Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-30/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužiteljice AR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika OR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivi Zlatić, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026., u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja TR, odvjetnice u [adresa], te tuženika osobno i njegove punomoćnice, Ive Zlatić, odvjetnice u Karlovcu, 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnica dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami od 5824 m2, koja se sastoji od livade od 4133 m2 te oranice od 1691 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji je na skici očevida stalnog sudskog vještaka Andreje Omić, mag.ing.geod. et geoinf. iz tvrtke CADCOM d.o.o. od 6. studenog 2025., broj elaborata: KA_25155, označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A u površini od 1691 m2, koja skica očevida je sastavni dio ove presude, a što je tuženik OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude, upiše u zemljišne knjige kao vlasnica prethodno navedenog dijela nekretnine, uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženika.

II. Nalaže se tuženiku OR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici AR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 2.289,88 EUR sa zateznom kamatom od 19. lipnja 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da tuženik dolazi upisan kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami od 5824 m2, koja se sastoji od oranice od 1691 m2 te livade od 4133 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iako navedena nekretnina dolazi u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženika, tužiteljica tvrdi da tuženik nije posjednik niti vlasnik navedene nekretnine u cijelosti, budući da se istočni dio predmetne nekretnine, odnosno dio koji se proteže uz među sa susjednim nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami, oranica od 245 m2, k. č. br. [katastarska čestica], med vodami, oranica od 1650 m2 te k. č. br. [katastarska čestica], med vodami, oranica od 1055 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nalazi u samostalnom i poštenom posjedu tužiteljice već više od pedeset godina i to u površini od cca 1600 m2. Tužiteljica navodi da dio navedene nekretnine tužiteljica nesmetano uživa od 1960 -tih godina na način da na tom dijelu sadi kukuruz, ječam i druge poljoprivredne kulture, odnosno isti obrađuje te redovito održava i kosi, a sve kao jednu cjelinu zajedno sa prethodno navedenim nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica stoga smatra da je iz prethodno navedenog jasno kako ucrtana međa u katastru ne odražava stvarno stanje vlasništva na terenu, a već samim uvidom u izvod iz katastarskog plana vidljivo je kako je dio nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg uživa tužiteljica, obrađen u svrhu poljoprivredne proizvodnje te jasno odvojen od ostatka nekretnine tuženika. Obzirom s tuženikom nije uspjela predmetni spor riješiti mirnim putem, tužiteljica podnosi tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami od 5824 m2, koja se sastoji od oranice od 1691 m2 te livade od 4133 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji će naknadno biti specificiran sukladno nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude, upiše u zemljišne knjige kao vlasnica prethodno navedenog.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je vlasnik i posjednik cjelokupne kčbr. [katastarska čestica] oranica od 5824 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju je stekao Ugovorom o kupoprodajom od IR i ČR kao prodavatelja dana 03.08.2022. time da je tuženik tada kupio i druge nekretnine i to: kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], koje tuženik skoro sve obrađuje. Tuženik dalje navodi da su prodavatelji ČR i IR predali tuženiku kao kupcu sve kupljene katastarske čestice u posjed 2022. i tuženik ih od tada samostalno uživa i obrađuje budući tuženik na svoje ime ima otvoreno Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kovač na adresi [adresa], te se bavi proizvodnjom bučinog ulja, oraha, lješnjaka, uzgojem škotskog goveda i drugim povezanim djelatnostima. Na svim nekretninama koje ima u svojem vlasništvu tuženik obavlja poljoprivrednu djelatnosti te su iste evidentirane u Upisniku poljoprivrednog gospodarstva sukladno zakonu. Prethodno kupnji predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik navodi da je istu ovu katastarsku česticu obrađivao temeljem Ugovora o zakupu nekretnina koji je sklopio također s ČR i IR **.**.2017. u [adresa] tako da je temeljem ovog ugovora već 2017.prijavio ovu istu parcelu u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva i istu u cijelosti uživao i obrađivao za potrebe OPG Kovač. Tuženik se u cijelosti protivi navodima tužiteljice da bi ista ovu predmetnu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uživala od 1960-tih godina budući je tužiteljica tih godina tek rođena. Tužiteljica je upisana kao vlasnica nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o nasljeđivanju iza MR **.**.2016. tako da tuženik ističe da niti činjenični navodi iz tužbe u ovom dijelu nisu istiniti. Također se ističe da je tužiteljica 16.08.2016. sklopila Ugovor o razvrgnuću suvlasništva s ČR i IR temeljem kojeg ugovora je tužiteljica postala samovlasnica kčbr. [katastarska čestica] i drugih parcela, a predmetna kčbr. [katastarska čestica] pripala je ČR i IR sve sukladno njihovom međusobnom sporazumu i uživanju. Tuženik ističe da je tužiteljica AR ovim razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina stekla upravo one nekretnine koje je uživa, a predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2016. su kao samovlasnici upisani ČR i IR koji su od 2017. ovu katastarsku česticu dali u zakup tuženiku, koji je poslije ovu katastarsku česticu kupio 2022. Tuženik navodi da je vlasnik OPG Kovač i živi i radi isključivo od djelatnosti obiteljskog gospodarstva unatrag niza godina, te je isti tijekom svog rada stjecao i druge nekretnine kupoprodajom kao i obrađivao temeljem zakupa, ali prilikom svake kupoprodaje nekretnina je angažirao geodetskog mjernika koji bi izvršio identifikaciju parcele nakon čega bi istu označio kako bi tuženik mogao istu obrađivati. Tuženik navodi da je i za ovu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] angažirao ŠR geodetskog inžinjera koji mu je identificirao ovu i sve ostale kupljene nekretnine 2022. koje tuženik i dan danas obrađuje te navodi tužiteljice niti u ovom dijelu nisu osnovani. Tuženik smatra da su svi navodi iz tužbe neosnovani iz razloga što tužiteljica nije u posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti istu obrađuje od 1960-tih godina niti su se ispunili zakonski uvjeti iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu kčbr. [katastarska čestica] pa se tuženik u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu. Tuženik ističe da je do razvrgnuća suvlasništva između tužiteljice i pravnih prednika tuženika došlo 2016. i od tada nije prošlo niti 10 godina niti je tužiteljica uživala sporni dio kčbr. [katastarska čestica]. Slijedom svega navedenog tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice te predlaže da sud istu nakon provedenog postupka odbije kao neosnovanu uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Nakon provedenog geodetskog vještačenja, tužiteljica je određeno postavila tužbeni zahtjev u podnesku od 8. prosinca 2025. te traži utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami od 5824 m2, koja se sastoji od livade od 4133 m2 te oranice od 1691 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji je na skici očevida stalnog sudskog vještaka Andreje Omić, mag.ing.geod. et geoinf. iz tvrtke CADCOM d.o.o. od 6. studenog 2025., broj elaborata: KA_25155, označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A u površini od 1691 m2, koja skica očevida je sastavni dio presude, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude, upiše u zemljišne knjige kao vlasnica prethodno navedenog dijela nekretnine, uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženika.

