Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-13/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari I-tužitelja UD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužiteljice KD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz Našica, protiv I-tuženika ŽD, [adresa] i II-tuženika MD, [adresa], oboje sada nepoznatog boravišta i prebivališta zastupani po privremenoj zastupnici Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, radi utvrđenja vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave održane dana 6. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja i njihova punomoćnika, te privremene zastupnice tuženika nepoznata boravišta, na ročištu za objavu presude dana 19. lipnja 2026. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„UTVRĐUJE SE da je KD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 2/8 dijela kčbr. [katastarska čestica] u selu oranica površine 6909 m2, što je privremena zastupnica odvjetnica Renata Horvatin u ime Karić Ljubice i Rančić Danice dužna priznati i trpjeti brisanje suvlasništva tuženica u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis tih prava vlasništva u korist tužitelja, sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu koji glasi:

„UTVRĐUJE SE da su tužitelji UD OIB [osobni identifikacijski broj] i KD OIB [osobni identifikacijski broj] oboje iz [adresa]. vlasnici nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i to svatko u 1/8 dijela kčbr. [katastarska čestica] kuća dvor i oranica u selu površine 1522 čhv, a u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je privremena zastupnica odvjetnica Renata Horvatin u ime ŽD i Rančić MD dužna priznati i trpjeti brisanje suvlasništva tuženica u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis tih prava vlasništva u korist tužitelja, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] kuća dvor i oranica u selu površine 1522 čhv te u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] u selu oranica površine 6909 m2 upisane su tuženice kao suvlasnice s po 1/8 dijela. Tužiteljica KD je svoje dijelove nekretnina stekla po ugovoru o doživotnom uzdržavanju nakon smrti majke Šarac Marije 2018. godine a tužitelj je svoje dijelove kupio od člana šire obitelji Šarac Njegovana 2019. godine. Nekretnine je u cijelosti stekao prednik LD ND sa suprugom ZD 1960. godine. Nakon njegove smrti nekretnine je u cijelosti uživala majka tužiteljice ZD, a tužitelji u cijelosti uživaju svoje suvlasničke dijelove stečene kupoprodajom i nasljeđivanjem kao i dijelove od tuženica i nikada ih nitko nije smetao u posjedu nekretnina niti je polagao bilo kakvo pravo na iste. Tuženice su iz obitelji VD, čiji je potomak i otac tužiteljice ND, kao djevojke udajom sedamdesetih godina odselile u Republiku Srbiju a kao suvlasnice upisane su nakon smrti njihovih prednika po Zakonu o nasljeđivanju jer im u vrijeme ostavinskog postupka nisu bile poznate adrese. Tuženice niti do danas nisu potraživale nikakva prava na svojim pripadnim dijelovima nekretnina. Tužitelji imaju pravni interes srediti vlasništvo svojih nekretnina na kojima su tuženica samo formalno upisane kao suvlasnice a stvarnosti se radi o dijelu nekretnina koje tužitelji mirno uživaju u cijelosti putem prednika preko 60 godina pa smatraju da im pripada pravo da sud utvrdi njihovo vlasništvo jer za to imaju stečene zakonske uvjete iz članku 159. ZV/96 da im se vlasništvo utvrdi dosjelošću.

1.1. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 10. travnja 2026. budući da su se od podnošenja tužbe do dana podnošenja podneska promijenili podaci u zemljišnoj knjizi u pogledu numeracije i uknjižbe novih vlasnika, tužitelji usklađuju tužbeni zahtjev sukladno provedenim promjenama.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-13/2025-2 od 31. siječnja 2025. I. tuženici tuženicama ŽD sada nepoznatog prebivališta i boravišta i II. tuženici MD sada nepoznatog prebivališta i boravišta određen je privremeni zastupnik u osobi Renati Horvatin, odvjetnici iz [adresa] koja u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se tužena odnosno njezin punomoćnik ne pojave pred sudom odnosno dok Centar za socijalnu skrb Gospić ne obavijesti sud da joj je postavio skrbnika.

3. Privremeni zastupnik u svome odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. k. o. [katastarska općina] (list 40 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 41 spisa), Prijepis posjedovnog lista ( list 9 - 10 spisa), Povijest promjena na katastarskim česticama ( list 25-29 spisa), Povijesni zk. izvadak ( list 31-36 spisa), saslušani su svjedoci RD (list 37-38 spisa), CD (list 38-39 spisa), JD i HD (list 43-44 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem I. tužitelja (list 42-43 spisa) i II. tužitelja ( list 43-44 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je utvrđenje da li su i po kojoj osnovi tužitelji steklo vlasništvo nekretnina označenih tužbom.

