REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1176/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Nadi Nekić Plevko u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d, OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282 zastupan po punomoćnici Ingi Bošnjak odvjetnici u OD Grgić i partneri, Ul. grada Vukovara 282, Zagreb, protiv tuženika HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ, OIB: 28817560444 iz Zagreba, V. Nazora 63, zastupan po punomoćniku Massimo Ćinić, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 26, radi isplate, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 8. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka , s danom objave presude 19. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1.) Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase :

" I. Nalaže se tuženiku HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ, OIB:28817560444 , Vladimira Nazora 63, HR - 10 000 Zagreb, nadoknaditi tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, HR - 10 000 Zagreb iznos od 7.348,59 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 04.05.2023. do 30. prosinca 2023. po stopi Stranica 4 od 5 koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2024. do isplate stopa se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ, OIB:28817560444, Vladimira Nazora 63, HR - 10 000 Zagreb, nadoknaditi tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, HR - 10 000 Zagreb, troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. ) Nalaže se tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB:22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, da tuženiku HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ, OIB:28817560444, iz Zagreba, Vladimira Nazora 63, naknadi trošak postupka u iznosu od 750,00 eur u roku od 15 dana .

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 29. travnja 2026. podnio tužbu u kojoj je naveo da se dana dana 23. prosinca 2022. u 18:25 h, na cesti D8 -BRDCE (GP PASJAK 8GR.SLO)) - MATULJI- RIJEKA- ZADAR -SPLIT -KLEK (GP KLEK) -IMOTICA (GP Z.DOLI (GR.BIH)) -DUBROVNIK PLOČICE (GP KARASOVIĆI (GR.C. GORA) D223 - KARASOVIĆI (D516), općina Konavle, na 17 km +600 m, dogodila prometna nesreća na način da je vozač CZ koji je upravljao vozilom reg. oznaka i br. DZ 404 -II, naletio na divlju svinju koja je iznenada iz lovačkog područja lovačkog društva „Konavle“ izletjela pred vozilo, te oštetila isto. U prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta na vozilu, dok na strani vozača nije utvrđena prekršajna odgovornost. Tužitelj navodi da je e oštećeniku nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznaka i br. [registarska oznaka] (JAGUAR F-PACE), u predmetnoj prometnoj nesreći, jer je isto bilo osigurano policom kasko osiguranja cestovnih vozila broj: 8322010525. Tužitelj je dana 08.05.2023., po obradi odštetnog zahtjeva, s naslova imovinske štete na vozilu reg. oznaka i br. [registarska oznaka], oštećeniku isplatio iznos od 7.348,59 eur.

2. Tužitelj ističe kako ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u visini 7.348,59 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate i troškove postupka, jer je tužitelj isplatom gore navedenog iznosa naknade štete stekao pravo regresa prema tuženiku sukladno odredbama iz čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, osiguranik tužitelja je pretrpio štetu na navedenom dijelu ceste od opasne stvari , gdje je lovo- ovlaštenik ovdje LD „Konavle“, gospodario lovno- gospodarskim pojasom i odgovoran je za štetu nastalu od divljači , jer je vlasnik opasne stvari koja je prouzročila predmetnu štetu na motornom vozilu reg. oznake i br. DU 404

- II, a nalazi se u njegovom lovo - gospodarskom pojasu, odnosno gdje obavlja opasnu djelatnost . Na površinama zemljišta na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište i ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovo - ovlašteniku, ako prema lovno - gospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljači u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama. Program zaštite divljači izrađen je u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno - gospodarske osnove, programu uzgoja divljači i programu zaštite divljači. Dakle, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju nalet divljači isključivi uzrok štete na motornom vozilu osiguranom po polici kasko osiguranja kod tužitelja, isplatom je došlo do zakonske subrogacije u smislu odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima , slijedom čega je tuženik u obvezi naknaditi utuženi iznos tužitelju zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO -a. Tužitelj je ujedno naveo da već u ovoj fazi postupka predlaže sukladno čl.260.st.2. Zakona o parničnom postupku usmeno obrazloženje Nalaza i mišljenja vještaka, bez obzira hoće li sud odrediti i pisanu izradu Nalaza i mišljenja te predlaže usvojitu tuženi zahtjev kako je isti naznačen u izreci ove presude te potražuje trošak postupka s kamatom .

