Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-869/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sucu Dijani Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Brač-Supetar, OIB: 52966791065, M. Vodanovića 18, Supetar, zastupanog po ravnateljici IM dipl.soc.radnica, a ona po punomoćnici ĆM dipl. pravnici te u pravnoj stvari predloženika LM OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupana u postupku po posebnoj skrbnici OM dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, podružnica Split, radi lišenja poslovne sposobnosti predloženika, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 05. svibnja 2026.g u nazočnosti punomoćnice predlagatelja: ĆM te u nazočnosti posebne skrbnice predloženice, na ročištu od 19. lipnja 2026.g održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja

r i j e š i o  je :

Predloženik LM OIB: [osobni identifikacijski broj] djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno poduzimati slijedeće radnje i poslove:

-ne može samostalno raspolagati imovinom, nekretninama i pokretninama

-ne može sklapati ugovore niti opteretiti svoju imovinu

- ne može jamčiti ili kreditno se zadužiti,

-ne može upravljati imovinom, tj. nekretninama i pokretninama kojima bi u imovinsko pravnom smislu mogla raspolagati

- ne može samostalno davati suglasnost za hospitalizaciju,

- ne može samostalno pokretati niti voditi sudske postupke ni pokretati niti voditi upravne i druge postupke kod nadležnih tijela državne uprave

-ne može oporučno raspolagati svojom imovinom, niti davati osobne izjave koje se tiču njezinog osobnog stanja

-ne može samostalno promijeniti mjesto prebivališta odnosno boravišta

- ne može samostalno donositi odluke o zdravlju niti o smještaju u ustanovu

-ne može samostalno upravljati sredstvima vrijednosti u iznosu preko 10,00 eura mjesečno.

-ne može samostalno zaprimati pismena i preuzimati pošiljke

Obrazloženje

1. Ovom sudu je predlagatelj dana 01.10.2025.g. podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti predloženice. U prijedlogu se navelo da je zdravstveno stanje predloženice takvo da ona ne može štititi sva svoja prava i interese jer je bolesna osoba pa kako da nije u stanju skrbiti o svim svojim pravima, interesima, zdravlju i imovini, predlagatelj je predložio da sud donese rješenje kojim bi se predloženica djelomično lišila poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno odlučivati o svom zdravstvenom stanju, davanju suglasnosti za izvođenje invazivne medicinske intervencije, o svojoj imovini i imovinskim pravima, imovinskim primanjima, o davanju nasljedničke izjave i o smještaju u ustanovu ili udomiteljsku obitelj.

2. Predloženici je za zaštitu njenih prava i interesa rješenjem predlagatelja imenovana posebna skrbnica u osobi UM, zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom socijalne anamneze za predloženicu od 4.7.2025., pregledom psihijatrijskog nalaza od 13.6.2025. izdanog od spec. psihijatra – psihoterapeuta, prim. mr. sc. dr. AM, pregledom digitalnih podataka Matice vjenčanih za predloženicu i ZM, preslike osobne iskaznice predloženice, psihijatrijskim vještačenjem predloženice po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. sc. Željku Ključeviću, dr. med. spec. psihijatru, od 5.1.2026., a zaprimljenog kod suda 7.1.2026.

4. Po ocjeni i analizi provedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP) sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja iz slijedećih razloga.

5. Uvodno je za istaći da je odredbom čl. 234 st. 1 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji i drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu, lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 3. istog članka propisano je da će prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine, o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njene sposobnosti zaštite pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Stavkom 4. istog članka OBZ-a je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovine. Stavkom 5. je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stavkom 6. je pak propisano da radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati i koji se odnose na imovinu su raspolaganja i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim zakonom drugačije određeno. Nadalje, odredbom članka 239. stavkom 1. ObZ-a propisano je da sud može u izvanparničnom postupku odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati, te je odredbom članka 502. stavkom 2. propisano da sud može odlučiti da osoba koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude lišena poslovne sposobnosti u manjem opsegu i sadržaju (djelomično vraćanje poslovne sposobnosti) ili da joj se poslovna sposobnost potpuno vrati.