4. Tuženik se protivio i specificiranom tužbenom zahtjevu.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjiga za zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], snimku na listu 7, Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 3.8.2022., ugovor o zakupu nekretnina od 22.8.2017., ugovor o razvrgnuću suvlasništva od 16.8.2016., povijesni prikaz za zk. ul [broj ZK uloška] na listu 26 -29 te za zk. ul [broj ZK uloška] na listu 30-32, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Ozlju, poslovni broj O-3/02- 8 od 14.3.2022., digitalni ortofoto na listu 39-42, izvješće o izrađenom elaboratu te izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju na listu 43 -47, tehničko izvješće GEO-KOM na listu 49-51, potvrdu Područnog ureda za katastar Karlovac od 22. studenog 2022., geodetski elaborat na listu 54-90, skicu obuhvata na listu 96, ugovor o pravu služnosti na listu 97-98, potvrdu PU karlovačke, PP Ozalj od 6. lipnja 2026., proveo očevid na licu mjesta 5.studenog 2025., saslušao stranke, svjedoke ĐR, HR, ZR, NR, CR, PR, SR, IR, ČR te proveo geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku CADCOM d.o.o. Zagreb, u osobi Andreje Omić.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Nije sporno da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], med vodami od 5824 m2, koja se sastoji od oranice od 1691 m2 te livade od 4133 m2, ranije upisane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu Općinskog suda u Karlovcu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. U zemljišnim knjigama tuženik je uknjižio pravo vlasništva predmetne kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina od 3. kolovoza 2022. koji je sklopio s prodavateljima LR i IR, oboje iz [adresa], koji su mu tim ugovorom prodali i druge čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te još dvije čestice u k. o. [katastarska općina].