3. U svom odgovoru na tužbu od 27. lipnja 2026. tuženik primarno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da tuženik nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio. Pravno relevantnu činjenicu da bi tuženik bio lovoovlaštenik na čijem se području predmetni štetni događaj dogodio, i time pasivnu legitimaciju tuženika, tužitelj ničim ne dokazuje, a niti označava pravnu osnovu po kojoj tuženika smatra odgovornim za nastanak predmetnog štetnog događaja - nastalu štetu. Tuženik ujedno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem; nije pronađena. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da je šteta nastala naletom vozila na divljač. Teret dokaza pasivne legitimacije tuženika snosi tužitelj dok negativne činjenice tuženik nije dužan dokazivati. Sud napominje da iz Službene bilješke MUPa Republike Hrvatske od od 26. prosinca 2022. (list 194 do 195 spisa ) proizlazi da je ophodar Dubrovnik cesta ĆZ preuzeo brigu o uginuloj životinji ; divljoj svinji.

4. Tuženik nastavno u odgovoru na tužbu navodi da je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređeno odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (Narodne Novine br. 99/18, 32/19 i 32/20) .Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ; lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrd i da je šteta nastala zbog provođenja lova. S tim u vezi, sve i da je tuženik lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio, a nije, ističe se da do predmetnog štetnog događaja/nastale štete nije došlo zbog provođenja lova od strane tuženika pa posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Napominje se kao je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa.

5. Tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za Republike Hrvatske (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. „Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“ ( – VsHGž-2879/76 od 10.08.1977.g.) . Tuženik navodi da na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus. Tuženik nastavno opreza radi, ističe i kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ (Potvrda MUP-a, u spisu), to se ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. S tim u vezi, osoba ovlaštena upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka „divljač na cesti“ no, istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, a što tuženik smatra da je u koliziji. Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio.

6. Zaključno tuženik prigovara i visini tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi te ujedno i osporava da su prikazana oštećenja/ stavke označene u izvidu štete Euroherc osiguranja d.d. od dana 17. siječnja .2023. g. i stavke označene u računu Omega- auto d.o.o. br:211/101/02 od 17. travnja 2023. g. u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem te tuženik predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

7. Sud utvrđuje da su obje stranke u postupku predložile provođenje više dokaza i priložile sudsku praksu više sudova u odnosu na svoje stavove o ( ne ) odgovornosti tuženika.

8. Sud je održao dva ročišta te je zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova, PU Dubrovačko-neretvanska, PPP Dubrovnik Zapisnik- Službenu zabilješku o štetnom događaju od 23. prosinca 2022. koju je to tijelo i dostavilo sudu 23. ožujka 2026., te je od Ministarstva poljoprivrede , šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske zatražio podatak tko je u vrijeme štetnog događaja gospodario lovištem na kojem se štetni događaj dogodio, te je taj podatak navedeno Ministarstvo dostavilo dopisom od 15. travnja 2027. Prema dostavljenom dopisu navedenog Ministarstva navedenim lovištem kao zajedničkim otvorenim lovištem u vrijeme štetnog događaja gospodarilo je Lovačko društvo " Konavle" iz Gruda, Gruda bb ,OIB 99403038400 a ujedno dostavljena je karta navedenog lovišta.

9. Podneskom od 28. ožujka 2026. a u odnosu na svoj stav o pasivnoj legitimaciji tuženika i prigovor tuženika na tu okolnost , tužitelj je naveo kako je taj prigovor cijelosti neosnovani, jer tuženik kao krovna udruga hrvatskog lovstva, nakon 01. lipnja 2022. g. nije imala osiguravatelja, te je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstava RH i Hrvatski lovački savez su na temelju Odluke o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih za financiranje štete od divljači na vozilima, od 31.05.2022., sklopili Ugovor o izravnoj dodjeli sredstava namijenjenih za financiranje štete od divljači na vozilima od tog dana. Od tog dana šteta od naleta na divljač se prijavljuje izravno tuženiku putem link-a koji je tužitelj naznačio, no na ročištu održanom dana 8. svibnja 2026. tužitelj je naveo da se sa sigurnošću ne može očitovati da li je oštećenik CZ na taj način i prijavio štetu od divljači niti je sudu mogao prezentirati dokaz; prijavu oštećenika, već je tužitelj samo naveo da se oštećenik obratio vezano za nastalu štetu tužitelju.

10. Među strankama nije sporno da se štetni događaj dogodio 23. prosinca 2022. na opisani način, sporna je činjenica da je tužitelj isplatio oštećeniku iznos od 7.348,59 eur, tužitelj naime tijekom postupka taj dokaz nije dostavio već samo Sporazum o izvansudskoj nagodbi koju je zaključio 25. travnja 2023. koji je zaključio s oštećenim IZ za iznos od 7.348,59 eur , a među strankama je primarno sporna sporna pasivna legitimacija tuženika i osnovanost tuženog zahtjeva u smislu prava tužitelja na regres od strane tuženika prema čl. 963 Zakona o obveznim odnosima.