6. U ovom postupku je nesporno da je u odnosu na predloženicu ovo prvi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti.

7. Prilikom donošenja ovog rješenja i odlučivanja o opsegu lišenja, sud je imao u vidu podatke iz socijalne anamneze za predloženicu Podaci za anamnezu su dobiveni iz postojeće dokumentacije zavoda i iz razgovora sa djecom predloženice. Tako su podaci da je predloženica rođena **.**.1956. u [adresa], da je u braku njenih roditelja bilo još dvoje djece tako da ima sestru a brat je preminuo te su i roditelji preminuli. Podaci su da predloženica ima prijavljeno prebivalište u [adresa] na otoku Braču, na adresi [adresa], ali boravi na adresi [adresa] gdje je smještena u domu Domus Vitae. Podaci su da je do smještaja u dom živjela u kućanstvu sa suprugom u njihovoj obiteljskoj kući. U lipnju 2025.g njen suprug je doživio CVI te je od posljedica preminuo. Nekoliko dana nakon toga LM je smještena u Dom obzirom da zahtijeva 24-ero satnu brigu i nadzor. Stan u kojem su živjeli se nalazi u prizemlju (dvije sobe, kuhinje s dnevnim boravkom i sanitarnog čvora). Pored njihovog stana u prizemlju je još jedan stan u kojem živi kćer sa svojom obitelji, a u stanu na katu kuće je sin sa svojom obitelji. Podaci su da je predloženica završila četiri razreda OŠ u Prugovu,dalje školovanje nastavila u Klisu. Po završetku osnovne škole upisala je Zdravstvenu školu u Splitu gdje se školovala za medicinsku sestru. Nakon završenog školovanja stekla je zvanje medicinska sestra – tehničar te je zasnovala radni odnos. Prvo je radila u rodilištu u [adresa], a kada se rodilište zatvorilo prešla je raditi na Hitnu pomoć odakle je otišla u prijevremenu mirovinu. Podaci su da je 11.8.1979. sklopila brak sa ĐM koji je preminuo **.**.2025. U jedinom braku supružnika rođeno je dvoje djece, sin i kćer. Sin ČM, rođen je **.**.1979., oženjen je i ima dvije kćeri. Kćer DM, rođena je **.**.1983., udata je i ima kćer i sina. Podaci su da su odnosi s djecom su uredni. Podaci su da je predloženica oboljela od Alzheimerove bolesti, te da nije orijentirana u vremenu i prostoru, da je pokretna ali da je u svim segmentima samozbrinjavanja ovisna o pomoći druge osobe. U specijalističkom nalazu prim. mr. sc. AM, dr. med. u zaključku stoji sljedeće: " LM je osoba koja boluje od organskog duševnog poremećaja – demencije koja u potpunosti pokazuje progresivan tijek i nepovoljnu prognozu. Ona je u potpunosti nesposobna za brigu o sebi i svojim potrebama, bez ikakvog uvida u svoje stanje i bez procjene ukupnih realitetnih okolnosti. Ista je disfunkcionalna u svim segmentima životnih aktivnosti i funkcioniranja te joj je potrebna kontinuirana (24sata) skrb i nadzor". Također u svom nalazu, doktor navodi da LM nije u mogućnosti brinuti se sama o sebi, zastupati svoja prava i interese, prepoznati stvarnu vrijednost imovine, a isto tako ni upravljati sa istom te je preporučio pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti što je pri Područnom uredu HZSR i pokrenuto.

8. Sud ističe da je krucijalno za odlučivanje suda u ovakvoj vrsti postupaka vještačenje osobe u odnosu na koju se vodi postupak i to po stalnom sudskom vještaku psihijatru.Da je tome tako proizlazi i iz čl.499.st.l. Obiteljskog zakona kojim je propisano da će osobu u odnosu na koju se provodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti po nalogu suda osobno i neposredno pregledati vještak koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje. Utoliko je sud rješenjem odredio psihijatrijsko vještačenje predloženika po vještaku psihijatru dr.Željku Ključeviću na okolnost procjene poslovne sposobnosti, a sukladno čl. 234. u svezi sa čl. 499. Obiteljskog zakona s detaljnim uputama vještaku u rješenju na koje okolnosti vještačiti, pa je vještvo zaprimljeno kod suda 07.siječnja 2026.g.

