrtki GIP PIONIR d.o.o. i GRADKO d.o.o. u vrijeme štetnog događaja bio sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji od 05. siječnja 2017. Dana 01. kolovoza 2022. tužitelj je uputio odštetni zahtjev tuženiku potražujući naknadu štete za navedeno razdoblje i svotu. Smatra da ima pravo na naknadu štete prema odredbama članka 162. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine„ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) kojim je propisano da tužitelj ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe. Za štetu iz stavka 1. ovog članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu od građana (članak 3.). Odgovornost poslodavca za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara u smislu odredaba Zakona o zaštiti na radu. Budući da u izvansudskom postupku tužitelj nije namirio svoje potraživanje, predlaže donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženom GIP PIONIR d.o.o. i prvotno drugotuženom MIJUŠKOVIĆ GRADNJA d.o.o. isplatiti mu iznos od 216.191,95 kn, odnosno 28.693,60 eura sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate, kao i naknaditi mu trošak postupka.

1.1.Rješenjem ovoga suda poslovni broj P-5598/22-6 od 21. rujna 2023. utvrđen je prekid postupka jer je nad tada drugotuženikom MIJUŠKOVIĆ GRADNJA d.o.o. otvoren stečajni postupak te je nastavljen postupak tako što je pozvan stečajni upravitelj Nina Markovinović Belamarić preuzeti postupak u odnosu na tada drugotuženika.

1.2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj P-1152/2024-12 od 10. rujna 20204. utvrđeno je da je tužba u odnosu na drugotuženika MIJUŠKOVIĆ GRADNJA d.o.o. povučena. Tužitelj je ujedno podneskom od 15. svibnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev te je potraživao isplatu iznosa od 28.693,60 eura sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe do isplate.

2. Tuženik GIP PIONIR d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu prigovara stvarnoj nadležnosti ovoga suda te predlaže uputiti spis na postupanje Trgovačkom sudu u Zagrebu. Poriče u cijelosti činjenične i pravne navode tužbe jer isti ne proizlaze iz dokaza u tužbi. Osporava legitimaciju stranaka. Predlaže odbaciti tužbeni zahtjev, a podredno odbiti u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

2.1. U podnesku od 6. rujna 2024. tuženik navodi da nije ispunjena jedna od osnovnih pretpostavki odštetne odgovornosti tuženika-krivnja tuženika jer je nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu pod poslovnim brojem Kis-DO-15/2023-15 donijelo rješenje kojim se obustavlja istraga protiv direktora tuženika VN. Navodi da je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu u tom predmetu navedeno da je oštećeni radnik GN bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao u trenutku stradavanja te da se uzrok stradavanja radnika pronalazi u neopreznom i nepromišljenom postupanju samog radnika. Dakle, iz navedenog jasno proizlazi da je eventualna šteta, kao regresno potraživanje, koja je nanesena tužitelju i koja se potražuje u ovom postupku nastala bez ikakve tuženikove krivnje odnosno nastala je radi „neopreznog i nepromišljenog postupanja„ tj. krivnje primarno oštećene osobe - pokojnog GN. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima tuženik nije odgovoran za takvu eventualnu štetu nanesenu tužitelju. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška postupka tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u smrtni list (list 6 spisa), prijavu na osiguranje (list 7 spisa), prijavu o prestanku osiguranja (list 8 spisa), rješenje HZMO Područne službe u Zagrebu broj 1108583 od 24. srpnja 2019. (list 9-10 spisa), mirovinski staž (list 11-16 spisa), ispis iz baze podataka tužitelja (list 17-34 spisa), karticu glavne knjige (list 35 spisa), odštetni zahtjev (list 37-41 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 43- 55 spisa), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu poslovni broj Kis-DO- 15/2023-25 od 31. srpnja 2023. (list 99-105 spisa) i spis Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kis-DO-15/2023-25 (koji je priložen ovom spis) te su saslušani svjedoci CN (list 139 spisa) i BN (list 139-140 spisa). Nisu saslušani svjedoci EN i LN niti je provedeno vještačenje po vještaku zaštite na radu jer je tužitelj odustao od provođenja ovih dokaza suglasivši se istodobno s korištenjem nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu iz spisa Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kis-DO-15/2023-25 od 31. srpnja 2023. kao i čitanjem i korištenjem kompletne dokumentacije iz tog spisa u dokaznom postupku.

4. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale mu isplatom obiteljske mirovine udovici preminulog osiguranika tužitelja-zaposlenika tuženika kojeg kao poslodavca smatra odgovornim za nastanak štete zbog toga što je smrt osiguranika tužitelja nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu.

6. Prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda nije osnovan. Prema odredbi čl. 34. st. 1. točka 9. alineja 7. ZPP-a propisano je da općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja. Budući da je u konkretnom slučaju upravo riječ o takvom zahtjevu, prigovor tuženika nije osnovan te je odlučeno kao u izreci rješenja.

