Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj P-22/2024-35

U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sucu pojedincu Augustinu Jalšovec, u pravnoj stvari tužitelja T.S. PRIJEVOZ d.o.o., OIB: 46327258061, Zagreb, Buzin, Buzinski prilaz 10, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa Bojan Nikolić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete u iznosu od 18.842,66 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 8. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 18. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja T.S. PRIJEVOZ d.o.o. za prijevoz, trgovinu i usluge, Zagreb, OIB: 46327258061 kojim se nalaže tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju, iznos od 18.842,66 EUR (slovima: osamnaest tisuća osamsto četrdeset dva eura i šezdeset šest centi) , sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 16.7.2021.g. do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 3.325,00 EUR (slovima: tri tisuće tristo dvadeset pet eura), sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 15.7.2021. u Dugom Selu došlo do prometne nezgode na način da je ET upravljao teretnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] na kojem je bila pridodana prikolica reg. oznaka [registarska oznaka] iz koje je istovarivao šljunak i kretao se unaprijed kojom prilikom je došlo do kontakta cijevi koja služi za otvaranje cerade i žica dalekovoda uslijed čega je teretno vozilo stalo zbog kvara električnih instalacija, a potom i do zapaljenja guma teretnog vozila. Predmetna vozila su u vrijeme nastanka štetnog događaja bila osigurana policom kasko osiguranja br. 8309004153 ( teretno ) i br. 8309004968 ( priključno) kod tuženika . U predmetnom štetnom događaju na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] došlo je do štete u iznosu od 177.462,50 kn prema ponudi popravka vozila ovlaštenog servisa DAF. Vlasnik vozila Nutzfahrzeuge Leasing AG ovlastilo je tužitelja za podnošenje tužbe radi ostvarivanja naknade povodom predmetnog štetnog događaja po polici osiguranja od tuženika. Stoga tužitelj potražuje naknadu štete na ime štete na vozilu u utuženom iznosu. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, međutim tuženik je isto otklonio kao pravno neosnovan.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor mjesne nenadležnosti, te predlaže da se raspravni sud rješenjem oglasi mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te da predmet uputi mjesno nadležnom sudu – Trgovačkom sudu u Osijeku. Naime, sukladno čl. 8. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila, broj Uvjeta: 2019/01-03.01-1 (dalje: Uvjeta), a koji čine sastavni dio ugovora o kasko osiguranju broj: 8309004153 i 8309004968 razvidno je da se nadležnost suda određuje prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju. Kako je iz ugovora o kasko osiguranju broj: 8309004153 i 8309004968 razvidno da su ugovori o osiguranju sklopljeni u Osijeku, odnosno na području nadležnosti Trgovačkog suda u Osijeku, razvidno je da je predmetni sud mjesno nenadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Tuženik također ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, te predlaže sudu da tužitelja odbije u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom. Naime, iz ugovora o osiguranju na koje se poziva tužite lj proizlazi da je u oba ugovora kao ugovaratelj osiguranja naznačen tužitelj, međutim u ugovoru o osiguranju broj: 8309004153 je kao osiguranik naznačen Nutzfahrzeuge Leasing AG, dok je u ugovoru o osiguranju broj: 8309004968 kao osiguranik naznačen OTP LEASING d.d. Nadalje, i iz dokaza koje tužitelj dostavlja uz tužbu je razvidno da su naznačeni osiguranici ujedno i vlasnici predmetnih vozila. Slijedom navedenog, tuženik ističe kako tužitelj kao ugovaratelj osiguranja nema, a niti temelj dokaza koje tužitelj dostavlja u privitku tužbe, aktivnu legitimaciju i osigurljiv interes u ovoj pravnoj stvari u odnosu na tuženika. Stoga tuženik osporava tužbu u cijelosti, te se predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku. Tuženik ujedno osporava istinitost i vjerodostojnost punomoći koje tužitelj dostavlja u privitku tužbe, s obzirom da iz iste nije razvidna osoba, niti funkcija osobe koja je potpisala punomoć. Tuženik osporava nastanak osiguranog rizika, te predlaže sudu da tužitelja odbije u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku. Tužitelj naime u činjeničnom opisu tužbe navodi kako se u konkretnom slučaju ostvario rizik prometne nesreće. Tuženik tako u nastavku citira činjenične navode iz tužbe; „Dana 15.07.2021. u Dugom Selu došlo je do prometne nezgode na način da je ET upravljao teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] na kojem je bila pridodana prikolica registarskih oznaka [registarska oznaka] iz koje je istovarivao šljunak i kretao se unaprijed kojom prilikom je došlo do kontakta cijevi koja služi za otvaranje cerade i žica dalekovoda uslijed čega je teretno vozilo stalo zbog kvara električnih instalacija, a potom i do zapaljenja guma teretnog vozila.“ Iz dokaza koje tužitelj dostavlja uz tužbu (prvenstveno prijave i zahtjeva za naknadu štete) jasno proizlazi da u konkretnom slučaju nije ostvaren osigurani rizik prometne nesreće, nego se radilo o šteti nastaloj na gradilištu u vrijeme za vrijeme obavljanja radnih operacija, odnosno u vrijeme dok su se predmeti osiguranja nalazili u funkciji radnog stroja. Tuženik nadalje ističe da je i iz potvrde PP Dugo Selo razvidno da nije bilo nikakve osnove za registriranje kršenja prometnih propisa (gradilište). U prilog svojih tvrdnji tuženik u nastavku citira odredbe iz Uvjeta, a iz kojih je razvidno kako se u konkretnom slučaju nije ostvario osigurani rizik naveden u činjeničnim navodima tužbe. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te se ističe da tužitelj nije dokazao postojanje bilo kojeg osiguranog rizika iz Uvjeta, pa tuženik predlaže sudu da tužitelja odbije u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova. Tuženik osporava i pravo tužitelja na zakonske zatezne kamate na način kako ih tužitelj potražuje u tužbi s obzirom da se u ovoj pravnoj stvari imaju provesti dokazi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbe, a što i sam tužitelj predlaže, pa zakonske zatezne kamate mogu teći jedino od presuđenja do isplate. Slijedom navedenog, tuženik osporava tužbu u cijelosti, te predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova. S obzirom da je prema mišljenju tuženika nedvojbeno neosnovan tužbeni zahtjev to je tuženik u odgovoru na tužbu predložio sklapanje sudske nagodbe na način da se tužitelj odrekne tužbe i tužbenog zahtjeva, a da svaka stranka snosi svoje troškove, a sve iz razloga ekonomičnosti s obzirom da će tuženiku daljnjim tijekom parnice nastati samo novi troškovi, a koji nagodbeni prijedlog vrijedi do 01.04.2023. godine.