9. Uvidom u predmetno vještvo razvidno je da je predmetni vještak psihijatar imao u vidu socijalnu anamnezu, podatke iz sudskog spisa i uvid u dostupnu medicinsku dokumentaciju a i proveo je psihijatrijski pregled i razgovor s predloženicom dana 2.1.2026. godine u Domus Vitae na adresi [adresa].Utvrđeno je da je pokretna, došla u pratnji njegovateljice po čijim riječima ista ne može ništa samostalno, mora se o njoj kompletno brinuti druga osoba ( hranjenje, osobna higijena, presvlačenje i dr.). Na upit je znala svoje ime i prezime, no navela da se nalazi u Splitu. UPitana koji je dan nije znala kao ni koja je godina Navela da ima mlađeg brata i sestru, da ima muža ZM koji da je tu s njom od prvog dana (no po riječima njegovateljice njen suprug koji je preminuo nije bio korisnik usluga Domus Vitae), navela da ima kćer i sina, no upitana za ime kćeri zastala je , bila nesigurna s naporom izgovaranja, za sina s naporom i odmakom navela da se zove ČM. Sjeća se da je išla u školu ali ne i u koju, navela da je bila zaposlena no s odmakom i naporom navela da je to bilo u Domu zdravlja, navela da je u mirovini no da ne zna od kada niti kolika joj je mirovina. Kada je se pitalo jeli bolovala od kakve bolesti navela je da nije i da nije bolnički liječena i da ne pije lijekove. Kada je se pitalo kako provede dan navela je da sada bere masline, po nekada gleda TV program, serije, ne navodi koje serije, da kad radi — radi, kad ne radi da ide u Prugovo”. Kada je se pitalo za novac i imovinu nije odgovarala, bila zamišljena. Kada joj se pokazala novčanica od 5 eura, navela je da ne zna što je to. Glede psihičkog statusa vještak je utvrdio da se kontakt s njom uspostavlja i održava, potrebno je usmjeravanje, na pitanja odgovara kratko, dezorijentirana u svim pravcima praznog amimičnog izraza lica, bez interesa i inicijative, psihomotorno usporena, afektivno zaravnjena, reducirane mimike, kognitivne funkcije Iedirane po tipu demencije, bez mogućnosti testiranja realiteta, nekritična bez uvida u svoje stanje, izražene organske promjene obilježja demencije u terminalnoj fazi kada je neophodna potpuna pomoć i briga druge osobe. Dakle, sud je utvrdio da je mišljenje predmetnog sudskog vještaka psihijatra dr.Ključevića a nakon obavljenog psihijatrijskog razgovora i pregleda predloženice da je vještačenje uputilo na postojanje Alzhaimerove bolesti (demencije) kod predloženice te je utvrđeno da je njeno intelektualno funkcioniranje aktualno značajno reducirano zbog organskog oštećenja psihičkih funkcija.

10. Vještvom je pojašnjeno da je Alzheimerova bolest progresivna bolest mozga karakterizirana gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti, da tu bolest karakterizira neprimjetan početak i postupno pogoršanje mentalnog statusa, da u prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Prema vještvu, kognitivni i psihijatrijski simptomi negativno utječu na funkcionalnost ovih bolesnika te oni razvijaju niz poremećaja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput poteškoća baratanja s novcem, održavanja osobne higijene, odijevanja, kontroli mokrenja i slično te postaju sve ovisniji o tuđoj pomoći. Ovisno o samostalnosti bolesnika napredovanje Alzheimerove bolesti se prema predmetnom vještvu može pratiti kroz 3 stadija: blage, umjerene i uznapredovale Alzheimerove bolesti. tj. uznapredovalim fazama bolesti bolesnik je potpuno vezan za krevet i ovisan o tuđoj pomoći. Prema vještvu, u konkretnom slučaju predloženice, radi se o terminalnoj, uznapredovaloj fazi bolesti jer je ista u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći te su moždana oštećenja kod nje prisutna u vrijeme vještačenja u jako izraženom obliku.

