REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, Šibenik

Poslovni broj: K-194/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Aniti Plenča, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Josipe Crnjak, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZT, zbog kaznenog djela iz čl. 179. a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KO-DO-160/2026 od 5. svibnja 2026., izmijenjene na raspravi 16. lipnja 2026., nakon provedene i zaključene rasprave 16. lipnja 2026., u nazočnosti savjetnika Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku OT, okrivljenika, branitelja okrivljenika Stipice Ćalete Car, odvjetnika u Šibeniku i oštećene, uz javnu objavu 19. lipnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu ZKP/08)

okrivljenik ZT, OIB [osobni identifikacijski broj], sin pok. Z i ĐT, rođ. O, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bravar, sa završenom SSS, nezaposlen, bez primanja, neoženjen, bez djece, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na Srimi, lošeg imovnog stanja, neosuđivan, u istražnom zatvoru

k r i v  j e

što je

1.) u vremenskom razdoblju od neutvrđenog dana tijekom 2022. pa do 18. ožujka 2026., u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17 i 126/19), kontinuirano se dovodio u alkoholizirano stanje, a u cilju da ponizi i omalovaži svoju majku ĐT (rođ. 1941.), učestalo je vrijeđao nazivajući je pogrdnim imenima, vikao na nju, psovao joj Đ i V, govorio da joj proklinje njezine pokojne u grobu, da je proklet dan kada se rodila, kao i vrijeđao njezinu braću i sestre, te povremeno fizički nasrtao na nju na način da bi je gurao te je udarao šakama u leđa, kojim cjelokupnim ponašanjem je kod svoje majke ĐT izazvao osjećaj poniženosti, uznemirenosti i straha za njezinu sigurnost,

dakle, učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj,

2.) dana 18. ožujka 2026., oko 19,00 sati, u [adresa], u alkoholiziranom stanju, nakon što mu je njegova majka ĐT (rođ. 1941.) odbila dati novac da kupi alat, u cilju da je ustraši, istoj vičući rekao da će ubiti nju i njezinu braću i sestre, što je ponovio više puta, a potom, u cilju da je ozlijedi, udario je više puta šakama u predjelu leđa, uslijed čega ista pala na pod, a kada ustala, on je nastavio udarati šakama po leđima, nakon čega njegova majka pobjegla u sobu gdje u strahu mobitelom pozvala u pomoć svoga brata ZTG, a on joj nakon što je već uspostavila poziv uzeo mobitel iz ruke i bacio ga na pod, da bi daljnji napad spriječio ZTG koji ubrzo stigao na mjesto događaja i pozvao policiju, pri čemu svemu ĐT zadobila tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva donjeg dijela leđa, te koje njegovo ponašanje i riječi su kod iste izazvali strah za njezin život,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi te drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,

čime je u stjecaju počinio tri kaznena djela i to pod točkom 1.) kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179. a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24. i 136/25. - dalje KZ/11) i pod točkom 2.) kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - opisano u članku 117. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.

II. Na temelju čl. 179.a KZ/11 okrivljeniku ZT se za kazneno djelo nasilja u obitelji

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

Na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11 okrivljeniku ZT se za kazneno djelo prijetnje

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

Na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11, okrivljeniku ZT se za kazneno djelo tjelesne ozljede

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE Na temelju odredbe čl. 51. st. 2. KZ/11 okrivljeni ZT se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

III. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode, odnosno vrijeme od uhićenja 18. ožujka 2026. i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru koji mu je određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Šibeniku broj Kir-150/2026-3 od 20. ožujka 2026., pa nadalje.

IV. Na temelju čl. 69. st. 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku ZT izriče se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja mjera će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

V. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik ZT se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je ovom sudu optužnicu broj KO-DO-160/2026 od 5. svibnja 2026. protiv okrivljenika ZT zbog počinjenja u stjecaju tri kaznena djela i to kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljenik ZT se izjasnio da se ne smatra krivim za učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Na raspravi 16. lipnja 2026. zastupnik optužbe je uredio činjenični opis kaznenog djela.

4. Očitujući se na izmijenjenu optužnicu okrivljenik je naveo da ostaje kod svog očitovanja, da se ne smatra krivim za kazneno djelo i po izmijenjenoj optužnici.

5. Okrivljenik je u svojoj obrani u prethodnom postupku u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji naveo da on nekad popije, a da njegova majka to sve krivo shvati, da je istina da joj govori te riječi koje su navedene, ali to je sve kroz šalu, da i ona njemu zna reći tako nešto, ali da on to sve shvaća kao šalu. Inače da pije jedan do dva puta tjedno, da popije možda „do 1,5 promila“, da bude 7-8 piva. Majka je preosjetljiva, sve joj smeta, ništa mu ne da. Što se tiče događaja od 18. ožujka da su mu trebali novci za neki dio, da su se porječkali, a ona da mu je zaprijetila da će pozvati policiju, iako on ništa nije učinio, pa su se posvađali, ona ga je trisnila, pogurali su se, kroz šalu joj je rekao da će ubiti nju i rodbinu. Istina je da je majka mobitelom pozvala u jca, a on joj je mobitel izbio iz ruke. Kada je ujac došao njega je uhvatio za vrat, pogurali su se, ne sjeća se je li mu rekao da će ga zaklati, ali da on to zna reći svaki dan kroz šalu. Majka je inače samostalna i može se brinuti o sebi.