9. Prije navedene kupoprodaje, neke od nekretnina, a među njima i predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bila je predmet Ugovora o zakupu nekretnina od 22. kolovoza 2017. koji su sklopili ĆR i IR kao zakupodavci, s jedne strane, i tuženik OR, kao zakupoprimac, s druge strane.

10. Prema povijesnom stanju u zemljišnim knjigama i uvidom u ugovor o razvrgnuću suvlasništva od 16. kolovoza 2016. sud je utvrdio da su ĆR i IR bili suvlasnici predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki u ¼ dijela nekretnina, dok je preostala ½ dijela nekretnine bila upisana na tužiteljicu AR. Na temelju njihovog sporazuma o razvrgnuću, predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripala je u cijelosti FR i IR, na jednake dijelove.

11. Predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na spornom dijelu međaši s kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužiteljice AR.

12. Na očevidu 5. studenog 2205. sud je uz stručnu pomoć geodetskog vještaka u osobi Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. Zagreb identificirao predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na skici očevida geodetskog vještaka KA_25155 od 5. studenog 2025. prema pokazivanju tužiteljica crta uživanja dijela k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] označena je točkama A-B-C-D time da tužiteljica tvrdi da je u točkama B i D bio međni kamen koji na terenu na dan očevida nisu zatečeni. Od točke A-B je put koji se nalazi unutar katastarske čestice k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Uživanje tužiteljice proteže se u cijelosti na k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Obzirom tuženik tvrdi da on uživa dio k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] koji pokazuje tužiteljica, tuženik zapravo tvrdi da k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] uživa onako kako je ucrtana na katastarskom planu, a pravac njegovog pokazivanja je na skici očevida označen točkama E-F-G-H-I-J-K-L-M-N, i odgovara katastarskoj međi.

13. Dakle, sporan je dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici očevida geodetskog vještaka obojan žutom bojom i označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K- L-M-N-A, površine 1691 m2.

14. U odnosu na prijepor tužiteljica AR iskazala je da je predmetno zemljište bilo još od njenog pradjede, ne sjeća se imena i prezimena, kojeg je naslijedio njen djed GR, a onda njen otac UR, kojeg je onda naslijedila majka tužiteljice (JR), koju je onda naslijedila tužiteljica. Tužiteljica je iskazala da su sve te godine neometano uživali predmetno zemljište tako što su ga orali i sijali razne kulture, kukuruz, pšenicu, ječam, repu. Nitko ih nije smetao u posjedu. U to vrijeme kad su bili živi njen djed i otac, tužiteljica je navela da je susjedno zemljište, koje se nalazi tik uz predmetno, bilo u posjedu i vlasništvu ER, supruge polubrata njenog oca, koja se kasnije preudala pa je bila DR. Tužiteljica je iskazala da njen otac nikada nije imao spora s ER udana DR te je navela da zna da su se oni 1961. godine dijelili i u toj podjeli predmetno zemljište je pripalo njenog oca. Ne zna kada je tuženik stekao susjedno zemljište, ali on nikada nije bio u posjedu njihovog zemljišta niti su prednici prije njega na bilo koji način bili u posjedu predmetnog zemljišta niti ga svojatali. Tužiteljica je iskazala da je se dijelila s IR i ŽR i da je u ugovoru navedeno da njima pripada kčbr. [katastarska čestica], ali da u to vrijeme nisu znali da se predmetno zemljište dijelom nalazi na toj čestici. Tuž iteljica je iskazala da su se na licu mjesta podijelili tako da će svatko nastaviti uživati kako je uživao do tada te tada nisu znali da dio njihovog zemljišta pripada kčbr. [katastarska čestica]. Tužiteljica je objasnila da je zbog toga u ugovoru tako navedeno, ali u naravi to nije odgovaralo njihovoj volji prilikom sklapanja ugovora. Tužiteljica je iskazala da joj je poznato da je tuženik kupio svoje zemljište od IR i ŽR, koji su to pak nastavili uživati iza ER, kasnije udane DR, koji su isto tako cijelo vrijeme poštivali među u naravi. U odnosu na međne kamene koje je tužiteljica pokazala u točkama B i D, iskazala je da ih nema otkad je tuženik OR počeo obrađivati svoje zemljište, a inače su ti međni kameni bili postavljeni kada su se d ijelili njihovi prednici, znači 1961. Tužiteljica je još iskazala da su prije tuženika OR, u zakupu zemljišta koje je tuženik kupio, bili zakupnici: A, koji je samo kosio, te predloženi svjedok RR, koji su uživali zemljište do predmetnog dijela zemljišta. Tužiteljica je iskazala da je i tuženik poštivao među u naravi i nije ulazio u posjed predmetnog dijela zemljišta dok je bio u zakupu zemljišta koje će kasnije kupiti te je u posjed predmetnog dijela zemljišta prvi put ušao tek prošle godine.

