Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Povrv-25/2024-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sucu Tomislavu Jurlini, na prijedlog više sudske savjetnice Anamarije Kovačić Milković, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Zagreb, Savska cesta 64, OIB: 91547293790, kojeg zastupa generalna punomoćnica UH, zaposlenica kod tužitelja, Područni ured Zadar, protiv tuženika DOMINO 5 d.o.o., Zadar, Ulica Đure Marušića 45, OIB: 27538459063, kojega zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri iz Zadra, Ulica Zrinsko-Frankopanska 38, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 7. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja KH, zaposlenika kod tužitelja i punomoćnice tuženika Andree Šalić Gvozden, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri iz Zadra te nakon objave presude 19. lipnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Suzane Hrabra iz Zadra, Don Ive Prodana 4, poslovni broj Ovrv-17734/2023, UPP/OS-Ovrv-1603/2023 od 27. prosinca 2023. u dijelu kojim je naloženo tuženiku DOMINO 5 d.o.o., Zadar, Ulica Đure Marušića 45, OIB: 27538459063 da plati tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Zagreb, Savska cesta 64, OIB: 91547293790 iznos od 59.201,25 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to:

- na iznos od 655,86 EUR od 11. travnja 2020. do isplate,

- na iznos od 1.194,51 EUR od 27. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 53,93 EUR od 3. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 929,06 EUR od 13. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 3. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 2.123,56 EUR od 7. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 30. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 110,96 EUR od 26. rujna 2020. do isplate,

- na iznos od 16,59 EUR od 3. listopada 2020. do isplate,

- na iznos od 1.459,95 EUR od 30. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 353,93 EUR od 29. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 3.848,96 EUR od 1. rujna 2020. do isplate,

- na iznos od 3.848,96 EUR od 3. listopada 2020. do isplate,

- na iznos od 191,83 EUR od 27. listopada 2020. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 26. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 1.194,51 EUR od 3. studenog 2020. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 18. prosinca 2020. do isplate,

- na iznos od 1.132,56 EUR od 19. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 265,45 EUR od 26. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 2.521,73 EUR od 26. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos od 3.185,35 EUR od 6. veljače 2021. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 23. veljače 2021. do isplate,

- na iznos od 3.716,24 EUR od 6. ožujka 2021. do isplate,

- na iznos od 174,20 EUR od 8. travnja 2021. do isplate,

- na iznos od 3.716,24 EUR od 15. travnja 2021. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 22. travnja 2021. do isplate,

- na iznos od 4.247,13 EUR od 13. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od 202,40 EUR od 22. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 22. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od 530,89 EUR od 29. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos od 4.778,02 EUR od 8. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos od 505,61 EUR od 10. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos od 230,61 EUR od 22. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos od 4,98 EUR od 25.rujna 2021. do isplate,

- na iznos od 10.617,82 EUR od 9. srpnja 2021. do isplate,

- na iznos od 3.673,18 EUR od 9. rujna 2021. do isplate,

kao i u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 680,69 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. prosinca 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Suzane Hrabra iz Zadra, Don Ive Prodana 4, poslovni broj Ovrv-17734/2023, UPP/OS-Ovrv-1603/2023 od 27. prosinca 2023. u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju iznos od 853,86 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 12,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, kao i u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju zakonske zatezne kamate na iznos od 59.201,25 EUR po stopi preko dosuđene stope u točki I. izreke presude; i u tom dijelu se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u svojstvu ovrhovoditelja 1. prosinca 2023. podnio prijedlog za ovrhu javnom bilježniku Suzani Hrabra iz Zadra protiv tuženika kao ovršenika, radi isplate iznosa od 60.055,11 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama. Na temelju prijedloga za ovrhu javni bilježnik je 27. prosinca 2023. donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-17734/2023, UPP/OS-Ovrv- 1603/2023.