6. U obrani koju je dao na raspravi kod ovog suda okrivljenik je naveo da je kritične prigode malo popio, mama i on su se posvađali, ona se uspaničila i zvala ujca. Govorio joj je da nema potrebe za tim, da ga ne treba zvati, da je sve u redu. Majka ga je počupala za kosu, pogurala ga, pa je i on nju, ona se uspaničila. Majka ga je uhvatila za kosu, a on je nju tada odgurnuo od sebe. Nije pala. Nije istina da je majku udarao šakama po leđima. Istina je da je majci rekao da ću ubiti nju i njezinu braću i sestre, međutim to je bilo sve kroz šalu, nije bilo ništa ozbiljno, više puta su se znali tako svađati. Nije istina da je majci uzeo mobitel iz ruke i bacio ga na pod, istoga je stavio sa strane jer nije bilo potrebe da zove ujca. Sa svojom majkom je inače u dobrim odnosima, stanuju zajedno. Međutim, njihov temperament je takav da, kada priča ju malo psuju, beštimaju, ponekad je opsovao Đ i V, vrijeđao je njezinu braću i sestre, ali oni komuniciraju na takav način, tako su naučili. Na upit branitelja okrivljenika da li je majka i njemu govorila ružne riječi, naveo je da jest, oni su to tako naučili. Majka je njega nekad znala udariti na način da bi mu dala trisku, ali njemu to ne smeta. Žao mu je zbog svega što se dogodilo. Na upit zastupnika optužbe oko čega je bila svađa kritične prigode, naveo je da je od majke tražio novac koji mu je trebao za jedan dio motora, a koji novac mu je majka odbila dati pa su se zbog toga posvađali. Inače popije jedan put tjedno, ne pije puno i tada obično ne bude nikakav incident.

7. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja oštećena ĐT, ispitan je svjedok ZTG, vještak psihijatar dr. Ante Bilić i vještak za sudsku medicinu dr. Kristijan Bečić te je sud izveo dokaze pregledom i čitanjem medicinske dokumentacije OB Šibensko-kninske županije od 18. ožujka 2026. na ime ĐT (list 43-45 spisa), medicinske dokumentacije OB Šibensko-kninske županije od 18. ožujka 2026. na ime ZTG (list (46 spisa), zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime ZT od 18. ožujka 2026. (list 53 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. med. Ante Bilića od 20. travnja 2026. (list 125-129 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu doc. dr. sc. Kristijana Bečića od 11. travnja 2026. (list 131-132 spisa). Pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ZT sastavljen u prostorijama PU Šibensko - kninske, PP Šibenik s Ispostavom Primošten od 19. ožujka 2026., s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom (list 47-52 spisa) te zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ZT sastavljen u prostorijama ODO Šibenik od 20. ožujka 2026., s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom (list 63-67 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (list 194-195 spisa).

8. Na temelju čl. 431. st. 3. ZKP/08 iz spisa je izdvojena službena bilješka o obavljenom obavijesnom razgovoru sa ĐT (list 20 spisa) jer se na istoj ne može temeljiti sudska odluka.

9. Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze niti prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