15. Identično kao tužiteljica iskazao je i pokazao na licu mjesta njen suprug HR koji je saslušan kao svjedok iskazao da je kao granica uživanja postojala brazdica koja se uvijek poštivala.

16. Nesrodni i nezavađeni bili su svjedoci NR, CR i RR koji su na licu mjesta pokazali pravac uživanja identično kao tužiteljica.

17. Svjedok NR iskazao je da je sa svojom suprugom, KR i njegovom suprugom (tužiteljicom) zajedno orao i sijao zob i kukuruz tako da su jedan drugome pomagali u obrađivanju zemlje. Svjedok je iskazao da je suprugu tužiteljice pomagao na predmetnom zemljištu koje je on obrađivao, tako što je orao i sijao kukuruz, time da mu je na opisani način pomagao od kraja 70 -tih, početka 80-tih. Svjedok je na licu mjesta pokazao ukupno zemljište na kojem je pomagao tužiteljici i njenom suprugu pa je sud utvrdio da je u sklopu toga pokazao nesporni dio zemljišta tužiteljice i predmetni, sporni dio zemljišta. Sjeća se da je bio i međni kamen, kojeg je mogao vidjeti i sa ceste kada je prolazio. Na pitanje suca tko je bio u vlasništvu i posjedu susjednog zemljišta, svjedok je odgovorio da je susjedno zemljište ranije kosio VR, ali ne zna je li on bio i vlasnik. Poslije njega je vidio da kosi BR, a ne znam je li kosio za sebe ili mu je netko dao. Svjedok je potvrdio da je na toj strani bila brazda, kao i na suprotnoj strani tužiteljičinog zemljišta, time da brazdu između predmetnog zemljišta i susjednog zemljišta spomenuti VR i BR nikad nisu prelazili. Posljednji put je pomagao tužiteljici njenom suprugu u obrađivanju zemljišta oko 2000.

18. Svjedok CR, ima kuću u blizini time da je sudac na licu mjesta utvrdio da se sa predmetnog zemljišta vidi kuća svjedoka koja je udaljena do cca 250 m pa kako se sa lica mjesta vidi kuća svjedoka, tako je svjedoku od njegove kuće vidljivo predmetno zemljište. U odnosu na pokazano predmetno zemljište, svjedok je na licu mjesta iskazao da je to bilo zemljište oca tužiteljice, kojeg sada obrađuje tužiteljica odnosno njen suprug i to do pravca koji je pokazala tužiteljica. Svjedok je dalje iskazao da su s druge strane predmetnog zemljišta kosili VR, poslije njega BR, za kojeg se ne sjeća je li samo kosio ili možda i orao i za koje misli da nisu bili vlasnici susjednog zemljišta, ali ne zna tko su bili vlasnici. Na pitanje suca jesu li onda VR i BR prelazili među do kud su orali tužiteljica i njeni prednici, svjedok je iskazao da ne može na to odgovoriti jer na to nije previše obraćao pažnju.

19. Svjedok RR iskazao je da mu je ĆR dao da kosi i ore njegovo zemljište u razdoblju od 2008. do 2018. Svjedok je na licu mjesta pokazao da je zemljište ČR orao i kosio do pravca za koji sudac utvrđuje da se čak nalazi malo iza predmetnog dijela zemljišta (dublje prema zemljištu tuženika). Svjedok je iskazao da je postojala brazda do koje mu je ĆR na licu mjesta pokazao da do tud može orati i kositi. S druge strane brazde, svjedok je iskazao da je zemljište orao KR. Svjedok je iskazao da se ne sjeća međnog kamena na mjestu na kojem ga je pokazala tužiteljica nego da su postojala dva kamena koji su bili nešto niže na istom pravcu. Svjedok je još iskazao da je, prije njega, zemljište ČR koristio sada pok. VR, koji ga je samo kosio, i to do međe do koje je kosio i orao svjedok. U to vrijeme nije bilo nikakvih sporova sa O koji su na svom dijelu zemljišta sadili kukuruz, razne žitarice. Svjedok je još iskazao da poslije 2018. nije dolazio na lice mjesta.