2. Na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave prigovor je pravodobno izjavio tuženik (tada ovršenik) osporavajući u cijelosti predmetno rješenje, jer je isto neutemeljeno te je krivo i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

3. Javni bilježnik je predmet proslijedio Općinskom sudu u Zadru koji se rješenjem poslovni broj Povrv-116/2024-2 od 27. ožujka 2024. oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i nakon pravomoćnosti istoga dostavio predmetni spis ovom sudu kao stvarno nadležnom.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-25/2024-5 od 14. svibnja 2024. stavljeno je izvan snage citirano rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha te su u tom dijelu ukinute provedene radnje, a postupak je nastavljen kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

5. U postupku nastavljenom nakon pravomoćnosti naprijed navedenog rješenja ovog suda, dakle u parnici, tužitelj je pojasnio da se u ovom postupku radi o potraživanju tužitelja prema tuženiku temeljem potpora koje je isti isplatio tuženiku, a tuženik nije ispoštovao kriterije isplata plaća radnicima, koje je bio dužan te nije dostavio dokaze o isplatama plaća radnicima na pravilan, valjan i zakonit način, a sukladno čl. 86. Zakona o porezu na dohodak, čl. 92. Pravilnika o porezu na dohodak te drugim zakonskim aktima. Tuženik da većem broju radnika nije isplaćivao plaću preko računa, što da je zakonska obveza nego je, a kako je sam rekao, nekima isplaćivao plaće sa isplatnicama, a tužitelju nije dostavio na opetovana traženja dokaze o tome. Potpore da su se dodjeljivale temeljem kriterija, temeljem javnog poziva na koje su se pojedinci društva odazvali te pozitivnom ocjenom i dostavom sredstava na račune društava kojima je odobrena potpora, a što da se smatralo prihvaćanjem, kako to i u javnom pozivu piše svih uvjeta i kriterija povodom dodjela ovih potpora.

6. Tuženik nastavno ističe da nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili ugovore o dodijeli potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom. Nije sporno niti da je člankom 2. citiranog ugovora navedeno da će tuženik isplatiti plaću radnicima za prethodni mjesec dok nije naveden način isplate isključivo preko tekućeg računa. Za vrijeme trajanja ugovora o dodjeli potpora da je postojala aplikacija u kojoj su svi korisnici spomenutih potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom morali u aplikaciji ispuniti sve potrebne podatke i priložiti svu potrebnu dokumentaciju koja je bila potrebna za isplatu potpora. Da tuženik nije ispoštovao svoju obvezu tužitelj zasigurno ne bi sa tuženikom sklapao nove ugovore o dodijeli potpora, a što je učinio. Dakle, da tuženik nije dostavio svu dokumentaciju i podatke koju je tužitelj zatražio, tuženiku se ne bi izvršile daljnje isplate po osnovi potpora.

7. Očitujući se na prednje navode tuženika tužitelj je istakao da je člankom 2. citiranog ugovora o dodjeli potpore u stavku 3. propisano da se pod dokazima o isplati plaća iz stavka 2. smatra oznaka izvješća o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, obrazac JOPPD i OIB svakog radnika za kojega je isplaćena potpora za svaki mjeseci isplate plaće. Nadalje, istim ugovorom odnosno ugovorima u stavku 4. da je propisano da HZZ u svrhu dokaza o isplati plaće kao i kontrole ostalih ugovornih obveza može od poslodavca tražiti i drugu potrebnu dokumentaciju. Tužitelj da je višekratno tražio od tuženika (poslodavca) dokaze na temelju zakona o isplatama plaća za sve radnike za koje je primao potpore u predmetnim razdobljima, ali da te podatke i dokaze nije dobio pa je iz tog razloga sukladno uvjetima i ugovorima zatražio povrat sredstava od tuženika (poslodavca). Nadalje, tužitelj ističe da navodi tuženika da bi dokaz ispravnosti postupanja tuženika bili sklopljeni ugovori sa tužiteljem nikako ne stoje iz razloga što je tužitelj bio obvezan u svim predmetima potpora i dodjela potpora vršiti naknadne kontrole obzirom na vrijeme covida i brzog reagiranja dostave sredstva poslodavcima. Sve što je tužitelj utvrdio u naknadnim kontrolama, sve nepravilnosti i ostale situacije da su razlog zašto je tužitelj tražio povrat sredstava kako od ovog poslodavca, tako i od svih ostalih poslodavaca koji se nisu pridržavali uvjeta, odnosno kršili propisane uvjete i ugovore.