10. Svjedokinja oštećena ĐT, majka okrivljenika na raspravi pred ovim sudom, nakon što je istoj sukladno odredbi čl. 426. ZKP/08 pročitan njezin iskaz kojeg je dala na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Šibeniku 8. travnja 2026. navela je da u cijelosti ostaje kod tog iskaza kada je navela da je dana 18. ožujka 2026. došlo do incidenta s njezinim sinom ZT koji živi zajedno s njom. Te večeri je bila sama kući i u jednom trenutku je čula sina kako galami, došao je do nje, ona je bila na katu kuće, u kuhinji, a sin je došao od vani. Tražio je od nje novac, jer mu je trebao da nešto kupi, ne sjeća se točno što, na što mu je ona rekla da novca nema, ali i da ima da mu ne bi dala jer je pijan. Nastavio je inzistirati da mu da novac, gnjavio ju je, vidjela je da postaje agresivan pa mu je u strahu da je ne udari u lice okrenula leđa te ju je on tada udario šakom u leđa nekoliko puta. Od tih udaraca je pala na pod. Nije ju udarao dok je bila na podu, ali kad se digla nastavio ju je udarati po leđima. Prepala se i krenula zvati brata koji živi na Šubićevcu, no dok joj je slušalica bila u ruci sin ju je izbio iz ruke i bacio na pod. Prije nego je slušalicu uzela u ruku sinu je rekla da će zvati policiju. Nakon što joj je ZT izbio slušalicu iz ruke, otišla je u sobu po mobitel da nazove brata no on je došao za njom te joj uzeo mobitel iz ruke i bacio ga na pod pa se mobitel raspao u komade. Prije nego joj je sin to učinio, već je uspostavila vezu s bratom, on je čuo galamu i glas njezinog sina tako da je njezin brat ubrzo došao. Ubrzo je stigla i policija jer ih je brat pozvao. Osim toga sin joj je prijetio da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, psovao je mrtve, proklinjao je. Te prijetnje je izrekao nekoliko puta. S tim prijetnjama je započeo već u početku događaja, čim mu je rekla da mu ne da novce. Kasnije je došao njezin brat, a ubrzo nakon njega i policija, policijska službenica ju je odvela na Hitnu pomoć i tamo joj je utvrđena jedna modrica na leđima i visok tlak, drugih ozljeda nije imala. I prije ovog događaj njoj je sin prijetio i vrijeđao je kad god bi bio pijan, ali je nije udarao. Tada bi joj psovao Đ i V, a zna da njoj to smeta te je govorio da će pobiti nju i njezinu braću i sestre. Njezin brat je došao kod nje nekih 3,4 min nakon što joj je sin razbio mobitel. Brat se odmah obratio ZT govoreći mu zbog čega je napada, no ZT je krenuo prema njemu, htio je i njega tući, misli da ga je uhvatio za uho, ali ga nije uspio udariti, koliko se sjeća brat je u blizini uha imao ogrebotinu. Njezinom sinu je dovoljna kazna vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru, to mu je prvi put da je lišen slobode. Nije zainteresirana za njegovo kažnjavanje. Na poseban upit zastupnika optužbe navela je da se po dolasku njezina brata njezin sin istome obratio riječima što si došao, ovo su naše stvari, privatne, govorio mu je „neka ide ća“. Kada ju je sin fizički napao udarao ju je samo šakama, nije nogama. Prije kritičnog događaja od 18. ožujka 2026. kada ju je okrivljenik vrijeđao i prijetio joj, to je bilo često, u prosjeku dva puta tjedno, a to bi svaki put bilo kad je on bio pod utjecajem alkohola. Prije kritičnog događaja osim psovanja i prijetnji nje, ZT je proklinjao cijeli njezin rod. Na poseban upit branitelja okrivljenika svjedokinja je navela da se po dolasku njezina brata, njezin sin nalazio na krevetu, sjedio je. Tada je njezin brat krenuo prema ZT, prišao mu i uhvatio ga za ruke da ga ZT ne bi udario. Prije te situacije ZT nije brata pokušao udariti. Kad okrivljenik ne pije, u dobrim su odnosima, slažu se, on joj pomaže. Znala bi sinu kao odgovor na njegove ružne riječi uzvratiti ponekim ružnim riječima, ne može se sjetiti kojim točno. Kada bi ju on fizički napadao, ona bi mu znala fizički (šakom) uzvratiti. Dakle, bilo je njegovih fizičkih napada prema njoj i prije ovog događaja od 18. ožujka 2026. kada bi bio baš puno pijan, ali nije mogla točno precizirati kad je to bilo. Kad je kritične prigode pala, sama se ponovno podigla. Sina se boji samo kad je pijan. Nije se liječio od alkoholizma. U situacijama koje je prethodno opisala prije kritičnog događaja kada bi ju okrivljenik također fizički napadao to je bilo slično kao i ovo što se nedavno zbilo, gurao bi ju ili bi je udarao šakama u leđa.

10.1. Na raspravi je svjedokinja oštećena navela da se u svim tim situacijama koje je opisala, osjećala jako loše, poniženo. Bilo joj je jako teško, ali čak više radi samog okrivljenika. Okrivljenik se u zadnje vrijeme često dovodio u alkoholizirano stanje. Kritične prigode nazvala je svog brata ZTG da joj dođe pomoći, da je obrani od sina koji ju je napadao i da ujedno i njega smiri. Bilo je strah sina obzirom da ju je isti udarao i prijetio joj. Ona i okrivljenik stanuju zajedno, u istom domaćinstvu. Na upit branitelja okrivljenika svjedokinja je navela kada bi okrivljenik bio u alkoholiziranom stanju on bi nju napadao i vrijeđao, ona bi njemu tada odgovorila na to njegovo ponašanje također sa ružnim riječima, nije se mogla sjetiti što bi mu točno rekla. On obično, kada je u teško pijanom stanju nju izaziva, njoj je to bilo teško za vidjeti. Inače, isti kad nije pod utjecajem alkohola je dobar, pomaže joj u kući sve što treba i tada se dobro slažu. Smatra da je vrijeme koje je njezin sin do sada proveo u istražnom zatvoru na njega pozitivno djelovalo, te smatra da mu je to dovoljna kazna za ovo što je učinio. Posjećuje ga u zatvoru, pomirili su se, te joj je rekao kada iziđe iz istražnog zatvora da više neće piti i da će biti dobar. Zbog toga ga se ne boji. Navela je da ne bi htjela da okrivljenik ide na liječenje od alkohola, smatra da se on može sam, uz njezinu pomoć, izliječiti od alkohola.