11. Dakle među strankama je primarno sporno da li je tuženik pasivno legitimairan imajući u vidu da tuženik nije bio lovoovlaštenik na području i u vrijeme kada se štetni događaj dogodio. Da je lovoovlaštenik u vrijeme i na mjestu štetnog događaja bilo Lovačko društvo " Konavle " iz Gruda, proizlazi iz dopisa Ministarstva poloprivrede, šumarstva i ribarstva od 20. ožujka 2026 ( list 255 spisa ) i karte tog područja. Navedeno proizlazi i iz Službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, PU Dubrovačko – neretvanske ,PPP Dubrovnik od 26. prosinca 2022. ( list 194-195 spisa ) ( t. 4. Bilješke; Kratak opis događaja ) u kojoj je navedeno da je na mjestu događaja bio ophodar Dubrovnik cesta KZ koji je preuzeo brigu o životinji te ĐZ koji je član Lovačkog društva "Konavle" OIB 99403038400 , a naznačeno je da je predsjednik tog Lovačkog društva PZ .Da je lovoovlaštenik na navedenom području bilo Lovačko društvo " Konavle " razvidno je i iz Odluke

o ustanovljavanju zajedničkog otvorenog lovišta br. XIX/101 " Konavle " od 31. listopada 2006. koju uz tužbu dostavlja upravo tužitelj ( list 9 do 13 spisa ). Prema stavu suda iz navedenog nedvojbeno proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja 23. prosinca 2022. na navedenom spornom lovnom području lovoovlaštenik bilo Lovačko društvo "Konavle" OIB 99403038400, iz Gruda, Grude bb a ne tuženik.

12. Odredbom čl. 7. toč. 12. Zakona o lovstvu (Narodne Novine, br. 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24 - dalje ZL) propisano je da je lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju tog Zakona. Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) je, sukladno odredbi čl. 10. st. 1. ZL, dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci. HLS u smislu ZL obavlja poslove u provedbi projekata osiguranja šteta u lovištima te ostale poslove koji su mu kao javne ovlasti povjerene tim Zakonom (čl. 10. st. 3. HLS). . Pravo lova na lovištu u Republici Hrvatskoj, a kako to proizlazi iz odredbe čl. 21. st. 1. ZL, stječe vlasnik lovišta ispunjenjem uvjeta iz čl. 22. st. 1. podst. 2. i čl. 24. st. 4. toč. 2. i 3. ZL ili druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) ugovorom o pravu lova na lovištu .

13. Pitanje štete i naknade štete regulirano je odredbom čl. 76. ZL na način da je u st. 1. te odredbe propisano da su lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu dužni poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini, dok je st. 2. te odredbe propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije. Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se, sukladno odredbi čl. 80. st. 6. ZL, na slijedeći način: vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi i lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

14 . U ovom konkretnom slučaju nije prijeporno da se štetni događaj desio na javnoj prometnici ; cesti na kojoj je bio znak opasnosti "divljač na cesti" oko 800 metara od samog mjesta štetnog događaja dok sam tužitelj nije naznačio da li je u vrijeme štetnog događaja bilo provođenja lova smatrajući taj podatak irelevantan ( iskaz na ročištu 8. svibnja 2026. ) pozivajući se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, no sud smatra da je u vrijeme štetnog događaja nije bilo provođenja lova na tom području da bi isto bilo naznačeno u Službenoj bilješci MUPa RH.

15. Prema navedenom sud smatra da se u konkretnom slučaju, u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL, imaju primijeniti odredbe ZOO koje se odnose na opasnu stvar. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi (čl. 1064. ZOO), a umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu (čl. 1066. st. 1. ZOO). Budući da u ovom konkretnom slučaju proizlazi kao nesporno da je lovoovlaštenik na spornom području bilo Lovačko društvo " Konavel" iz Gruda, postavlja se pitanje da li to znači da je tuženik kao dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lokalnih jedinica, lovačke udruge i lovci u smislu odredbe čl. 10. st. 1. ZL ipak pasivno legitimiran te sud smatra da u okolnostima konkretnog slučaja tuženik, bez obzira na odredbu čl. 10. st. 1. ZL, ne bi bio pasivno legitimiran. Lovačke udruge imaju svoju posebnu pravnu osobnost pa činjenica da je u konkretnom slučaju Lovačka udruga " Konavle " u sastavu tuženika kao krovne organizacije ne znači da je time isključena objektivna odgovornost tog lovačkog društva kao lovoovlaštenika za nastalu štetu po čl. 1064. ZOO što nadalje znači da je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari lovoovlaštenik tj. Lovačko društvo " Konavle" a ne tuženik.