8. Tuženik u nastavku postupka ističe da je tuženik radnicima uredno isplaćivao plaće na tekući račun, a dijelom “na ruke“, jer da su to od njega osobno tražili radnici. Stoga da bi svako donošenje sudske odluke u korist tužitelja predstavljalo "pretjerani formalizam".

9. Tužitelj u nastavku postupka ističe da se kršenje zakonskih propisa i to u odnosu na najmanje 20-tak zaposlenika tuženika kroz razdoblje od dvije godine nikako ne može podvesti pod "pretjerani formalizam". Očitujući se na dokumentaciju koju je u spis dostavio tuženik tužitelj ističe da iz je Obračunskih listova za radnike tuženika vidljivo da su iste manjkave iz razloga što da na niti jednoj od lista nisu evidentirani tekući računi radnika na koje im se trebala isplaćivati plaća, sukladno popisu radnika, njihovih OIB [osobni identifikacijski broj]a i brojeva tekućih računa koje je poslodavac (tuženik) dostavio tužitelju, a da je činjenica da za navedene radnike u ovom postupku nisu uredno niti sukladno zakonu isplaćivane plaće i izvršavane obveze po sklopljenim ugovorima i uvjetima i kriterijima iz javnog poziva, kao ni da tuženik niti ne posjeduje valjanu dokumentaciju kojom bi dokazao da je ispunio tražene uvjete,

10. Radi razjašnjenja činjenica koje su važne za donošenje odluke sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu, izveo je dokaz saslušanjem svjedoka BH, NH, TH, IH, ČH i CH te je proveo dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Leonu Bataljaku kojeg je tijekom postupka i saslušao, utvrđujući tako odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje u tekstu: ZPP).

11. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se provede dokaz saslušanjem AH, zastupnika po zakonu tuženika, jer je isti smatrao nepotrebnim za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. Tužitelj je odustao od predloženog dokaznog prijedloga da se kao svjedok sasluša ŽH, a tuženik od dokaznog prijedloga da se kao svjedoci saslušaju OH, UHR, FH i ĆH pa sud te dokaze nije ni provodio.

12. Tužbeni zahtjev je osnovan u pretežitom dijelu.

13. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za povrat iznosa od 60.055,11 EUR te za isplatu zateznih kamata na taj iznos, kojeg je tužitelj isplatio tuženiku s osnove potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19) za razdoblje od ožujka 2020. do srpnja 2021..

14. Riječ je o mjeri aktivne politike zapošljavanja i očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom i potresom, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno odredbama Zakona o tržištu rada ("Narodne novine“ broj: 118/18 i 32/20; dalje u tekstu: ZTR).

15. Prema odredbi članka 36. stavka 1. ZTR-a mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Zavod te uvjete i način korištenja sredstava za provođenje tih mjera godišnje donosi Upravno vijeće Zavoda. Posebni uvjeti i način korištenja sredstava utvrđuju se ugovorom između Zavoda i korisnika sredstava (članak 36. stavak 2. ZTR-a).

16. Tužiteljevo upravno vijeće je u skladu sa svojim zakonskim ovlastima donijelo Uvjete i način korištenja sredstava za provođenja mjera Potpora za očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (Covid 19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko – moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za razdoblje ožujak 2020. – srpanj 2021. (dalje: Uvjeti) te je uputilo javni poziv poslodavcima koji predstavljaju ciljne skupine propisane u Uvjetima da podnesu zahtjeve. Na taj način je tužitelj pozvao neodređeni broj osoba da učine ponudu pod objavljenim uvjetima, koji predstavljaju bitne sastojke ugovora (članak 256. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima).

17. Nije sporno da je tuženik podnio tužitelju zahtjeve za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom te da su povodom zahtjeva za dodjelu potpora tužitelj i tuženik sklopili ugovore o dodjeli potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (epidemijska bolest – Covid19) od 25. kolovoza 2020., 2. listopada 2020., 24. studenog 2020., 22. ožujka 2021., 8. travnja 2021. i 15. studenog 2021.(dalje u tekstu: Ugovori).