11. Svjedok ZTG u svom iskazu na raspravi je naveo da u cijelosti ostaje kod svog iskaza kojeg je dao na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Šibeniku kada je naveo da se događaj zbio 18. ožujka 2026. , sestra ga je nazvala na mobitel i rekla da više ne može izdržati, da će zvati policiju da je sin tuče i da će je ubiti. Osim što mu je to rekla u pozadini preko mobitela je čuo kako njegov nećak galami tako da je odmah nazvao policiju i automobilom krenuo prema stanu gdje oni žive. Brzo je stigao, za nekih 5 najviše 10 minuta, nakon što je parkirao krenuo je trčeći uz stepenice na drugi kat kuće gdje je i prije ulaska u stan čuo kako se okrivljenik dere govoreći „ubit ću te, bog te jeba“ što je ponavljao više puta. Čim je ušao u stan vidio je sestru i njenog sina koji su bili vrlo blizu jedan do drugog te je izgledalo kao da sin nasrće na nju, stoga je odmah priskočio i gurnuo ga na krevet no on ga je zgrabio za vrat i lomio mu prste lijeve ruke. Potom mu se uspio otrgnuti i upitao ga zbog čega to radi te mu rekao da to ne smije raditi. On mu je na to odgovorio da je to njihova privatna stvar. Tada je već stigla policija. Kritične prigode je ozlijeđen, prsti ga bole, a vrat je prošao, u vezi s tim je bio kod liječnika. Na poseban upit zastupnika optužbe naveo je da dok je trajao fizički napad okrivljenika prema njemu misli da je on šutio, ne sjeća se da mu je tad okrivljenik prijetio. Sestra mu je pričala da je i prije ovog događaja bilo ružnih scena, sličnih ovoj s njenim sinom, ali on nije bio prisutan tim situacijama. Kad bi se susreli sestra bi mu pričala za svaku od tih situacija, sjeća se da je spominjala da joj je govorio da će ih sve ubiti, da za svakog ima po nož i sl. Također mu je pričala i da ju je tukao. Na poseban upit branitelja okrivljenika svjedok je naveo u trenutku kada je ušao u stan vidio je da su njegova sestra i njezin sin međusobno udaljeni oko pola metra, između njih je bio neki predmet, okrivljenik se kretao kao da želi preskočiti taj predmet pa je on iz toga zaključio da želi nasrnuti na majku. Zbog toga je odmah krenuo prema njemu, ali ga nije u tom trenutku uspio odgurnuti jer je okrivljenik njega prvi dohvatio jednom rukom za vrat, a drugom za prste, na taj način su se kretali i onda su u jednom trenutku zajedno pali na krevet. Tada je okrivljenik njemu lomio prste i rukom ga stezao za vrat.

11.1. Na raspravi je dodao kada ga je sestra nazvala na mobitel ista je bila jako loše, vikala je "ubit će me", bio je uvjeren da je to istina te mu u toj situaciji nije preostalo ništa drugo nego da nazove policiju, što je i učinio. Oštećena, kada ga je nazvala rekla mu je da je sin, odnosno okrivljenik tuče. Kada je došao u stan kod oštećene i okrivljenika nije na oštećenoj vidio nikakve ozljede. Naime, kada je došao, čim je ušao u sobu okrivljenik je njega napao tako da nije imao vremena pitati sestru kako je, ima li kakve ozljede. Ista je plakala, bila je u strahu i uznemirena. Plačući je govorila okrivljeniku: "što sam doživjela, to mi nije trebalo", ista je bila vidno uznemirena. Sestra mu je unatrag zadnja 2-3 mjeseca često govorila da je okrivljenik kada dođe kući pijan napada, tuče te prijeti da će ih sve ubiti. Na upit zastupnika optužbe da li mu je poznato u kakvom odnosu su njegova sestra i njezin sin okrivljeni u nekom duljem vremenskom razdoblju prije ovog događaja, naveo je da je kod njih uvijek bio takav odnos, to je stalno kada je okrivljenik u alkoholiziranom stanju i tada nastaju problemi. On nije tokom cijele godine u [adresa], međutim od svoje druge braće i sestara čuje da su odnosi između okrivljenika i oštećene jako loši jer je i njima oštećena isto o tome pričala. I njima je oštećena govorila kako se okrivljenik ponaša prema njoj, da je isti napada i tuče. Na upit branitelja okrivljenika da li je ikada bio prisutan situaciji kada bi okrivljenik napadao ili vrijeđao njegovu sestru, naveo je da nije. To mu je sve poznato po kazivanju njegove sestre. Nije mu poznato da bi njegova sestra napala okrivljenika. Kuća u kojoj stanuje okrivljenik i njegova sestra je puna smeća zbog kojega se ne može po kući normalno prolaziti. To je sve okrivljenik donio u kuću, to su njegove stvari koje se ne smiju dirati, ne smiju se bacati. Među tim stvarima nalaze se i boce kisika koje bi mogle eksplodirati. Okrivljenik je njemu zaprijetio da ne smije ništa dirati. Radi svega toga u kući je veliki kaos.

12. Iz medicinske dokumentacije Opće bolnice Šibensko-kninske županije od 18. ožujka 2026. za oštećenu ĐT proizlazi da je ista zadobila površinske ozljede više dijelova tijela, iz anamneze proizlazi da je došla u pratnji policijskog službenika, jer ju je napao sin u alkoholiziranom stanju, da je dobila više udaraca u leđa šakama te u glavu, da ju je hvatao za ruke i zavrtao istima.

13. Iz prijave OB Šibensko-kninske županije od 18. ožujka 2026. za ZTG proizlazi da je istome dijagnosticirano nagnječenje područja lijeve uške.

14. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na ime ZT od 18. ožujka 2026. proizlazi da je okrivljeniku utvrđena koncentracija alkohol od 1,73 g/kg.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. med. spec. psihijatra Ante Bilića od 20. travnja 2026. proizlazi da je okrivljenik ZT osoba prosječnog intelektualnog funkcioniranja kojem je dijagnosticiran poremećaj uzimanja alkohola u umjerenom stupnju (odnosno ovisnost o alkoholu prema DSM 4 klasifikaciji) i poremećaj ličnosti. Uvažavajući ranije navedeno vještak je mišljenja da je u trenutku počinjenja kaznenih djela njegova sposobnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom bila smanjena, ali ne bitno. Budući da su predmetna kaznena djela počinjenja pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, a prisutan je značajan stupanj opasnosti da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo, preporuča se izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

15.1. U svom iskazu na raspravi stalni sudski vještak psihijatar dr. med. Ante Bilić je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 20. travnja 2026. te dodao da je vještačenjem utvrdio da je okrivljenik osoba prosječnog intelektualnog funkcioniranja kojem je dijagnosticiran poremećaj uzimanja alkohola u umjerenom stupnju, odnosno ovisnost o alkohol i poremećaj ličnosti. U trenutku počinjenja kaznenih djela njegova sposobnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom bila je smanjena, ali ne bitno. I dalje ostaje kod svoje preporuke za izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu jer smatra da je kod okrivljenika prisutan značajan stupanj opasnosti da bi zbog te ovisnosti o alkoholu u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za medicinu doc. dr. sc. Kristijana Bečića od 11. travnja 2026. proizlazi da je kod oštećene ĐT utvrđena ozljeda u vidu krvnog podljeva donjeg dijela leđa koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja nastaje udarcem tupotvrdim predmetom o područje donjeg dijela leđa ili navedenog dijela tijela o tupotvrdi predmet te mu se mehanizam nastanka može uklopiti u okolnosti fizičkog nasilja, a kakvo proizlazi iz stanja spisa.

16.1. U svom iskazu na raspravi stalni sudski vještak za medicinu doc. dr. sc. Kristijan Bečić dr. med. je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 11. travnja 2026. te dodao da je pregledom medicinske dokumentacije kod oštećene ĐT utvrdio da je ista zadobila tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podlijeva donjeg dijela leđa, a koji nastaje udarcem tupo tvrdim predmetom o područje donjeg dijela leđa ili navedenog dijela tijela o tupo tvrdi predmet te se mehanizam nastanka može uklopiti u okolnosti fizičkog nasilja kakve proizlazi iz stanja spisa, odnosno mogle su nastati udarcima zatvorenim šakama po leđima. Na upit branitelja okrivljenika vještak je naveo da je navedena ozljeda mogla nastati i pri padu na pod, odnosno udarcem leđima o neki tupotvrdi predmet. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji navedena ozljeda nije detaljno opisana te ne postoje kriteriji prema kojima bi se moglo govoriti o starosti iste, odnosno o točnom vremenu zadobivanja ozljeda. Uobičajeno je da se, ukoliko je ozljeda starija to i navede, ali nije obavezno.

17. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. med. Ante Bilića od 20. travnja 2026. te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu doc. dr. sc. Kristijana Bečića od 11. travnja 2026., sud je ocijenio kao stručne i objektivne, sačinjene u skladu sa pravilima struke, te ih kao takve u cijelosti prihvaća, jer u istima nema nejasnoća ni proturječnosti, a na koje nalaze i mišljenja stranke nisu imale primjedbi.

18. Ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu s obranom okrivljenika, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik ZT upravo na način kako mu je to stavljeno na teret predmetnom optužnicom počinio u stjecaju tri kaznena djela i to kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

19. U predmetnom postupku nije sporno da je oštećena ĐT majka okrivljenika, pa u tom smislu, sukladno odredbi čl. 87. st. 9. KZ/11 bliska osoba okrivljenika. U postupku nije sporno da su njihovi odnosi poremećeni duže vrijeme. Također, nije sporno da je okrivljenik vrijeđao majku, vrijeđao njezinu braću i sestre, psovao joj Đ i V, govorio da proklinje njezine mrtve u grobu.

20. Međutim, sporno je da li je on to govorio u cilju da ponizi i omalovaži svoju majku te kod iste izazove osjećaj straha za njezinu sigurnost.

21. Da je okrivljenik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 proizlazi prvenstveno iz iskaza oštećene ĐT koja je detaljno, okolnosno i životno opisala ponašanje okrivljenika u utuženom periodu. Tako iz iskaza svjedok inje oštećene ĐT proizlazi da joj je okrivljenik i prije događaja koji se zbio 18. ožujka 2026. prijetio i vrijeđao je kad god je bio pijan, psovao Đ i V, a zna da njoj to smeta. To je bilo često, u prosjeku dva puta tjedno, a to bi svaki put bilo kad je on bio pod utjecajem alkohola. Osim psovanja i prijetnji, ZT je proklinjao cijeli njezin rod. Bilo je i fizičkih napada, okrivljenik bi ju gurao ili udarao šakama po leđ ima. Okrivljenik se u zadnje vrijeme često dovodio u alkoholizirano stanje. U svim tim situacijama koje je opisala osjećala se jako loše, poniženo.