11. Prema mišljenju vještaka dr.Ključevića, demencija je kod predloženice prema dobivenim hetero podacima prisutna vjerojatno godinama i sada se nalazi u uznapredovaloj fazi, te predloženica više nije sposobna odgovoriti suvislo na nikakva pitanja. Hetero podaci, medicinska dokumentacija i klinička slika prema mišljenju vještaka dr.Ključevića potvrđuju potpuni gubitak sposobnosti i funkcionalnosti da se brine o svojim potrebama i interesima te ista nije realno svjesna svoje bolesti i svoga stanja.

12. Sud je utvrdio osnovom provedenog vještačenja da zbog progresivno narušenog kognitivnog i intelektualnog funkcioniranja uslijed razvoja Alzhaimer demencije predloženica više nije u stanju donijeti nikakvu odluku, te sud prihvaća mišljenje vještaka dr. Ključevića nastavno svemu navedenom da je stoga potrebno predloženicu djelomično lišiti poslovne sposobnosti jer je ista ima izraženu Morbus Alzhaimeri ( demencija ) što se MKB klasifikacijom označava šifrom F 00.0

13. Prema mišljenju i zaključku vještaka dr. Ključevića predloženica treba biti djelomično lišena poslovne sposobnosti zbog svog duševnog stanja i bez posebnog prethodnog odobrenja Zavoda za socijalnu skrb, odnosno skrbnika ne može samostalno raspolagati imovinom i to nekretninama i pokretninama, ne može sklapati ugovore niti opteretiti svoju imovinu, ne može jamčiti ili kreditno se zadužiti, ne može upravljati imovinom, tj. nekretninama i pokretninama kojima bi u imovinsko pravnom smislu mogla raspolagati, ne može samostalno davati suglasnost za hospitalizaciju, ne može samostalno pokretati niti voditi sudske postupke, ne može samostalno pokretati niti voditi upravne i druge postupke kod nadležnih tijela državne uprave, niti oporučno raspolagati svojom imovinom, niti davati osobne izjave koje se tiču njezinog osobnog stanja, niti sklopiti brak, ne može promijeniti mjesto prebivališta odnosno boravišta, ne može samostalno donositi odluke o zdravlju, kao niti o smještaju u ustanovu, može samostalno upravljati sredstvima vrijednosti u iznosu do 10,00 eura mjesečno.

14. Predlagatelj se po punomoćniku uvodno na vještvo očitovao sudu da nema primjedbi ali i ukazao na potrebu da se predloženica liši poslovne sposobnosti i u dijelu da ne može samostalno zaprimati pismena i preuzimati pošiljke, te je stoga u tom dijelu dopunjen prijedlog predlagatelja.