18. Člankom 1. stavkom 2. Ugovora ugovoreno je da zavod (tužitelj) prihvaća zahtjev poslodavca (tuženika) za dodjelu Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom i odobrava isplatu za 8 radnika u vremenskom razdoblju od 1. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020. u ukupnom iznosu od 51.375,00 kn, za 9 radnika u vremenskom razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. kolovoza 2020. u ukupnom iznosu od 58.000,00 kn, za 4 radnika u vremenskom razdoblju od 1. lipnja 2020. do 30. lipnja 2020. u ukupnom iznosu od 11.000,00 kn, za 10 radnika u vremenskom razdoblju od 1. rujna 2020. do 31. prosinca 2020. u ukupnom iznosu od 56.533,30 kn, za 6 radnika u vremenskom razdoblju od 1. prosinca 2020. do 31. prosinca 2020. i za 7 radnika u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2021. do 28. veljače 2021.

19. Člankom 1. stavkom 3. Ugovora određeno je da će tužitelj iznose iz st. 2. ugovora isplaćivati u mjesečnim obrocima za priznato razdoblje, najkasnije do petnaestoga u mjesecu za prethodni mjesec.

20. Člankom 2. stavkom 1. Ugovora ugovoreno je da se tuženik obvezuje radniku za kojeg je isplaćena Potpora isplatiti plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu. Člankom 2. stavkom 2. ugovora ugovoreno je da se tuženik obvezuje tužitelju dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec najkasnije do 5-og u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata Potpore. Člankom 2. stavkom 3. ugovora ugovoreno je da se pod dokazima o isplati plaće iz stavka 2. tog članka smatra oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora. Člankom 2. stavkom 4. ugovora određeno je da u svrhu dokaza o isplati plaće kao i kontrole ostalih ugovornih obveza tužitelj od tuženika može tražiti i drugu potrebnu dokumentaciju.

21. Člankom 4. Ugovora ugovoreno je da ako tužitelj nakon sklapanja ugovora naknadno dođe do saznanja o činjenicama koje bi imale utjecaj na ostvarivanje Potpore iz tih ugovora, a te činjenice tužitelj nije znao niti mogao znati u trenutku sklapanja ugovora, raskinut će ugovor te poduzeti aktivnosti naplate potraživanja od tuženika.

22. Kako bi sud utvrdio činjenice je li tužitelj tuženiku isplatio potpore za očuvanje radnih mjesta te je li tuženik radnicima za koje je isplaćena potpora isplatio plaće, na prijedlog stranaka, izveo je najprije personalne dokaze, a potom i dokaz vještačenjem po vještaku financijske struke.

23. Iz iskaza svjedoka NH, ranijeg vlasnika i direktora tuženika, proizlazi da tuženiku nitko nije rekao da mora sve isplaćivati radnicima preko tekućeg računa, tako da je tuženik dio plaća radnicima isplaćivao preko blagajne, a za što postoje blagajničke potvrde. Sve dokumente tuženik da je slao tužitelju na kontrolu i da je tužitelj to povratno ocjenjivao kao potvrdno. Smatra da je tužitelj nakon prve isplaćene Potpore trebao obustaviti daljnju isplatu Potpora i tuženika upozoriti da otkloni greške ili da ih ne ponavlja.

24. Iz iskaza svjedokinje BH, zaposlenice tužitelja, proizlazi da je po prijavi jedne zaposlenice tuženika došla policija u HZZ, Područni ured u Zadru i da su od njih zatražili svu dokumentaciju u vezi tuženika, a da se radilo o isplatama potpora i isplatama plaća. Policiji da su predali svu dokumentaciju i da je tada po nalogu predstojnice HZZ-a u odnosu na tuženika provedena dodatna kontrola te da je od tuženika zatražena dodatna dokumentacija koja da je bila potrebna da bi utvrdili dodatne činjenice vezano za isplatu plaće radnicima. U konačnici da je od tuženika zatražen povrat sredstava jer da isti nikada nije dostavio traženu dokumentaciju, pripadajuće izvode za sve radnike i za sve mjesece za koje je isplaćena potpora. Tuženik da je dostavio JOPPD obrasce i platne liste, ali da za dio radnika i za određena razdoblja nije dostavio izvode iz kojih da je vidljiva neto isplaćena plaća radnicima.

