Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Stjepana Radića 10 23420 Benkovac

Poslovni broj: P-2223/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji Danijeli Števanja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.2. MA iz [adresa], 72764 Reutlingen, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Luki Šimičeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika ad.1. SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.2. ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnici Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici iz Zadra, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave, 19. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da 1/2 dijela zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu 257, 1/2 prava korištenja grobnice broj 104/XI na Gradskom groblju u Zadru, , 1/2 prikolice oznake [registarska oznaka], kao i 1/2 novčanih sredstava na dva računa kod poslovne banke Kreissparkasse Reutlinge DE11 6405 0000 0000 4865 52 u iznosu od 2.763 EUR i DE796405 0000 0004 5063 66 u iznos od 7.282 EUR predstavlja suvlasništvo tužiteljice ad.1. IA na ime bračne stečevine iz braka s pok. TA i ove nekretnine i pokretnine za udjel od l/2 dijela ne ulaze u ostavinsku imovinu iza smrti pok ŽA pok E iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Dužni su tuženici solidarno nadoknaditi trošak tužiteljici u iznosu od 2.120,00 eura u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode, u bitnom, da su rješenjem Općinskog suda u Zadru broj O-1662/2017-71 od 12.03.2021. upućene u parnicu protiv tuženika, da je tužiteljica ad.

1. supruga pok. ŽA i majka tužiteljice ad.2. kao i tuženika ad.1. i ad.2., da je tužiteljica ad.1. EA sklopila brak sa ŽA **.**.1972., da su živjeli u [adresa], da se tužiteljica ad.1. sa djecom vratila u Republiku Hrvatsku, u [adresa], dok da je ŽA ostao u Njemačkoj, da je osim kuće [adresa], EA sa pok. ŽA stekla bračnu stečevinu za 1/2 i drugu imovinu. U navedenom ostavinskom postupku tuženici su osporili da bi nekretnine i novčana sredstava iz toč. II. tužbe predstavljale bračnu stečevinu tužiteljice ad.1. i njezina supruga ŽA i da su njihove tvrdnje neistinite. Predložile su donijeti presudu kojom se utvrđuje da 1/2 dijela zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu 257, 1/2 prava korištenja grobnice broj 104/XI na gradskom groblju u [adresa], 1/2 prikolice oznake [registarska oznaka] kao i 1/2 novčanih sredstava na dva računa kod poslovne banke Kreissparkasse Reutlingen u iznosu od 2.763,00 EUR i u iznosu od 7.282,00 EUR predstavlja suvlasništvo tužiteljice ad.1. EA na ime bračne stečevine iz braka sa pok. ŽA i ove nekretnine i pokretnine za udjel od 1/2 dijela ne ulaze u ostavinsku imovinu iza smrti ŽA pok. E iz [adresa] te troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu (l.s. 22-25) tuženici su naveli, u bitnom, da oni nisu dali povod ovoj parnici, da su se oni na ročištu od 12.07.2018. očitovali o tome predstavlja li 1/2 dijela predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pravo korištenja grobnice, osobnog vozila i prikolice, o tome predstavlja li isto bračnu stečevinu stranaka. Ono zbog čega oni nisu dali svoje nasljedničke izjave je to jer su smatrali da ostavitelj odnosno njihov pok otac ŽA ima još novčanih tražbina kod poslovnih banka, te da još uvijek nije poznat pun i sastav ostavinske imovine u času njegove smrti. Tuženici navode da im nije jasno zbog čega je ovaj parnični postupak, jer da su oni priznali u ostavinskom postupku da istoj misleći na tužiteljicu pripada ½ dijela onog što sada tužbom zahtjeva na ime bračne stečevine. Ostavinski sud da ne razlučuje postupanje tužiteljice od očitovanja tuženika, te donosi neosnovano i preuranjeno rješenje o upućivanju tužiteljica u parnicu. Zatražili su da se tužiteljica očituje da li na predmetnim računima ima još sredstava , je li tužiteljica istima raspolagala, tko ima punomoć po tim računima, da li su ti računi zatvoreni, i dr. te u tom dijelu opreza radi se protive tužbenom zahtjevu.

3. Nakon prvostupanjske presude kojom je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojen, a koja je donesena pod posl. br. P- 836/2021 od 24. lipnja 2024., ukinuta odlukom Županijskog suda u Splitu od 3. studenog 2025., u kojem obrazloženju je dana uputa prvostupanjskom sudu da u ponovljenom suđenju ocjeni sve priložene dokaze, kao i to da se saslušanju parnične stranke, jer prvostupanjski sud to nije učinio te na taj način nije mogao sa sigurnošću utvrditi postojanje ili nepostojanje određenih činjenica, kao i to da nisu saslušane stranke ovog postupak.

4. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti SA posl. br. O- 1662/17 (l.s. 3-5), kupoprodajni ugovor sklopljen između ŽA SA i M S **.**.1983., (l.s. 6), račun komunalnog poduzeća Nasadi i kupališta Zadar, broj 238/300-XI od 9. siječnja 1986., (l.s. 7), zapisnik o primopredaji obiteljske grobnice od 9. siječnja 1986., (l.s. 8).