15. Posebna skrbnica predloženice je izvijestila sud na raspravi da je po njenoj uputi socijalna radnica Centra za posebno skrbništvo JM obavila razgovor sa predloženicom na dan 30.4.2026. u Domu za starije i nemoćne u [adresa], Domus Vitae. Razgovor je dogovoren i realiziran uz pomoć djelatnika ustanove od kojih se doznaju informacije o funkcioniranju predloženice pa tako da se s njom teško uspostavlja verbalni kontakt, odnosno isti u potpunosti izostaje. Na upite ne odgovara, a pažnjom je većinom usmjerena na djelatnike ustanove i štićenike. Na postavljena pitanja o tome koliko ima godina, gdje se nalazi, koliko dugo boravi u domu, ne daje odgovor, ne može se sjetiti. Od djelatnice doma se doznaje kako je mirna, suradna, pristojna i u dobrim odnosima sa svim ostalim štićenicima. Može se samostalno kretati, ali joj je potrebna pomoć prilikom hranjenja. Svakodnevno je posjećuju članovi obitelji, kćer i sin. Izdvaja kako jako uživa u slušanju glazbe i plesanju. Međutim, s obzirom na zdravstvene teškoće, odnosno uznapredovalu demenciju predloženici se ne može objasniti predmetni sudski postupak i njegove eventualne pravne posljedice. Slijedom navedenog posebna skrbnica predloženice se sudu izjasnila da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka osim u dijelu u kojem vještak predlaže ograničenje i u odnosu na sklapanje braka. Neprijeporno je da predloženica zbog svog zdravstvenog stanja ne može i ne bi trebala sama poduzimati predmetnu radnju sklapanja braka pa utoliko posebna skrbnica predloženice nije prigovorila zaključku vještaka no sud ističe da je posebna skrbnica predloženice ispravo ukazala na to da je jasno da je poduzimanje radnje sklapanja braka malo i nikako izvjesno obzirom da je predloženica smještena u ustanovu, da je svakodnevno posjećuje i o njoj skrbi uža obitelj, te da je posebice neprijeporno da je u tom pogledu zaštićena na manje ograničavajući način odnosno da zbog zdravstvenog stanja ne bi mogla odnosno, ne udovoljava uvjetima koje je potrebno ispuniti prilikom sklapanja braka. Sud se priklanja mišljenju posebne skrbnice predloženice, kao pravilnom,da bi slijedom navedenog djelomično lišenje poslovne sposobnosti predloženice i u dijelu da ne može samostalno sklopiti brak bilo i pretjerano i nepotrebno jer je cilj ovog postupka da se zaštite prava osobe za koju se vodi postupak na najmanje ograničavajući način, utvrđujući stvarnu potrebu, a kako bi se i predloženici i osobama koje brinu o istoj omogućilo normalno svakodnevno funkcioniranje.

16. Utvrđeno je i da se posebna skrbnica predloženice slaže s prijedlogom predlagatelja kojim predlaže da se u cilju zaštite prava i interesa predloženice ista ograniči i u dijelu koji se odnosi na primanje pismena i preuzimanje pošiljki. Sud je navedeno imao u vidu pri donošenju ovog rješenja jer je i sam prosudio da je ograničavanje predloženice u tom dijelu u njenom najboljem interesu. Na koncu, sud je utvrdio i da se predlagatelj slaže s time da se predloženica ne liši poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na sklapanje braka iz istih razloga koje je navela i posebna skrbnica predloženice.

17. Sud je imajući u vidu prednje navedeno prihvatio u cijelosti nalaz, mišljenje, zaključak i prijedlog predmetnog vještaka psihijatra dr. Ključevića kao stručno i obrazloženo, no iz naprijed navedenih razloga nije prihvatio kao osnovano lišiti poslovne sposobnosti predloženicu i u dijelu sklapanja braka. S druge strane sud je smatrao, uostalom kao i posebna skrbnica predloženice i predlagatelj, da je osnovano predloženicu lišiti poslovne sposobnosti u dijelu da ne može samostalno preuzimati pismena i pošiljke.