21.1. Iskaz oštećene ĐT sud prihvaća u cijelosti, ocjenjujući ga vjerodostojnim, istinitim, uvjerljivim i životnim. Naime, oštećena je detaljno i okolnosno opisala ponašanje okrivljenika prema njoj, u njezinim iskazima nema kontradiktornosti i nelogičnosti te sud smatra kako ista nema nikakvog opravdanog razloga neosnovano teretiti okrivljenika. Njezin iskaz u skladu je s iskazom svjedoka ZTG koji je također iskazivao u dva navrata i to pred sucem istrage i na raspravi pred ovim sudom te u bitnome potvrdio navode oštećene. Tako je u svom iskazu naveo da mu je sestra pričala da je i prije ovog događaja od 18. ožujka 2026. bilo ružnih scena s okrivljenikom, kao i predmetne prigode. Kad bi se susreli sestra bi mu pričala za svaku od tih situacija, sjeća se da je spominjala da joj je okrivljenik govorio da će ih sve ubiti, da za svakog ima po nož i sl. Također mu je pričala i da ju je tukao. Kod njih je uvijek bio takav odnos, to je stalno kada je okrivljenik u alkoholiziranom stanju i tada nastaju problemi. Od svoje druge braće i sestara čuo je da su odnosi između okrivljenika i oštećene jako loši jer je i njima oštećena govorila kako se okrivljenik ponaša prema njoj, da je napada i tuče. Upravo iz razloga jer su iskazi oštećene ĐT i svjedoka ZTG u bitnome suglasni i podudarni, sud ih je cijenio kao istinite i vjerodostojne te ih u cijelosti prihvatio.

21.2. Pored toga, i sam okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je istina da je majci govori riječi koje su navedene u činjeničnom opisu.

21.3. Iako okrivljenik u svojoj obrani ne negira svoje ponašanje prema majci na način kako mu se to stavlja na teret pod toč. 1.) optužnice, isti navodi da je to sve bilo u šali, da oni inače komuniciraju na takav način, međutim sud njegovu obranu u tom dijelu, da je sve bilo u šali, smatra neistinitom, neživotnom i nelogičnom, takvom obranom želi umanjiti značaj i težinu svog postupanja prema oštećenoj te je njegova obrana prije svega usmjerena ka otklanjanju kaznene odgovornosti.

21.4. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11 čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Citirano kazneno djelo propisano je kao blanketno kazneno djelo koje izravno upućuje na definiciju nasilja u obitelji sadržanu u odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 114/22. – dalje ZZNO). Prema odredbi čl. 10. ZZNO nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanje, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

21.5. Iz ponašanja okrivljenika kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke ove presude te kako ga je opisala oštećena ĐT, majka okrivljenika, a što je potvrdio u svom iskazu i svjedok ZTG, proizlazi da je okrivljenik ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11 budući da je, protivno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u inkriminiranom razdoblju, oštećenu ĐT, svoju majku, učestalo vrijeđao nazivajući je pogrdnim imenima, vikao na nju, psovao joj Đ i V, govorio da joj proklinje njezine pokojne u grobu, da je proklet dan kada se rodila, kao i vrijeđao njezinu braću i sestre, te povremeno fizički nasrtao na nju na način da bi je gurao te je udarao šakama u leđa, čime je vršio psihičko nasilje nad svojom majkom, a čime je teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji, koje ponašanje je oštećenu ĐT kao blisku osobu i člana obitelji, dovelo u ponižavajući položaj, izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i nemoći, budući da takvo ponašanje prelazi granice uobičajenog, uljudnog ponašanja kako unutar obitelji tako i općenito.

22. U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 , u predmetnom postupku nije sporno da je 18. ožujka 2026. okrivljenik bio u alkoholiziranom stanju te da je oštećenoj, svojoj majci rekao da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, međutim, sporno je da li je te riječi rekao u cilju da ustraši majku.

22.1. Analizom iskaza oštećene ĐT, koji iskaz je sud u cijelosti prihvatio kao istinit i vjerodostojan, a kako je to navedeno u dijelu ove presude koji se odnosi na kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, a koji iskaz je u skladu s materijalnim dokazima izvedenim tijekom postupka te iskazom svjedoka ZTG, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik oštećenoj uputio navedene riječi prijetnje opisane u činjeničnom opisu kaznenog djela za koje se tereti. Pored toga i sam okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je majci kritične prigode rekao da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, ali da je to bilo kroz šalu.

22.2. Naime, oštećena ĐT u svom iskazu je navela da joj je sin kritične prigode prijetio da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, psovao je mrtve, proklinjao je, koje prijetnje je izrekao nekoliko puta. Ovakav iskaz oštećene potvrdio je svjedok ZTG, čiji je iskaz sud također u cijelosti prihvatio kao istinit jer ono o čemu je iskazivao je u skladu s iskazom oštećene, a koji je naveo da je prije ulaska u stan u kojem stanuju okrivljenik i oštećena čuo kako se okrivljenik dere govoreći „ubit ću te, bog te jeba“ što je ponavljao više puta.

22.3. Iako okrivljenik u svojoj obrani navodi da je majci kritične prigode rekao riječi prijetnje da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, isti navodi da je to rekao kroz šalu, da nije mislio ništa ozbiljno, međutim sud njegovu obranu u tom dijelu, da je sve bilo u šali, smatra neistinitom, neživotnom i nelogičnom, takvom obranom želi umanjiti značaj i težinu svog postupanja prema oštećenoj te je njegova obrana prije svega usmjerena ka otklanjanju kaznene odgovornosti. Obzirom na odnos koji okrivljenik ima sa svojom majkom te da je isti bio pod utjecajem alkohola prema stajalištu ovog suda postupanje okrivljenika kritične prigode je bilo upravo u cilju da oštećenu zastraši i uznemiri.