20. Svjedoci koji su tuženiku najprije dali u zakup, a potom prodali nekretninu su svjedoci IR i ĆR, koji žive u [adresa] i starije su životne dobi pa zbog ovih okolnosti nisu bili saslušani na licu mjesta obzirom tada nisu mogli organizirati dolazak u Hrvatsku. Međutim, iako saslušani u sudnici, svjedoci IR i ĆR potvrdili su u svojim iskazima da su tuženiku prodali zemljište do brazdice koja predstavlja među njihovog posjeda.

21. Svjedokinja IR iskazala je da su joj roditelji pokazali među posjeda koju predstavlja brazdica time da su na početku i kraju te brazdice bili kameni. Kada je tuženiku prodala svoj posjed i njemu je rekla da prodaje samo do brazdice, a ista brazdica mu je bila pokazana i u odnosu na zakup. Svjedokinja je iskazala da je čula da je netko izveo mjernika i da je mjernik drukčije pokazao i da bi prema tome njoj pripadalo zemljište iza brazdice. Međutim, svjedokinja je ponovila da u oni uvijek posjedovali do brazdice tako što su sijali kukuruz, repu, pšenicu, sadili krumpir, a kasnije je znala biti i trava. Tako je svoj posjed obrađivala i tužiteljica. Svjedokinja je još iskazala da je posljednji put na licu mjesta bila prošle godine jer je išla vid jeti oko čega je spor među strankama. Ono što je ja tada mogla vidjeti je da je na strani koju je prodala tuženiku bio zasađen lješnjak i zatim je bio ostavljen put širine cca 4 do 5 metara taman do one brazdice do koje su uživali. Izjavila je da se ne sjeća diobe s AR.

22. Svjedok ĆR je suprug IR koji je potvrdio da su pred 3 do 4 godine prodali tuženiku zemljište koje su mu prije toga dali u zakupu. Svjedok je iskazao da je tuženiku među pokazao zakupnik RR, a njemu, sada pokojni zakupnik VR, a ovome najvjerojatnije tast svjedoka. Svjedok je potvrdio da je i njemu tast pokazao prve godine kada je došao da se njegov posjed prema Žganjerima prostire do nekakve brazde. U odnos u na diobu sa tužiteljicom potvrdio je da su se dijelili po uživanju, i da su i nakon diobe nastavili uživati zemljište kako su ga uživali i prije diobe.

23. Suprotno iskazima tužiteljice i gore navedenih svjedoka (HR, NR, CR i SR te ČR) iskazali su tuženik, i svjedoci: otac tuženika ZR i supruga tužitelja PR.

24. Tuženik OR iskazao je da su ga 2017. ČR i IR, prvi put pozvali da obrađuje njihovu zemlju, jer su prijašnji zakupci odustali. Tuženik je iskazao da su mu IR i ĆR rekli da ne znaju gdje su međe te ga uputili da izvede geometra i da onda po tim međama obrađuje zemlju. Tuženik je iskazao da je na lice mjesta izveo geodetu iz Geoprostora 2017. i od tada uživa i predmetno zemljište na način da ga je samo malčirao jer kada bi ga izmalčirao, drugi dan je bilo izorano, tako da se na njemu nije trudio ništa raditi. Tuženik je iskazao da bi tada uzorao KR. Tuženik je dalje iskazao da kada je 2022. kupio zemljište od IR i ČR onda je posadio lješnjake na nespornom dijelu zemljišta, a na spornom dijelu zemljišta imao je namjeru posaditi aroniju, ali se nije usudio jer je bilo evidentno da postoji spor. Na pitanje suca do kuda se uživalo dok su u posjedu bili raniji zakupnici, tuženik je iskazao da se to ranije sve kosilo, da međne kamene nije vidio te da se ne sjeća plitkog jarka uz predmetno zemljište. Kada su T angažirali GEOKOM nije bio prisutan na licu mjesta zbog smrtnog slučaja, a na kraju je izvješće potpisao u dobroj vjeri jer je mislio da su vršili izmjeru po katastarskim međama. U odnosu na predmetno zemljište iskazao da je zadnji put orao ove godine, a u razdoblju od 2017. do 2022. orao je triput, a poslije toga nije jer svaki put kad bih nešto napravio u tom dijelu, drugi dan bi bilo zaravnato od strane HR.