16. Okolnost da tužitelj svoju tvrdnju o pasivnoj legitimaciji tuženika temelji na Odluci o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih za financiranje štete od divljači na vozilima, od 31. svibnja 2022. te Ugovoru o izravnoj dodjeli sredstava namijenjenih za financiranje štete od divljač koji su sklopili Ministarstvo poljoprivrede , šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske i Lovački savez ne može po stavu suda utjecati na odgovornost osobe koja je odgovara za štetu nastalu naletom divljači na vozilo. Naime odredbom čl. 10. Zakona o lovstvu definirana je uloga Hrvatskog lovačkog saveza te je propisano da je Hrvatski lovački savez dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci. Hrvatski lovački savez predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu i u smislu navedenog Zakona obavlja poslove u provedbi projekata osiguranja šteta u lovištima te ostale poslove koji su mu kao javne ovlasti povjerene tim Zakonom. U odnosu na odgovornosti za štetu nastale naletom vozila na divljač, takva odgovornost je uređena čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu kojim je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi te lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova . Ako šteta nije nastala zbog provođenja lova, primjenjuje se odredba čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu tj. odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač se promatra u okviru Zakona o obveznim te u takvim okolnostima, lovoovlaštenik i nadalje odgovara za štetu po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članaka 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima budući divljač na cesti predstavlja opasnu stvar. Nastavno, za štetu nastalu naletom vozila na divljač može odgovarati i pravna osoba koja upravlja javnom cestom gdje se dogodio nalet vozila na divljač, ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima, sukladno čl. 50. st. 2. Zakona o cestama što nije bio slučaj u ovom predmetu, budući iz Službene bilješke MUP RH proizlazi da je postojao znak opasnosti od naleta. Prema navedenom te ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, za štetu nastalu naletom vozila na divljač može odgovarati: lovoovlaštenik, pravna osoba koja upravlja javnom cestom ili sam vozač. No Hrvatski lovački savez, kao krovno tijelo koje okuplja lovačke udruge i saveze u Republici Hrvatskoj ne odgovara za štetu nastalu naletom vozila na divljač, budući da njegova odgovornost ne proizlazi iz zakonskih i podzakonskih odredaba. Naime, Hrvatski lovački savez, u smislu čl. 10. Zakona o lovstvu može imati organizacijsku i koordinacijsku ulogu u postupku prijave štete nastale naletom vozila na divljač, pa i nadoknaditi štetu oštećenoj osobi, ali time nije preuzeo svojstvo pasivno legitimiranog subjekta u smislu odgovornosti za štetu, već su za naknadu štete i dalje pasivno legitimirani lovoovlaštenici a u ovom slučaju to je Lovačko društvo " Konavle ". Dakle okolnost da je Hrvatski lovački savez krovno tijelo koje okuplja lovačke udruge i saveze u Republici Hrvatskoj ne čini ga samim time pasivno legitimiranim u ovom postupku. Slijedom navedenogsud smatra da je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan te je temeljem odredbe čl. 1063 i odredbe čl. 1064 Zakona o obveznim odnosima odlučio kao u t. 1. ) izreke presude . Sud ujedno ponovo ukazuje da tužitelj nije dokazao da je isplatio oštećeniku iznos od 7.348,59 eur a da bi temeljem te isplate imao pravo regresa prema čl. 963 Zakona o obveznim odnosima. Radi navedenog sud druge dokaze predložene po strankama nije provodio

17. Odluka o trošku iz t. 2. ) izreke presude temelji se na odredbama čl. 154 i 155 Zakona o parničnom postupku te budući je tuženik uspio u sporu, to mu je tužitelj dužan naknaditi isti. Tuženiku je stoga priznat trošak sastava odgovo ra na tužbu od 27. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 eur temeljem Tbr. 8/1 Tarife HOKa, trošak zastupanja na ročištu dana 5. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr. 9/1 Tarife HOKa te trošak zastupanja na ročištu dana 8. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa što ukupno iznosi 600,00 eura.

18. Tuženiku je na navedeni iznos priznat i PDV u iznosu od 150,00 eur temeljem Tbr. 46 Tarife HOKa, odnosno tuženiku je priznat ukupan trošak od 750,0 eur.

U Zagrebu 19. lipnja 2026.

Sudac

Nada Nekić Plevko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.