7. Sporno je osnova tužbenog zahtjeva odnosno da li su ispunjene pretpostavke da tužitelj stekne pravo vlasništva nad nekretninama koje su predmetom tužbe putem dosjelosti.

8. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu I. tužitelj UD za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] ističe da je svoj suvlasnički dio od 3/8 stekao kupnjom od svojeg šogora LD. Njegovan LD kao i njegova supruga KD i TD imali su pravo na suvlasništvo iza ĐD. Iskazuje da on i supruga posjeduju navedenu nekretninu, ali po njihovom odobrenju istu obrađuje ĐD koji je bratić od njegove supruge. Ističe da njegov punac obrađivao predmetnu nekretninu dok je bio živ, umro je 2017. godine, te nakon njega on osobno i njegova supruga posjeduju navedenu nekretninu. Nisu mu poznati upisani tuženici, odnosno ŽD i MD. Na upit vezano za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] ističe da je svoj suvlasnički dio od 1/8 na predmetnoj nekretnini stekao kupnjom od svojeg šogora LD, dok je njegova supruga svoj suvlasnički dio naslijedila od svojeg oca ĐD. Ističe da nije nikada njegov pokojni punac kao i on i supruga ostvarili neposredan posjed na nekretnini, ali svoje pravo ističu izvršenim upisima u zemljišne knjige, te smatra da im pripada i suvlasnički dio koji se odnosi na tuženike Karić Ljubicu i Rančić Danicu. Pokojni ĐD, njegov punac, svoj suvlasnički dio na toj nekretnini naslijedio je iza svoje pokojne majke. Navodi da ne odlaze na navedenu nekretninu, odnosno ne obrađuju je. Navodi da se sa svojom suprugom vjenčao 1974. godine te smatra da od tada polaže pravo na temelju dosjelosti. Tužitelj u odnosu na nekretninu gdje se nalazi kuća odgovara da istu koristi VD. Otac VD se zvao ČD a čija je sestra OD. VD je na navedenu nekretninu došao sa svojom bakom još dok je bio beba 70-ih godina prošlog stoljeća. Na navedenoj nekretnini VD živi sa svojom suprugom i obitelji.

9. Saslušana na ročištu za glavnu raspravu II. tužiteljica KD navodi za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] da je svoj suvlasnički dio od 1/8 stekla nasljedstvom od svojeg oca u veličini od 1/8 suvlasničkog dijela. Ističe da ona i njezin suprug u cijelosti posjeduju navedenu nekretninu, ali po njihovom odobrenju istu obrađuje ĐD koji je njezin bratić. Ističe da joj nisu poznati tuženici, ali da je čula za njih po obiteljskim pričama. Za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] ističe da je svoj suvlasnički dio od 1/8 na predmetnoj nekretnini stekla nasljedstvom od svojeg oca ĐD. Ističe da nije nikada njezin otac kao i ona ostvarili neposredan posjed na nekretnini, ali svoje pravo ističu izvršenim upisima u zemljišne knjige, te smatra da joj pripada i suvlasnički dio koji se odnosi na tuženike ŽD i Rančić MD. Pokojni otac ĐD, svoj suvlasnički dio na toj nekretnini naslijedio je iza svoje pokojne majke. Ne odlazi na navedenu nekretninu, odnosno ne obrađuju je. Navedenu nekretninu koristi VD. Otac VD se zvao ČD a čija je sestra OD. VD je na navedenu nekretninu došao sa svojom bakom još dok je bio beba 70-ih godina prošlog stoljeća. Na navedenoj nekretnini sada VD živi sa svojom suprugom i obitelji. Navodi da su ove nekretnine vezane po lozi VD. Obitelj VD je od njezinog oca majčina strana. Upisani tuženici su djeca sestre njezine bake, a za koje pretpostavlja da su otprilike godište njezinog pokojnog oca. Majka tuženika je za života otišla u [adresa], gdje su se rodili tuženici, ali po njezinim saznanjima nitko nikada se nije vratio u Pribiševce. Navodi da joj nije poznato da bi tko VD osporavao posjedovanje nekretnine gdje se nalazi kuća.

10. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu svjedok RD navodi da mu je poznato o nekretninama o kojima danas treba iskazivati te prvotno upitan za nekretninu broja čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], ističe da je tu zemlju obrađivao pokojni otac KD, a koji se zvao ĐD, poslije njegove smrti obrađivao ju je njegov rođak ĐD, a koji po njegovu saznanju ju više ne želi obrađivati. Navodi da nakon smrti ĐD iza njega je ostala supruga koja je preminula 2 godine kasnije, te su iza njih ostala djeca sada KD, LD ĐD kao i sestra pok. PD iza koje je ostao sin TD. Po njegovu saznanju svjedok ističe da mu je UD rekao da su oni sve sa FD riješili u pogledu vlasništva nekretnina. Na upit sud a da li su mu poznate osobe ŽD i MD, koje su označene kao tuženice, svjedok odgovara da ih on osobno u životu nikada nije niti vidio, ali zna po pričama da su to daljnji potomci od pokojnog ĐD majke U koja je djevojački bila VD. Ističe da mu je poznato iz priča UD koji je naveo da su on (UD) i njegova supruga KD postigli dogovor sa ID, koji je brat od KD na način da su ga isplatili. Poznato mu je da je ID otišao iz mjesta i da se odselio u Požegu. Napominje isto tako da po njegovu saznanju su također postigli dogovor i sa sinom FD, sinom pok. sestre PD. Vezano za nekretninu i to kčbr. [katastarska čestica], ističe da mu je poznato da na navedenoj nekretnini trenutno živi sin ČD, VD, a ČD je brat od OD. Navodi da je ČD pokojni. Navodi da mu nije poznato na koji način su KD i UD stekli suvlasništvo na predmetnoj nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]. Po njegovu saznanju tu navedenu nekretninu u cijelosti obrađuje i uživa VD. Svjedok navodi da od OD teta je U, a to je ujedno baka od KD, a koja U je kasnije bila udana u kuću K i ona se udala za BD, koji je otac pokojnom ĐD, ocu od KD. Na poseban upit pun. tužitelja na koji način je UD stekao vlasništvo na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], svjedok odgovara da mu isto za tu navedenu nekretninu nije poznato.

11. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu svjedok CD navodi da mu je poznato o nekretninama o kojima danas treba iskazivati te prvotno upitan za nekretninu broja čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], ističe da on osobno posjeduje nekretninu u blizini iste pošto se u mjestu nalazi više od 50 godina, poznato mu je da je predmetnu nekretninu obrađivao Ž, a koji je otac od KD. Po njegovu saznanju na vlasništvo nekretnine polažu pravo KD i UD. Po njegovu saznanju tužitelje nikada nitko nije smetao u posjedovanju navedene oranice. Nekretnina se nalazi u zakupu. Vezano za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], svjedok iskazuje da na navedenoj nekretnini živi VD, koji je sin od OD. VD ondje prebiva sa svojom obitelji odnosno, sa suprugom i dvoje mlt. djece. Navodi da ŽD i MD nikada nije vidio niti je znao da uopće postoje sve dok nije došao na ovu raspravu. Navodi u nastavku da mu nije uopće poznato da li su one u rodu s ikime. Nije mu poznato da bi VD tko osporavao posjedovanje nekretnine gdje se nalazi u kući. Nije mu poznato na koji način su se UD i KD upisali kao suvlasnici na navedenoj nekretnini.

12. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 40 spisa) utvrđeno je da su tuženici i tužitelji upisani kao suvlasnici navedene nekretnine svatko u 1/8 dijela, kao i osoba OD M iz [adresa] u 4/8 suvlasničkog dijela. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 41 spisa) utvrđeno je da tuženici upisani kao suvlasnici navedene nekretnine svatko u 1/8 dijela, I. tužitelj UD u 5/8 suvlasničkog dijela, II. tužiteljica KD u 1/8 dijela.

13. Uvidom u Prijepis iz posjedovnog lista broj 703 (list 9 spisa) utvrđeno je da na čestici broj 68 za k. o. [katastarska općina] kao posjednici su upisani tuženici i tužitelji svatko u 1/8 dijela dok je OD M iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upisana kao posjednik s udjelom od 4/8 dijela, dok uvidom u Prijepis iz posjedovnog lista broj 703 (list 10 spisa) utvrđeno je da na čestici broj 127/25 u k. o. [katastarska općina] su tuženici upisani kao posjednici u 1/8 dijela svatko, te OD M u 2/8 dijela, I. tužitelj UD u 3/8 dijela te II. tužiteljica KD u 1/8 dijela.

14. Uvidom u Povijest na katastarskim česticama i to za kč. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio izvršene promjene posjednika na navedenim nekretninama.

15. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni uložak za česticu 68 utvrđen je pravni slijed upisanog vlasništva u zemljišnoj knjizi.

16. Vezano za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] i to kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] valja prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz čl. 388. st. 2. i 3. („Narodne novine“ broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, dalje u tekstu: ZVDSP). Prema odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. 1. Polazeći od toga da iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice proizlazi da je tužiteljica putem svojih prednika (oca) u posjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], uvidom u materijalnu dokumentaciju u spisu i to uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu kada je bio proveden upis 6. ožujka 1978. i uvidom u Povijest promjena na katastarskoj čestici utvrđeno je da navedena čestica 127/25 u obitelji Ž od 11. svibnja 1981. kada prelazi u PL 92 na posjednika Šarac ED. Stoga, ovaj sud smatra da su tužitelji u posjedu navedene nekretnine mogu biti tek biti nakon 1981. godine stoga s obzirom na citiranu odredbu iz čl. 338. st. 2. ZVDSP, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, dalje u tekstu: ZOVO).

17. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila u ZOVO, odnosno čl. 28. st. 2. ZOVO propisuje da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, dok st. 4. istog čl. je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, dok je st. 5. istog čl. propisano da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. U čl. 30. ZOVO propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Prema odredbi čl. 72. st. 1. posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, st. 2. istog čl. je propisano da posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok konačno st. 3. istog čl. je određeno da savjesnost posjeda se pretpostavlja.

18. Nadalje, trenutno važećom odredbom čl. 159. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

19. Nadalje, odredbom čl. 160. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

20. Odredbom članka 18. st. 1., 2., 3. i 5. ZVDSP-a, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

21. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim, a isti su suglasni i podudaraju se u bitnim činjenicama koje su bile od značaja za donošenjem ovakve presude. Naime, saslušani svjedoci suglasno iskazuju da u posjedu utužene nekretnina se nalazi tužitelji, da isti ostvaruju vlasnički posjed, da su nekretninu dali u zakup tužiteljičinom bratiću koji istu obrađuje po odobrenju I. i II. tužitelja. Svjedoci suglasno iskazuju da prije tužitelja, nekretnine je obrađivao otac od II. tužiteljice dok je bio živ. Iz provedenih dokaza proizlazi da posjed tužitelja i njegovog pravnog prednika nije kvalificiran, no, sud je nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju se tužitelj nalaze u samostalnom posjedu nekretnina osobno i putem prednika neprekidno više od zasigurno 20 godina a čiji posjed nekretnina nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja, a kada ga je stekao nije znao niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću.

22. Slijedom navedenog, sud smatra da je II. tužiteljica stekla vlasništvo utuženih nekretnina izvanrednom dosjelošću, temeljem neprekidnog samostalnog posjedovanja od 1981. godine pa sve do danas, radi čega je odlučeno kao u točci I. izreke ove presude.

23. Što se tiče nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] sud utvrđuje da tužitelji nisu u posjedu sporne nekretnine. Naime, saslušan na ročištu za glavnu raspravu I. tužitelj UD ističe da nije nikada njegov pokojni punac kao i on i supruga ostvarili neposredan posjed na nekretnini, ali svoje pravo ističu izvršenim upisima u zemljišne knjige, te smatra da im pripada i suvlasnički dio koji se odnosi na tuženike Karić ŽD i Rančić Danicu. Nadalje, iskazuje također da u odnosu na tu nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] da istu koristi VD. VD je na navedenu nekretninu došao sa svojom bakom još dok je bio beba 70-ih godina prošlog stoljeća. Na navedenoj nekretnini VD živi sa svojom suprugom i obitelji. Nadalje, II. tužiteljica KD ističe da nije nikada njezin otac kao i ona ostvarili neposredan posjed na nekretnini, ali svoje pravo ističu izvršenim upisima u zemljišne knjige, te smatra da joj pripada i suvlasnički dio koji se odnosi na tuženike Karić Ljubicu i Rančić Danicu. Navodi da joj nije poznato da bi tko VD osporavao posjedovanje nekretnine gdje se nalazi kuća. Iz iskaza saslušanih svjedoka i to RD i CD sud je nedvojbeno utvrdio da na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] trenutno živi VD koji istu u cijelosti obrađuje i uživa i da im nije poznato na koji su način I. i II. tužitelj upisani kao suvlasnici na navedenoj nekretnini.

24. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Nadalje, prema odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Odredbom stavka 2. istog članka predviđeno je da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe nepokretnu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema odredbi stavka 3. tog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina. Dakle, pretpostavke za dosjelost su posjed određene kakvoće, vrijeme zakonom određeno, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu, odnosno sposobnost biti vlasnikom te stvari. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

25. Iz ovako reproduciranih dokaza sud utvrđuje da tužitelji ne drže posjed nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica]. Naime, pravo vlasništva dosjelošću može se steći samo ako postoji samostalan posjed (opća pretpostavka) odnosno ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari kao da je vlasnik stvari, odnosno bitno je da posjednik ima vlasnički posjed. Kako je nedvojbeno utvrđeno da tužitelji kao i njihov pravni prednik nikada nisu izvršavali svoje ovlasti u pogledu posjeda predmetne nekretnine, valjalo je odlučiti kao u točci II. izreke ove presude.

Našice, dana 19. lipnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima po pun.

2. Privremenoj zastupnici