25. Saslušan kao svjedok AI, otac tuženika iskazao je da je s tuženikom od 2017. orao predmetno zemljište, ali su primijetili da bi odmah drugi dan KR preorao predmetno zemljište pa su ga, nakon nekog vremena, samo malčirali. Svjedok je iskazao da su im DR dali zemljište na obrađivanje, a jesu li pokazali na licu mjesta do kuda daju zemlju, svjedok je odgovorio da tada nije bio na licu mjesta već je samo dolazio pomagati. Kasnije je njegov sin kupio to zemljište od IR, kojoj je djevojačko prezime bilo DR, a je li IR pokazala tuženiku do kuda prodaje svoje zemljište, svjedok nije znao reći jer nije bio prisutan. Prema pokazivanju ovog svjedoka na licu mjesta, u posjedu ČR i OI bio je posjed predmetnog zemljišta sve do pravca katastarske međe.

26. Svjedokinja PR, je supruga tuženika je iskazala i na licu mjesta pokazala kao tuženik.

27. Svjedok ŠR je geodet iz [adresa] čiju firmu Geoprostor je angažirao tuženik kojem su svaki put identificirali poljoprivredna zemljišta prije nego što ih počeo koristiti pa je tako bilo i u odnosu na predmetno zemljište. U svojstvu djelatnika Geoprostora svjedok je iskazao da je tada prvi put pristupio na lice mjesta i utvrdio odstupanje katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu te je tada tuženiku to dao do znanja i uputio ga da to provjeri i pregleda . Upitan više puta od strane suca da konkretizira na temelju čega je utvrdio da stvarno stanje na terenu ne odgovara stanju prema katastarskom planu, svjedok je odgovarao neodređeno. Naposljetku je odgovorio da je u to vrijeme cijelo zemljišta bilo zaraslo, da se nije obrađivalo, da nije bilo obrađeno niti predmetno zemljište, a susjedno zemljište koje nesporno pripada tužiteljici je bilo i više nego obrađeno. Na daljnje pitanje suca kome je pripadao predmetni dio zemljišta, obzirom na stanje na terenu tj. u sklopu kojeg zemljišta se obrađivalo predmetno zemljište, odgovorio je da ga to na licu mjesta nije zanimalo.

28. Ocjenjujući iskaze svjedoka i stranaka, prije svega ovaj sud utvrđuje da iz iskaza samog tuženika proizlazi da do 2022., dok je zemljište IR i ČR imao u zakupu, nije bilo spora s tužiteljicom, dok problemi počinju od 2022. kada je kupio zemljište i angažirao geodetsku firmu Geoprostor koja je utvrdila da stanje u naravi ne odgovara katastarskim planovima. To je u svom iskazu potvrdio i svjedok ŠR geodet iz Geoprostora koji je tada mjerio na licu mjesta. Od 2022. kada je tuženik počeo obrađivati predmetni dio zemljišta, suočio se s okolnošću da je svaki put iza njega na predmetnom dijelu zemljišta, suprug tužiteljice HR poduzimao radnje jer su tuženik i njegov otac iskazali da je svaki put iza njih zemljište zaravnao suprug tužiteljice.

29. Nadalje, iz iskaza IR i ČR proizlazi da su tuženiku dali u zakup, a nakon toga prodali zemljište prema uživanju, dakle do opisane brazdice, a da su se do brazdice na pravcu A-B-C-D uživala susjedna zemljišta stranaka, odnosno njihovih prednika, potvrdili su nesrodni i nezavađeni svjedoci koji su vidjeli stanje na licu mjesta ili su i sami obrađivali zemljište tuženika do pravca prema pokazivanju tužiteljice.