25. Iz iskaza svjedokinje JH, bivše zaposlenice tuženika, proizlazi da joj je tuženik isplatio sve plaće za vrijeme trajanja radnog odnosa kod istog i to dijelom putem računa, a dijelom na ruke. Ona da je tražila da joj se dio plaće isplati na ruke i da je tuženik na to pristao.

26. Iz iskaza svjedoka ČH, bivšeg zaposlenika tuženika, proizlazi da je tuženik isplaćivao plaće preko računa, a da je on nešto primao i preko blagajne, odnosno "na ruke".

27. Iz iskaza svjedokinje CH, knjigovođe tuženika, proizlazi da je tuženik dio plaća radnicima isplaćivao akontacijom, odnosno uplatom gotovine, a ostatak da je plaćan putem žiro računa na račun radnika. Poznato joj je na koji se način sukladno Zakonu u Republici Hrvatskoj isplaćuje plaća. Po pravilu da bi trebao ići obračun plaće, zatim isplata plaće na tekući račun do 15. dana u mjesecu te dostava JOOPD obrasca Poreznoj upravi s danom isplate plaće. HZZ da je prilikom dodjeljivanja potpora tražio dokaz o urednoj isplati plaća za radnike, ona da je HZZ-u dostavljala svu dokumentaciju koja je od nje tražena vezano za isplate plaća. HZZ-u je između ostalog dostavljala kompletan izvod sa žiro računa iz kojeg da je bila vidljiva isplata plaća radnicima. Svi radnici da su dobili isplatu sa računa u ukupnom iznosu kojeg su trebali dobiti.

28. Kako se u konkretnom slučaju odlučne činjenice nisu mogle utvrditi na temelju isprava u spisu sud je odredio izvesti i dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem koje je povjerio MH dipl. oec. čiji zadatak je bio utvrditi je li tuženik DOMINO 5 d.o.o., OIB: 91547293790 isplatio plaće radnicima te uplatio sa plaćom povezane doprinose, kao i ukoliko jeste u kojim iznosima i to:

- za rad obavljen u mjesecu lipnju 2020. radnicima U OIB: [osobni identifikacijski broj], VH OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZH OIB: [osobni identifikacijski broj];

- za rad obavljen u mjesecu rujnu 2020. radnicima GH OIB: [osobni identifikacijski broj] i SH OIB: [osobni identifikacijski broj];

- za rad obavljen u mjesecu lipnju 2021. radnici ŠH OIB: [osobni identifikacijski broj] i

- za rad obavljen u mjesecu srpnju 2021. radnicama ŠH OIB: [osobni identifikacijski broj], DH OIB: [osobni identifikacijski broj] i PH OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i je li tužitelj isplatio tuženiku potpore za očuvanje radnih mjesta za gore navedene radnike za rad u opisanim vremenskim razdobljima, kao i za radnicu RH za rad obavljan u lipnju 2021.