22.4. Nužno je za istaknuti da za ostvarenje zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje nije odlučno je li počinitelj upućujući drugome prijetnju ozbiljno mislio, već je bitno da je prijetnja takva da je s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja objektivno podobna da kod osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, nesigurnost ili osobnu ugroženost. Elementi kaznenog djela prijetnje ostvareni su već samim upućivanjem ozbiljne prijetnje drugoj osobi, budući da se radi o kaznenom djelu apstraktnog ugrožavanja tako da nije potrebno da je tom ozbiljnom prijetnjom kod žrtve ujedno stvoren osjećaj straha i osobne nesigurnosti.

22.5. Slijedom svega navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik oštećenoj, svojoj majci, dakle bliskoj osobi u smislu odredbe čl. 87. st. 9. KZ/11 i ujedno osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, obzirom se radi o osobi starosti 85 godina, uputio riječi prijetnje da će ubiti nju, njezinu braću i sestre, koje riječi je ponovio više puta, kako je to pobliže opisano u izreci ove presude, te su takve riječi prema ocjeni ovog suda, pod svim okolnostima u kojima su izrečene kao i u kontekstu njihovih narušenih odnosa, objektivno podobne da kod svakog prosječnog čovjeka izazovu opravdan osjećaj straha za vlastitu sigurnost, odnosno podobne da ustraše i uznemire onoga kome su upućene, a kako su ustrašile i uznemirile oštećenu o čemu je ista iskazivala, što je potvrdio i svjedok ZTG.

22.6. Stoga su prema mišljenju suda u ponašanju okrivljenika ostvareni objektivni elementi predmetnog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan svojeg djela i htio je njegovo počinjenje, odnosno postupao je s izravnom namjerom da kod oštećene izazove osjećaj straha i nesigurnosti za njezin život, dakle mogao je shvatiti značenje svog postupanja i upravljati svojim postupcima, iako su te sposobnosti, prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra, bile smanjene, ali ne bitno.

23. Nadalje, da je okrivljenik počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11 na štetu svo je majke ĐT, sud je nedvojbeno utvrdio na temelju iskaza oštećene ĐT, čiji iskaz je sud cijenio istinitim i vjerodostojnim jer je ista detaljno, okolnosno, životno i emocionalno uvjerljivo opisala dinamiku događaja, mehanizam nastanka ozljede, koji iskaz je u suglasnosti s iskazom svjedoka ZTG te nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za medicinu dr. Kristijana Bečića.

23.1. Tako je oštećena u svom iskazu navela da je okrivljenik kritične prigode bio pod utjecajem alkohola, tražio je od nje novac, gnjavio ju je, vidjela je da postaje agresivan pa mu je u strahu da je ne udari u lice okrenula leđa te ju je on tada udario šakom u leđa nekoliko puta, od kojih udaraca je pala na pod. Nije ju udarao dok je bila na podu, ali kad se digla nastavio ju je udarati po leđima. Kritične prigode nazvala je svog brata ZTG da joj dođe pomoći, da je obrani od sina koji ju je napadao i da ujedno i njega smiri. Bilo ju je strah sina obzirom da ju je isti udarao i prijetio joj. Ovakav iskaz u kojem je opisala ponašanje okrivljenika kritične prigode potvrdio je svjedok ZTG koji je naveo da ga je sestra (oštećena) nazvala i rekla da više ne može izdržati, da će zvati policiju, da je sin tuče i da će je ubiti. U pozadini preko mobitela je čuo kako njegov nećak, okrivljenik galami. Kada ga je nazvala oštećena je bila jako loše, vikala je "ubit će me", bio je uvjeren da je to istina te mu u toj situaciji nije preostalo ništa drugo nego da nazove policiju, što je i učinio. Kada je došao do njih oštećena je plakala, bila je u strahu i uznemirena.

23.2. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu oštećene i svjedoka ZTG obzirom da su isti međusobno sukladni te sukladni nalazu i mišljenju vještaka za sudsku medicinu.

23.3. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za medicinu proizlazi da je oštećena ĐT kritične prigode zadobila krvni podljev donjeg dijela leđa koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja nastaje udarcem tupotvrdim predmetom o područje donjeg dijela leđa ili navedenog dijela tijela o tupotvrdi predmet te mu se mehanizam nastanka može uklopiti u okolnosti fizičkog nas ilja, a kakvo proizlazi iz stanja spisa. U svom iskazu vještak je naveo da je navedena ozljeda mogla nastati udarcima zatvorenim šakama po leđima. Također vještak je naveo da je ozljeda mogla nastati i pri padu.

23.4. Ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu sud je prihvatio kao logičan i jasan, napravljen u skladu s pravilima struke te stranke na isto nisu imale primjedbi.

23.5. Stoga, prihvaćajući u cijelosti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu te dovodeći isto u vezu s iskazom oštećene ĐT i svjedoka ZTG, u konkretnom slučaju utvrđeno je postojanje uzročno- posljedične veze između ponašanja okrivljenika i zadobivanja tjelesne ozljede oštećene ĐT, a koja se prema čl. 87. st. 9. KZ/11 smatra bliskom osobom, te ujedno osobom posebnom ranjivom zbog njezine dobi, obzirom ista ima 85 godina te kao takva ne može pružiti fizički otpor okrivljeniku, kojim ponašanjem je okrivljenik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.