30. Iako je predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prilikom razvrgnuća s tužiteljicom pripala prednicima tuženika, IR i FR, isti su u svojim iskazima potvrdili da su zemljište podijelili prema uživanju, da se nakon razvrgnuća posjed nije promijenio pa ove okolnosti potvrđuju navode tužiteljice da prilikom razvrgnuća nisu imali saznanja da predmetno zemljište pripada kčbr. [katastarska čestica] obzirom ga je tužiteljica sa svojim prednicima neometano posjedovala od 60tih godina prošlog stoljeća u sklopu svog zemljišta koje joj nesporno pripada, a odnosi se na susjedne kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

31. Ovako utvrđeno činjenično stanje prema kojem je tužiteljica sa svojim prednicima neometano posjedovala predmetno zemljište u sklopu svog nespornog dijela zemljišta proizlazi iz digitalnih ortofoto snimki (strana 39 do 42 spisa). Na snimci iz 2011. (strana 41 spisa) jasno je vidljivo da tužiteljica prilikom obrađivanja kkčbr.1013, 1014. i 1015 na isti način, u sklopu svog zemljišta, obrađuje i predmetni dio zemljišta na kčbr. [katastarska čestica]. Identična situacija vidljiva je i na digitalnim ortofoto snimkama iz kasnijeg razdoblja: 2014/2016 (strana 40 spisa), 2017/2018 (strana 42 spisa) i 2021/2011 (strana 39 spisa) na kojima se vidi crta između različitog obrađivanja zemljišta stranaka koja ide pravcem koji je na kčbr. [katastarska čestica] u ovom predmetu označen točkama A-BC-D.

32. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka i izložene ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud nije povjerovao tuženiku i svjedocima koji su svjedočili identično kao tuženik nego je povjerovao navodima tužiteljice koje su potvrdili nesrodni i nezavađeni svjedoci te digitalne ortofoto snimke iz ranijeg razdoblja pa je sud utvrdio da se tužiteljica osobno i po svojim pravnim prednicima od 60tih prošlog stoljeća nalazi u neometanom i poštenom posjedu predmetnog dijela zemljišta koje se nalazi na dijelu kčbr. [katastarska čestica] koje je na skici očevida geodetskog vještaka označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A, površine 1691 m2.

33. Stoga, ovaj sud utvrđuje da je dugogodišnje faktično stanje posjeda ne odgovara katastarskim planovima i zemljišnoknjižnom stanju pa osnovano tužiteljica traži da se utvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnom dijelu zemljišta koji je neometano i pošteno posjedovala po svojim pravnim prednicima kao svoje zemljište.

34. 60tih godina prošlog stoljeća kada je započelo dosjedanje po pravnim prednicima tužiteljice bili su mjerodavne odredbe Općeg građanskog zakonika iz 1911. i to paragraf 1468. kojim je bilo propisano da dosjelost završava protekom 30 godina.

35. Obzirom od 60tih godina prošlog stoljeća pa do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nije protekao rok dosjelosti od 30 godina, to treba primijeniti dvadesetogodišnji rok dosjelosti iz odredbe članka 28. stavak 4. ZOVO obzirom se radi o roku dosjelosti koji je počeo teći prije stupanja na snagu ZOVO, a do tog trenutka nije istekao.

36. Prema odredbi članka 28. stavak 4. ZOVO pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

37. Odredbom članka 388.stavak 3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

38. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

39. Obzirom je tužiteljica dokazala da je dosjelošću, odnosno na temelju poštenog posjeda u trajanju od potrebnih dvadeset godina, stekla pravo vlasništva predmetnog dijela zemljišta, to je usvojen njen tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je na skici očevida geodetskog vještaka označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A, površine 1691 m2 , a tuženiku naloženo da trpi upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama.

40. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) tužiteljici pripada naknada troškova ovog postupka obzirom je u cijelosti uspjela u sporu. Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku -odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1, za zastupanje na raspravama 23.4.2025. i 26.5.2026. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na očevidu 5.11.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja na očevid u trajanju od ukupno 2 sata u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr.39., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR kn prema Tbr.9.t.3., za sastav podnesaka od 14.4.2025. i 8.12.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46, zatim uvećano za trošak prijevoza 5.11.2026.(očevid) na lice mjesta i natrag u iznosu od 12,60 EUR (na ovaj iznos ne ide PDV koji je već sadržan u troškovima prijevoza), zatim za trošak sudske pristojbe na tužbu 26,55 EUR i na presudu 53,10 EUR, trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR, trošak nagrade za geodetsko vještačenje u iznosu od 398,15 EUR, što ukupno iznosi 2.289,88 EUR, koji iznos je naložen tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

41. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 19. lipnja 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu

2. Iva Zlatić, odvjetnica u Karlovcu