29. Vještak u svom Nalazu i mišljenju od 3. studenog 2025. navodi da je tuženik za zaposlenike K i VH isplatio po jednu plaću (398,17 EUR + 331,81 EUR) na njihove račune dana 13. srpnja 2020., ali da su one u većem iznosu nego što je prikazano na njihovim platnim listama, na temelju čega vještak zaključuje da uplate plaće nije moguće povezati s obračunima za promatrane mjesece rada. Nadalje, ukoliko se radi o istoj zaposlenici, tuženik da je isplatio jednu plaću (225,63 EUR) dana **.**.2021. i RH LH, ali također u većem iznosu nego što je obračunato na platnoj listi. Dakle, tuženik da je isplatio na račune triju zaposlenika ukupno 7.200,00 HRK/955,60 EUR, što da je više nego što je obračunato na njihovim platnim listama (obračunato ukupno 2.876,23 HRK/381,74 EUR) te da se iz tog razloga iste ne mogu povezati s radom u lipnju 2020. i lipnju 2021. godine. Za sve ostale navedene zaposlenike i mjesece tuženik da nije isplatio plaću na njihove račune, iako da prema obračunu s platnih lista njihove neto plaće ukupno iznose 11.224,50 HRK/1.489,75 EUR. Konačan zbroj obračunatih, ali neisplaćenih neto plaća za sve zaposlenike da iznosi 14.100,73 HRK/1.871,49 EUR. Što se tiče s plaćom povezanih doprinosa (iz/na plaću) u ukupnom iznosu od 6.433,44 HRK/853,86 EUR, prema potvrdi Porezne uprave isti da su u cijelosti podmireni. I tužitelj da je bio taj koji je u ime i za račun tuženika za zaposlene kod tuženika plaćao MIO II doprinose, međutim za gore navedene zaposlenike da to nije bio slučaj. Nadalje, tužitelj da je isplatio potpore tuženiku za očuvanje radnih mjesta za rad svih, pa i navedenih zaposlenika u promatranom razdoblju u ukupnom iznosu od 144.875,54 HRK/19.228,29 EUR. S obzirom da su navedeni zaposlenici pa i RH (ukoliko je zapravo riječ o LH, OIB [osobni identifikacijski broj]) bili zaposleni kod tuženika u promatranom periodu, na temelju njih, brojčano, tuženik da je i ostvario pravo na potpore za očuvanje radnih mjesta. Međutim, iznosi potpora da se ne mogu direktno povezati s imenom i prezimenom određenog zaposlenika jer da takvi podatci nisu bili navođeni na sklopljenim ugovorima o dodjeli potpora, već samo broj zaposlenika.

30. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u dijelu gdje isti navodi da iznose potpora ne može direktno povezati sa imenima i prezimenima određenog zaposlenika jer da takvi podaci nisu bili navedeni na sklopljenim ugovorima o dodjeli potpora, već samo broj zaposlenika. Tužitelj pojašnjava da su se iznosi potpora davali prema zahtjevu poslodavca (tuženika) koji da je HZZ-u uz zahtjev prilagao popis radnika sa imenima i prezimenima za koje traži potpore i to u excel tablicama kroz aplikaciju te kroz dostavljene JOPPD obrasce, na temelju čega da mu je tužitelj isplaćivao potpore. Tužitelj ističe da iz nalaza i mišljenja vještaka, rađenog na uzorku radnika, jasno vidljivo da tuženik nije uredno isplaćivao plaće radnicima, a koje da je bio dužan isplaćivati u skladu sa zakonom, po dobivenim državnim potporama, radi čega da mu je i zatražen povrat dodijeljenih sredstava te da se zasigurno ovdje ne radi o tzv. "pretjeranom formalizmu" kako to ističe tuženik jer da generalno neisplaćivanje radnicima plaća u skladu sa zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, predstavlja nezakonito postupanje sa "državnim novcem", a ne "pretjerani formalizam".

31. Podneskom od 1. ožujka 2026. vještak se očitovao na prigovor tužitelja te naveo da iz naknadno dostavljene dokumentacije zaključuje da se iznosi potpora mogu povezati s imenima i prezimenima promatranih zaposlenika na temelju kojih je tuženik ostvario pravo na isplatu istih, bez obzira što da na sklopljenim ugovorima nisu bila navedena njihova imena i prezimena.

32. U svom iskazu na glavnoj raspravi održanoj 7. svibnja 2026. vještak je u cijelosti ostao kod danog nalaza i mišljenja te podneska od 1. ožujka 2026. Pojasnio je da radnicima plaća nije isplaćena ukoliko po prometu po računu zaposlenika nema vidljive uplate, a u konkretnom slučaju da nije bilo, osim u 2 slučaja i to kod radnika KHR i VH. Po prometu da je vidljiva uplaćena plaća, međutim da taj iznos ne odgovara promatranoj platnoj listi. Vještak nadalje pojašnjava da su sukladno platnim listama plaće obračunate, ali istovremeno da su i neisplaćene s obzirom da nisu uplaćene na tekuće račune, a sve s obzirom da je stavljena oznaka 1 – na račun. Sukladno priloženoj dokumentaciji i potvrdi Porezne uprave da su svi doprinosi (iz/na plaću) u cijelosti podmireni od strane tuženika.

33. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka cijeneći da je isto sačinjeno od strane stručne osobe, objektivno i sukladno pravilima struke. Vještak je u cijelosti udovoljio nalogu suda i otklonio prigovore tužitelja.

34. Iz ovako provedenog postupka sud utvrđuje:

- da je tužitelj na temelju više ugovora isplatio tuženiku za veći broj radnika potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (Epidemijska bolest COVID – 19) u iznosu od 66.322,84 EUR,

- da je obveza tuženika bila isplatiti radnicima plaću i dostaviti tužitelju dokaze o isplaćenoj plaći,

- da tužitelj nije isplatio radnicima plaću i dostavio tužitelju dokaze o isplaćenoj plaći,

- da je tužitelj pozvao tuženika na povrat primljenih potpora u iznosu od 60.055,11 EUR, nakon što ga je pozvao na dostavu dodatne dokumentacije iz koje bi bila vidljiva uplata plaća radnicima i za to mu ostavio primjeren rok, a koju dokumentaciju tuženik nije dostavio tužitelju.

35. Iz dopisa tužitelja - požurnice za dostavu dokumentacije od 9. lipnja 2023. proizlazi da je tužitelj u svrhu revizije Zahtjeva kao i izvršavanja ugovornih obveza po mjerama potpora od tuženika zatražio za sve mjesece (razdoblje od ožujka 2020. do srpnja 2021.) te za sve radnike za koje su isplaćene potpore, dostavi : JOPPD obrasce i izvode sa žiro računa s vidljivim isplatama plaća, dokaz iz kojeg je vidljiva uplata/podmirenje obveznih doprinosa, obračunske liste potpisane od strane radnika i poslodavca te dokaz o isplati neto plaće.

36. Iz email korespondenecije od 7. kolovoza 2023. proizlazi da je tužitelj tuženiku dostavio požurnicu za dostavu dokumentacije od 9. lipnja 2023, obavijest o povratu nepripadno isplaćene potpore i požurnicu za dostavu dokumentacije i obrazloženja od 27. lipnja 2023. te pozive za povrat potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom od 31. srpnja 2023.

37. Iz poziva za povrat Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom od 27. listopada 2023. proizlazi da je tužitelj po drugi puta pozvao tuženika da izvrši povrat ukupno isplaćene potpore za vremensko razdoblje od ožujka do prosinca 2020. i za vremensko razdoblje od siječnja do srpnja 2021., a sve iz razloga jer isti tužitelju nije dostavio cjelokupnu dokumentaciju za kontrolu isplate plaće radnicima te obrazloženja zatražena Požurnicom od 9. lipnja 2023. i temeljem Obavijesti o povratu i požurnice za dostavu dokumentacije od 27. lipnja 2023. odnosno što isti nije izvršio povrat isplaćene potpore po Pozivu tužitelja za povrat potpore od 31. srpnja 2023.

38. Odredbom članka 92. stavka 1. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14,127/17 i 98/19) propisano je da se plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun, a javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju se na propisane uplatne račune na način i u rokovima u skladu s propisima o porezima i doprinosima, dok je odredbom članka 3. stavka 1. točke 48. Zakona o platnom prometu ("Narodne novine" broj: 66/18,114/22 i 136/24) propisano da je račun za plaćanje račun koji vodi pružatelj platnih usluga na ime jednog ili više korisnika platnih usluga kojim se koristi za izvršavanje platnih transakcija.

39. Odredbom članka 361. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18; dalje u tekstu : ZOO) propisano je da kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.

40. Prema odredbi članka 361. stavka 2. ZOO-a vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Prema odredbi članka 361. stavka 3. ZOO-a kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor.