5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti SA posl. br. O- 16628/17 je razvidno da je ostavinski postupak prekinut, te da su nasljednici iza pok. SA upućeni na pokretanje parničnih postupka radi utvrđenja koje nekretnine ulaze u ostavinsku masu, a koje su bračna stečevina.

5.1. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 23. prosinca 1983., razvidno je da je tužitelj ŽA kupio nekretninu zvanu „Gaj“ u Donjem Perušiću od Pešut Jerke žene Žarka , 23. prosinca 1983. godine.

5.2. Uvidom u račun Nasada Zadar kao i Zapisnik o primopredaji obiteljske grobnice od 9. siječnja 1986. je razvidno da je ŽA kupio ukopno mjesto broj 104/XI na Gradskom groblju Zadar, od komunalnog poduzeća Nasadi i kupališta [adresa].

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice EA je osnovan.

7. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužiteljica ad.1. i ad. 2. prema tuženicima ad. 1. i 2. da se utvrdi da li nekretnina, grobnica i računi otvoreni kod banka pobliže opisani u tužbenom zahtjevu predstavlja suvlasništvo tužiteljice ad. 1. EA na ime bračne stečevine pa kao takve ne ulaze u ostavinsku masu iza smrti ostavitelja pok. SA.

8. Među strankama nisu sporne slijedeće relevantne činjenice :

- da je tužiteljica ad. 1. EA majka tužiteljice ad. 2. te tuženika ad. 1. i ad. 2., kao i to da su stranke zakonski nasljednici pokojnog ostavitelja SA , i to tužiteljice ad. 2. i tuženici ad. 1. i ad. 2. kao djeca, a tužiteljica ad. 1. kao supruga.

- da je pok. ŽA rođen **.**.1948., a umro **.**.2017., te da je bio u braku s tužiteljicom ad. 1. EA od 15. siječnja 1972. do smrti odnosno do 20. lipnja 2017., u kojem braku su rođena njihova zajednička djeca tužiteljica ad. 2. i tuženici.

- da su tijekom ostavinskog postupka za pok. ZA između stranaka postale sporne činjenice da li određene nekretnine ulazu u sastav ostavinske imovine pa je pravomoćnim rješenjem posl. br. O- 1662/17 od 12. ožujka 2021. prekinut ostavinski postupak te su nasljednici pok. ZA upućeni u pokretanje parnice, pa tako EA i PA, na pokretanje ove predmetne parnice, kako i proizlazi iz gore priloženo rješenja o nasljeđivanju iza smrti SA,

- da je nekretnina 612/2 k. o. [katastarska općina] kupljena za vrijeme trajanja braka odnosno 1983. godine

- da je ukupno mjesto na Gradskom groblju Zadar kupljeno 1986. godine.

- da su tekući računi otvoreni za vrijeme trajanja braka tužiteljice i ostavitelja

9. Sud je saslušao tužiteljicu ad. 1. EA, dok se druge stranke nisu odazvale urednom pozivu suda iako su bile upozorena na posljedice ne dolaska z čl. 286. ZPP- a.

9.1. Tužiteljica EA u svom iskazu navodi da su se ona i suprug pok. SA oženili 15. siječnja 1972. godine, te su bili u braku sve do njegove smrti a on je umro 2017. U tom braku rođena su naša djeca i to kći MA, sin SA i kći ĆA. Od početka braka živjeli su u Njemačkoj, gdje je rođeno i njihovo troje djece. U Njemačkoj da su živjeli do 1985. kada su se ona i djeca vratili u Hrvatsku, a suprug je ostao raditi u Njemačkoj. Živjeli su u obiteljskoj kući koja se nalazi na adresi [adresa] u [adresa] gdje živi i danas. Ona da je bila domaćica i brinula se za troje djece, suprug je radio i živio u [adresa] povremeno je dolazio to bi možda bilo 2-3 puta godišnje. Suprug da je njoj slao novac, a kako bi održavala kuću i odgajala djecu odnosno kupovala sve što je bilo potrebno za domaćinstvo i za odgoj djece. Navodi da je i ona na određeni način radila tako da je obrađivala vrt ispred kuće te je povrće koje je uzgajala prodavala na pijaci. Upitana kada je kupljena ova sporna čestica u k. o. [katastarska općina] broj čestice [katastarska čestica] navodi da su je suprug i ona kupili 1983. za vrijeme braka a grobnicu na Gradskom groblju u Zadru da su suprug i ona kupili za vrijeme braka negdje 1986. Nadalje tužiteljica u odnosu na račune na kojima se nalazi određeni iznos novca navodi da su suprug i ona otvorili za vrijeme braka i to tako da je vlasnik računa bio njezin suprug SA , a na jedan je primao plaću i tu su držali novac koji su koristili svakodnevno dok na ovom drugom računu na kojem se nalazio veći iznos da su držali ušteđevinu. Taj novac da su imali za „ne daj Bože“ nekih loših situacija. Nadalje, ističe da nakon suprugove smrti računi nisu bili blokirani, jer da je ona imala punomoć, na iste te da je raspolagala s tim novcem nakon njegove smrti, a isti joj je trebao da organizira odnosno da doveze njegove tijelo iz Njemačke u Hrvatsku , a također da joj je isti služio za održavanje obiteljske kuće i stana u [adresa], te za svakodnevni život jer kako je rekla bila je domaćica. Upitana u kakvom je odnosu sa svojim sinom SA i kćeri ĆA navodi da ne razgovaraju, te da li su tražili da iza smrti supruga im da pola novca s tih računa, odnosno da bi tražili vlasništvo sporne kat čest, navodi da nikad o tome nisu pričali, a kada je htjela da se dogovore oko podjele imovine i to prije ostavinske rasprave sin SA pa ni kćer ĆA nisu o tome htjeli pričati.

10. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja, a to su u konkretnom slučaju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (“Narodne novine“ broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94 i 162/98 dalje ZBPO ) u odnosu na imovinu stečenu do 1. srpnja 1999.

11. Međutim, za utvrđenje bračne stečevine mjerodavne su odredbe materijalnog prava važećeg u vrijeme stjecanja bračne stečevine. Tako je odredom čl. 551. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ), propisano da se odredbe tog zakona primjenjuju i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene toga zakona, ako tim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se danom primjene toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečene po prijašnjim propisima.

11.1. Citirana odredba čl. 551. st. 1. ObZ-a nema retroaktivno značenje na imovinske odnose bračnih drugova nastale prije stupanja na snagu ObZ-a, i to iz razloga, jer se radi o procesnoj, a ne materijalnopravnoj odredbi. Suprotnim tumačenjem oduzelo bi se vlasništvo koje je već stečeno. Ovakav pravni stav zauzima i dosadašnja sudska praksa (stajalište sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 10. prosinca 2004.)

11.2. Odredom čl. 271. ZBPO-a je propisano da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova zajednička imovina.

11.3. Odredbom čl. 279. ZBPO-a je propisano je da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka tužbom zahtijevati da su utvrdi koliko je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.

11.4. Odredom čl. 281. st. ZBPO-a je propisano da je se kod utvrđenja se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Stavkom 2. istog članka propisano je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

12. Tako, analizom svih materijalnih dokaza, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, imajući u vidu iskaz tužiteljice kao i pasivno držanje tuženika tijekom postupka, koji se samo dao odgovor na tužbu u kojem su naveli da su oni priznali u ostavinskom postupku da tužiteljici pripada ½ dijela onoga što tužbom ista zahtjeva na ime bračne stečevine, te da je ostavinski sud iste neosnovano i preuranjeno uputio u pokretanje parnice. Pored navedenog, a uz utvrđene činjenice da je nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupljena za vrijeme trajanja braka odnosno 1983. godine, ukopno mjesto na Gradskom groblju Zadar da je kupljeno 1986. godine, kao i to da su tekući računi otvoreni za vrijeme trajanja braka, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan, odnosno da sve utuženo predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice za ½ dijela, te kao takvo ne ulazi u ostavinsku masu iza smrti ostavitelja, odnosno njezina pok. supruga SA.

13. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojiti te odlučiti kao u izreci ove presude.

14. Tužiteljice su uspjele u cijelosti u parničnom postupku, pa joj sud dosuđuje trošak ovog parničnog postupka na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi Tarife o nagrdama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 25/26- dalje Tarife) za sastav tužbe 20.4.2021. i žalbe 8.7.2024. u iznosu od po 100 bodova ,te za pristup na ročišta od 23.4.2024., 28.5. 2024., 22.12.2026. i 12. 5.2026. od po 100 bodova po ročištu, za sastav podneska od 14. 12. 2021., 7. 1.2022., od po 100 bodova sve sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife što ukupno iznosi 800 bodova uvećano za 2,00 Eura po bodu ukupno iznosi 1.600,00 eura, uvećano za iznos PDV od 25% iznosi 2.000,00 eura, na koji iznos se tužiteljici priznaje i trošak prijevoza na relaciji [adresa] i obrnuto za pristup na četiri ročišta u iznosu od 30,00 eura po dolasku, što ukupno iznosi 120,00 eura sukladno Tbr. 50. Tarife. Stoga ukupan trošak tužiteljice iznosi 2.120,00 eura.

Benkovac, 19. lipnja 2026.

Sutkinja

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnim Županijskim sudovima, (čl.4. i 5. Zakona o područjima i sjedištima sudova – "Narodne novine" 67/18 i 21/22) pisano u tri jednaka primjerka.

DNA:

Tužiteljicama, po punomoćniku, putem e oglasne ploče,

Tuženicima, po punomoćnici, putem e-oglasne ploče.