7. Uvidom u spis Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kis-DO-15/2023-

25 utvrđeno je da je:

- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu 7. ožujka 2018. podnijelo prijavu s prijedlogom za pokretanje kaznenog postupka Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv VN, direktora tuženika i ON, direktora [adresa] zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo, ne postupajući po propisima o mjerama zaštite na radu i time izazvali opasnost za život i zdravlje ljudi opisano u čl. 215. Kaznenog zakona u odnosu na ozljedu na radu sa smrtnim ishodom osiguranika tužitelja GN;

- rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kis-DO-15/2023-6 od 23. ožujka 2023. riješeno da će se provesti istraga protiv VN, direktora tuženika i ON, direktora [adresa];

- provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu i zaštitu od požara Perici Frkoviću koji je u mišljenju naveo da je osiguranik tužitelja GN bio stručno osposobljen za rad na siguran način u skladu s Procjenom rizika i Planom i Programom osposobljavanja za rad na siguran način i sa radnim iskustvom od 36 godina na poslovima rukovanja postrojenjem betonare te da je uzrok stradavanja istog neoprezni i nepromišljeni ulazak u opasnu zonu kretanja korpe betonare dok je korpa bila u gornjem krajnjem položaju bez da je istu osiguranik tužitelja GN spustio i blokirao u donjem krajnjem položaju što je bila njegova kobna pogreška koja je uzrok njegovim smrtnim povredama;

- rješenjem broj Kis-DO-15/2023-25 od 31. srpnja 2023. obustavljena istraga protiv I.okr. VN i II. okr. ON koja je pokrenuta temeljem rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj Kis-DO-15/2023-6 od 23. ožujka 2023. zbog postojanja osnovane sumnje da bi počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti –teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavku 3. i 4. u svezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ-a, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. istog propisa.

8. Odredbom čl. 162. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019. i 84/2021., dalje u tekstu: ZOMO, koji se primjenjivao u razdoblju od 14. listopada 2017. do 30. lipnja 2022. kada su isplaćivani utuženi iznosi s osnova obiteljske mirovine) propisano je da tužitelj ima pravo na naknadu šteta od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe. Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana (st. 3.).

9. Iz navedene odredbe razvidno je da je naknadu štete ovlašten potraživati tužitelj od poslodavca za štetu nastalu zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu. Kako je tužitelj svoju tužbu temeljio upravo na ovakvom činjeničnom supstratu, prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije tuženika, istaknut u odgovoru na tužbu, nije osnovan.

10. Da bi tužitelj u ovom predmetu sa zahtjevom za naknadu štete uspio, bio je dužan dokazati da je tuženik kao poslodavac prouzročio smrt osiguranika tužitelja GN time što nisu bile provedene mjere zaštite na radu.

10.1. Tužitelj navedeno nije dokazao jer iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu od požara Perice Frkovića iz postupka Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu jasno proizlazi da je osiguranik tužitelja GN bio stručno osposobljen za rad na siguran način u skladu s Procjenom rizika i Planom i Programom osposobljavanja za rad na siguran način i sa radnim iskustvom od 36 godina na poslovima rukovanja postrojenjem betonare, da je uzrok stradavanja istog neoprezni i nepromišljeni ulazak u opasnu zonu kretanja korpe betonare dok je korpa bila u gornjem krajnjem položaju bez da je istu osiguranik tužitelja GN spustio i blokirao u donjem krajnjem položaju što je bila njegova kobna pogreška koja je uzrok njegovim smrtnim povredama. Tužitelj se suglasio s korištenjem navedenog nalaza i mišljenja u ovom postupku, a sud je navedeni nalaz i mišljenje vještaka Perice Frkovića cijelosti prihvatio jer je isti jasan, obrazložen i lišen ikakve proturječnosti.

10.2. Slijedom navedenog, budući da tužitelj nije dokazao propuste tuženika u provođenju mjera zaštite na radu prilikom stradavanja osiguranika tužitelja GN (u smislu čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a), nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 162. st. 1. i 3. ZOMO temeljem kojeg bi tuženik kao poslodavac bio dužan naknaditi tužitelju utužene iznose pa je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

10.3. Nisu posebno cijenjeni iskazi saslušanih svjedoka jer njihovi iskazi nisu bili bitni za donošenje odluke u ovom predmetu s obzirom na to da isti nemaju stručnih znanja temeljem kojih bi sud mogao zaključivati da je došlo do propusta tuženika u provođenju mjera zaštite na radu, već takvog znanja ima samo vještak odgovarajuće struke koji je svoje mišljenje dao u državnoodvjetničkom spisu i s čijim se korištenjem tužitelj suglasio u ovom postupku.

11. Tužitelj trošak nije potraživao, a o trošku tuženika odluka donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (28.693,60 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

12. Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr 8. toč. 1. OT - 250 bodova), zastupanje na ročištima 10.09.2024., 04.12.2024. i 14.04.2026. (Tbr 9. toč. 1. OT - 250 bodova svako), zastupanje na ročištu 21.09.2023. (Tbr. 9. toč. 2. OT- 125 bodova) sastav podneska od 06.09.2024. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 250 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 685,70 eura, ukupno 3.437,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. lipnja 2026

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju

- tuženiku po pun.