41. Iz formulacije odredbe članka 2. stavka 2. Ugovora proizlazi da je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora s obzirom na to da su stranke ugovorile kako je tuženik dužan najkasnije do 5-og u tekućem mjesecu dostaviti dokaze o isplati plaće, odnosno formulacija najkasnije do tog datuma ukazuje da se rok ne može prekoračiti, odnosno da je bitan sastojak ugovora.

42. Nadalje, sam Zakon o tržištu rada navodi da se posebni uvjeti i način korištenja sredstava utvrđuju ugovorom između Zavoda i korisnika sredstava. Iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da su se tužitelj i tuženik suglasili o bitnim sastojcima ugovora, da je tužitelj ispunio svoju ugovornu obvezu, izvršio isplatu tuženiku, da je naknadno izvršio reviziju i ustanovio da tuženik radnicima za koje je isplaćena potpora nije isplatio plaće pa je pozvao tuženika na povrat danog na ime ispunjenja ugovora.

43. Kako je tužitelj automatski isplatio tuženiku predmetna novčana sredstva na ime potpore i prije ocjene osnovanosti zahtjeva, koje ponašanje tužitelja sud nalazi logičnim i opravdanim u posebnim okolnostima pandemije, a u svrhu ublažavanja posljedica pandemije - očuvanja radnih mjesta, da je tužitelj imao pravo naknadno, a nakon što je utvrdio da tuženik radnicima nije isplatio plaće od istoga zatražiti povrat isplaćenih sredstava. Slijedom navedenog, sud je održao na snazi platni nalog sadržan u predmetnom rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (sukladno članku 451. stavku 3. ZPP-a) u dijelu kojim je tuženiku naloženo tužitelju platiti iznos od 59.201,25 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, dok je za iznos od 853,86 EUR koji se odnosi na plaćene doprinose odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan i u tom dijelu ukinut platni sadržan u predmetnom rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (toč. I. i II. izreke presude).

44. Na dosuđen iznos tužitelju pripada i kamata pa je platni nalog održan na snazi i u dijelu kojim je tuženiku naloženo platiti tužitelju i zakonske zatezne kamate. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju ne radi o zakašnjenju s ispunjenjem novčane obveze iz trgovačkog ugovora, već se radi o vraćanju onoga što je dano na ime ispunjenja ugovora, ne primjenjuju se zakonske zatezne kamate po stopama za trgovačke ugovore, već je riječ o potraživanju proizašlom iz "ostalih odnosa“ u smislu odredbe članka 29. stavka 2. ZOO-a. Slijedom navedenog, tužitelj može potraživati zakonsku zateznu kamatu, po stopi koja vrijedi za ostale odnose, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan (toč. I. i II. izreke presude).

45. U odnosu na dio platnog naloga kojim je tuženiku naloženo podmiriti tužitelju trošak ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 693,19 EUR kao osnovan tužitelju se priznaje trošak na ime ostatka iznosa naknade koji uvećan za iznos PDV- a iznosi 680,69 EUR, sukladno članku 5. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj: 9/21, 18/22 i 154/22; dalje u tekstu: Pravilnik). Odluka o kamatama donesena je sukladno odredbi članku 29. ZOO- a, po stopi koja vrijedi za ostale odnose. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak na ime predujma naknade iz čl. 7. Pravilnika koji uvećan za PDV iznosi 12,50 EUR, obzirom da u spisu predmeta ne prileži dokaz da je naprijed navedeno plaćeno pa po stavu suda taj trošak za tužitelja nije nastao (toč. I. i II. izreke presude).

46. Odluka o parničnom trošku je izostala obzirom da tužitelj kao stranka koja nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi, isti nije zatražio (članak 164. ZPP-a u vezi sa člankom 154. stavak 5. ZPP-a).

U Zadru 19. lipnja 2026.

Viša sudska savjetnica

Sudac

Anamarija Kovačić Milković

Tomislav Jurlina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba.

Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta; stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta dok stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Rok za žalbu je 15 dana.

Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku ovom sudu za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici,

- tuženiku po punomoćnicima,

- u spis.