23.6. Obranu okrivljenika u kojoj navodi da majku nije udarao šakama u leđa, već da je istu samo odgurnuo od sebe te da nije pala, sud smatra neistinitom, neživotnom i neuvjerljivom, obzirom da je takva obrana u suprotnosti sa svim ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka te je očito dana u cilju otklanjanja kaznene odgovornosti.

24. Slijedom svega navedenog, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik ZT ponašanjem opisanim u izreci ove presude počinio u stjecaju tri kaznena djela i to pod toč. 1.) izreke kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11, a pod toč. 2.) kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

25. Na okolnost ubrojivosti okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenih djela za koja se tereti, provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. med. spec. psihijatru Anti Biliću, koje rezultate vještačenja je sud prihvatio smatrajući ih stručnim i objektivnim te danim u skladu s pravilima struke. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je okrivljenik ZT osoba prosječnog intelektualnog funkcioniranja kojem je dijagnosticiran poremećaj uzimanja alkohola u umjerenom stupnju (odnosno ovisnost o alkoholu prema DSM 4 klasifikaciji) i poremećaj ličnosti. Uvažavajući ranije navedeno vještak je mišljenja da je u trenutku počinjenja kaznenih djela njegova sposobnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom bila smanjena, ali ne bitno.

26. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljenik kaznena djela za koja se tereti u predmetnom postupku počinio s izravnom namjerom, jer je bio svjestan svojih djela, odnosno protupravnosti svog ponašanja te je htio njihovo počinjenje, isti je mogao shvatiti značenje svog djelovanja i upravljati svojim postupcima iako su kod njega te sposobnosti, prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra, bile smanjene, ali ne bitno.

27. Slijedom navedenog, kako je sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja tri kaznena djela i to kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179. a KZ/11, kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, to ga je za navedena kaznena djela valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

28. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne sud je vodio računa o svim okolnostima o kojima ovisi izricanje njezine vrste i mjere, primjenjujući opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.

28.1. Tako je sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da prema izvatku iz kaznene evidencije nije osuđivan.

28.2. Kao otegotne okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio težinu, brojnost i sve okolnosti učina kaznenih djela za koja se tereti u predmetnom postupku, a radi se o kaznenim djelima s elementima nasilja prema članu obitelji te činjenica da je kazneno djelo nasilja u obitelji činio u duljem vremenskom razdoblju, da je prijetio majci da će je ubiti i istu tjelesno ozlijedio na način da je udarao šakama u leđa, a oštećena, njegova majka je ujedno osoba posebno ranjiva zbog njezine dobi obzirom da ima 85 godina te s obzirom na svoju sitnu tjelesnu građu ne može pružiti otpor okrivljeniku, doista ukazuju na naročito izraženu bezobzirnost i bešćutnost prema vlastitoj majci te visok stupanj ustrajnosti i kriminalne volje na strani okrivljenika.

28.3. Stoga je, cijeneći sve utvrđene olakotne i otegotne okolnosti kao i okolnosti koje se tiču osobe okrivljenika, težine počinjenih kaznenih djela, stupnja krivnje koji je najveći jer su djela počinjena s izravnom namjerom te okolnosti pod kojima su predmetna kaznena djela počinjena, sud okrivljeniku za učin kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11, na temelju iste zakonske odredbe utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, za učin kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te za učin kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a potom ga primjenom odredbi o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, jer će se po ocjeni ovog suda jedino tako izrečenom bezuvjetnom kaznom zatvora ostvariti svrha kažnjavanja, dakle, izraziti društvena osuda zbog počinjenja kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela.

29. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode, odnosno vrijeme od uhićenja 18. ožujka 2026. i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru koji mu je određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Šibeniku broj Kir-150/2026-3 od 20. ožujka 2026., pa nadalje.

30. Na temelju čl. 69. st. 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku ZT je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja mjera će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora , obzirom da je vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju zaključio da je okrivljenik kaznena djela počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu kao i da postoji značajan stupanj opasnosti da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo zbog čega se preporuča izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Uzimajući u obzir navedeno mišljenje vještaka psihijatra, sud je mišljenja da je okrivljenik zbog svoje ovisnosti o alkoholu potencijalno opasna osoba slijedom čega je u takvim okolnostima liječenje okrivljenika od ovisnosti o alkoholu kako je preporučio vještak psihijatar prijeko potrebno radi sprječavanja opasnosti od počinjenja istih ili sličnih odnosno težih kaznenih djela.

31. Iako je okrivljenik oglašen krivim za učin kaznenih djela, sud ga je temeljem zakonske odredbe čl. 148. st. 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti, obzirom da je nezaposlen, bez primanja, lošeg imovnog stanja te je ocjena suda da bi plaćanjem troškova postupka bila dovedena u pitanje njegova osnovna životna egzistencija.

32. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Šibenik, 19. lipnja 2026.

S U D A C

Anita Plenča

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DN-a:

1. ODO Šibenik, na broj KO-DO-160/2026

2. okrivljenik ZT (putem Zatvora u Šibeniku)

3. branitelj okrivljenika Stipica Ćaleta Car, odvjetnik u Šibeniku

4. Uprava Zatvora u Šibeniku

5. oštećena ĐT

6. u spis