18. Sud obzirom na sva utvrđenja na strani predloženice smatra sve u svrhu zaštite prava i interesa predloženice opravdanim odlučiti kao u izreci rješenja jer navedena ograničenja odgovaraju njenim osobnim okolnostima i stanju pa je sud po provedenom postupku i utvrđenjima proizišlima iz mišljenja i zaključka vještaka psihijatra dr.Ključevića, donio odluku kao u izreci ovog rješenja kojim je odlučeno koje poslove i radnje predloženica ne može samostalno poduzimati a pri tome je sud imao u vidu i podatke iz socijalne anamneze za predloženicu dakle opseg lišenja poslovne sposobnosti i vrste radnji i poslova koje ne može samostalno poduzimati prilagodio njenim osobnim okolnostima. Pri donošenju ovog rješenja sadržaja kao u izreci, sud je imao u vidu da lišenje poslovne sposobnosti određene osobe mora biti u onim granicama koje zahtijeva stanje stranke u svakom pojedinom slučaju odnosno ograničenja treba svesti na najmanju potrebnu mjeru da bi se zaštitila dobrobit stranke ili da bi se spriječilo ugrožavanje trećih osoba, pa je tako sud postupio jer ovaj postupak služi postizanju legitimnog cilja koji je zaštita prava i dobrobiti predloženika, te i drugih osoba koje na neki način mogu biti povrijeđene radnjama ili propustima osobe koju je eventualno potrebno lišiti poslovne sposobnosti. Ističe se i da sukladno čl.. 233. Obiteljskog zakona treba težiti što je moguće manjim ograničenjima prava osobe u odnosu na koju se vodi postupak. Ovaj sud je donošenjem odluke kao u izreci ovog rješenja, baš i prilagodio sadržaj i opseg lišenja poslovne sposobnosti predloženice njenim osobnim okolnostima a pri tome je sud vodio računa da odluka bude proporcionalna stupnju kojim se može utjecati na prava i interese predloženice i trećih osoba.

19. Kako je ograničenje prava predloženice navedeno u izreci ovog rješenja zakonito i sukladno njenim osobnim okolnostima, za navesti je da je ono i potrebno i nužno s obzirom na njeno psihičko, zdravstveno stanje te isto nije pretjerano zadiranje u njena osobna prava, a na drugi blaži način se ne bi mogla postići svrha zaštite predloženice čime je zadovoljen i tzv test proporcionalnosti primijenjene mjere i ograničavanja osobnih prava predloženice iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN - Međunarodni ugovori 18/97). Naime, postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života koji propisuje čl.8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. godine. Lišavanje osobe poslovne sposobnosti predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca budući da se osobi djelomično lišenoj poslovne sposobnosti ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke. Ovaj sud je vodio računa da predmetno djelomično lišavanje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti osobe u odnosu na koju se vodi ovaj postupak i koju se djelomično lišava poslovne sposobnosti te je sud pri donošenju ovog rješenja imao u vidu da je mjera djelomičnog lišavanja poslovne sposobnosti predloženice bila nužna da bi se postigao legitimni cilj tj. da se ni jednom drugom blažom mjerom nije mogao postići taj cilj. Time je postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom, odnosno prava na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja-zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti.

20. Kako prema nalazu i mišljenju vještaka drKljučevića proizlazi da je predloženica raspravno trajno nesposobna osoba te bi njeno eventualno saslušanje u sudnici moglo pogoršati njeno zdravstveno stanje, jer svaka promjena poznatog ambijenta za osobe koje boluju od demencije je psihološki stres na koji se osobe teško adaptiraju i posljedično dolazi do pogoršanja psihičkog stanja u vidu psihomotornog nemira, smetenog i dezorganiziranog ponašanja, te stoga vještak ne preporučuje njeno saslušanje pred sudom i jer ista ne može shvatiti proces lišenja poslovne sposobnosti, to je onda sud iz tih opravdanih razloga nemogućnosti saslušavanja (čl.498.st.4.Obz-a)nije ni saslušavao, poštujući te okolnosti na njenoj strani jer nije u mogućnosti razumjeti predmetni postupak, njegove eventualne pravne posljedice, kao ni osobno iskazivati o prijedlogu i nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

21. Slijedom svega naprijed navedenog to je sud temeljem odredbi čl.234, čl.236, čl.496. st.1., čl.497, čl.498 i čl. 499.st.1. ObZ-a,sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

22. Odredbom čl.234.st.9.Obiteljskog zakona je propisano da za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. članka 234.Obiteljskog zakona osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.

U Splitu, 19. lipnja 2026.

S U D A C:

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja, putem ovog suda u 4 primjerka.

DNA:

-predlagatelju, a po pravomoćnosti i sa potvrdom pravomoćnosti

-posebnom skrbniku predloženika

-predloženiku

-matičnom uredu po pravomoćnosti