3. U svom podnesku od 12. travnja 2024. tužitelj navodi da je p rigovor nedostatka aktivne legitimacije neosnovan jer tužitelj ima suglasnost osiguranika i vlasnika vozila za potraživanje naknade za štetu nastalu na teretnom vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] u predmetnoj prometnoj nezgodi u smislu odredbe čl. 929. ZOO. No kako tuženik osporava i vjerodostojnost punomoći odnosno pristanka osiguranika za ostvarivanje prava na isplatu osigurnine, tužitelj na navedenu okolnost predlaže saslušanje ovlaštene osobe Nutzfahrzeuge Leasing AG. Nadalje ističe da tuženik neosnovano osporava nastanak osiguranog rizika, a time i osnovanost tužbenog zahtjeva s neosnovanim tvrdnjama da se radilo o šteti nastaloj na gradilištu za vrijeme obavljanja radnih operacija dok se predmet osiguranja nalazio u funkciji radnog stroja. Obveza tuženika proističe iz ugovora o osiguranju koji je odredio međusobna prava i obveze čiji su sadržaj i uvjeti za kasko osiguranje na koje se i tuženik poziva. Prema čl. B.4 1. Uvjeta za osiguranje osiguraniku se priznaje naknada iz osiguranja koja nastane uslijed prometne nesreće. Skup vozila- teretno vozilo na koje je bila pridodana prikolica nije i ne može se smatrati radnim strojem čak ni po uvjetima za osiguranje na koje se tuženik poziva. U konkretnom slučaju teretno vozilo oštećeno je prilikom kretanja sudjelovanjem u prometu slijedom čega je nastupio osigurani slučaj, dok ne postoje okolnosti koje bi isključile obvezu tuženika u smislu čl. G uvjeta za kasko osiguranje. U odnosu na osporavanje visine štete nastale na vozilu tužitelj ističe kako je isto u skladu s Izvidom štete, a tužitelj je također predložio provođenje prometnog vještačenja kojim će se isto utvrditi. Ističe kako tuženik neosnovano osporava i tijek zakonske zatezne kamate obzirom se u konkretnom slučaju radi o potraživanju osigurnine iz ugovora o kasko osiguranju.

4. Povodom prigovora tuženika mjesne nenadležnosti Trgovačkog suda u Zagrebu isti sud se rješenjem od 11. listopada 2023. proglasio nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te je po pravomoćnosti istog rješenja ustupio ovaj predmet Trgovačkom sudu u Osijeku.

5. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a (str. 8 spisa), zapisnik MUP-a (str. 9 spisa), fotografiju (str. 10 spisa), vozačku dozvolu za ET (str. 11 i 12 spisa), obvezujuću ponudu kasko osiguranja broj 8309004153 (str. 13 i 14 spisa), obvezujuću ponudu kasko osiguranja broj 8309004968 (str. 15 i 16 spisa), prometne dozvole (str. 17 do 20 spisa), punomoć (str. 21 spisa), ponudu tvrtke TTI d.o.o. tužitelju (str. 22 spisa), izvide štete (str. 23 i 24 spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (str. 25 i 26 spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (str. 27 i 28 spisa), odluke tuženika po prigovoru (str. 29 i 30 spisa), uvjete za kasko osiguranja tuženika (str. 42 do 68 spisa), fotografije (str. 70 do 72 spisa), preslik izvatka iz stranog registra (str. 81 do 83 spisa), ovjereni prijevod sa njemačkog jezika izvatka iz registra trgovačkog suda (str. 93 do 97 i 99 do 107 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Darka Konjević (str. 117 do 127 spisa), iskaz vještaka Darka Konjević (str. 140 do 142 spisa).

6. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za isplatom štete u iznosu od 18.842,66 EUR, temeljem članka 943. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO)

7. Cijeneći izvedene dokaze, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Među strankama nije sporno da je teretno vozilo na kojem je nastala šteta marka i tip DAF XF 460 FT u trenutku nastanka štetnog događaja bilo osigurano kasko osiguranjem kod tuženika. Također nije sporno niti da je priključno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo u trenutku nastanka štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Međutim prvenstveno je među strankama sporna aktivna legitimacija tužitelja, budući da u je oba ugovora o osiguranju kao ugovaratelj osiguranja naznačen tužitelj, međutim, u istim ugovorima o osiguranju, tužitelj nije naznačen kao osiguranik, te stoga nema osigurljiv interes. Tužitelj također osporava istinitost i vjerodostojnost punomoći koju tužitelj dostavlja uz tužbu. Također sporno je i da li je došlo do nastanka osiguranog rizika jer tuženik tvrdi da nije došlo do prometne nesreće nego se radilo o šteti nastaloj na gradilištu za vrijeme obavljanja radnih operacija, odnosno u vrijeme dok su se predmeti osiguranja nalazili u funkciji radnog stroja, te da nije evidentirano kršenje prometnih propisa. Također je sporna i visina tužbenog zahtjeva, kao i tijek zakonskih kamata kako tužitelj potražuje u tužbi.

9. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je osim uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u ovom spisu, a koja je detaljno pobrojana u točki 3. obrazloženja presude, proveo i dokaz saslušanjem svjedoka ET, te proveo vještačenje po vještaku strojarske struke Darku Konjević iz društva BROD-PROMET d.o.o. Slavonski Brod

10. Svjedok ET saslušan je na ročištu održanom 7. svibnja 2024., te je isti iskazao kako je bio vozač motornog vozila kada je došlo do štetnog događaja i to u Dugom Selu. Pojašnjava kako se taj događaj desio na deponiji u Dugom Selu, da je on iskipao materijal, te je sa podignutom prikolicom nastavio radnju vožnje i na izlasku sa deponija ne vidjevši da će zakačiti žice, iste zakačio. Na upit suda da li je ist i primjetio žicu kada se kretao sa predmetnog deponija i sa dignutom prikolicom, svjedok ističe kako on nije primjetio tu žicu. Na upit suda što se dalje događalo, svjedok iskazuje kako je došlo do kratkog spoja, da je došlo do zapaljenja svih guma na kamionu, te je izgorila sva elektronika u kamionu.Na upit pun. tužitelja da li je deponij dostupan i drugim vozilima, odnosno da li se po istom i drugi kreću ili je isti zatvoren za promet, svjedok iskazuje kako je taj deponij otvoren i drugim ljudima, odnosno kreću se i druga vozila po njemu, te nije ograđen. Na daljnji upit pun. tuženika o kakvom se deponiju radi, svjedok iskazuje kako je to deponij za rasuti teret i građevinski materijal (šoder). Na daljnji upit iskazuje kako je on tom prilikom iskipao kamen. Na upit da li taj deponij ima točnu adresu, ulicu i kućni broj, svjedok iskazuje kako se o toj činjenici ne može točno izjasniti. Na upit zbog čega se tamo nalazi taj deponij, svjedok iskazuje kako se o toj činjenici ne može točno izjasniti, međutim da je on imao nalog za iskrcavanje materijala upravo na tom području. Na upit da li je iskrcavanje tog tereta bio radni zadatak, odnosno radna operacija svjedoka tog dana, svjedok iskazuje da jest, a na upit da li je povodom štetnog događaja došla policija, vatrogasci, svjedok iskazuje da jest, te je policija napravila očevid, te su došli i vatrogasci, koji su ugasili požar na gumama. Na daljnji upit da li je protiv svjedoka povodom tog događaja vođen ikakav postupak (prekršajni, kazneni ili disciplinski) svjedok iskazuje da nije. Na upit pun. tužitelja da pojasni još jednom kada je došlo do kontakta sa žicama, odnosno do štetnog događaja, svjedok iskazuje da je on nakon iskipavanja tereta nastavio vožnju i u vožnji je povukao žice, te je tako došlo do štetnog događaja. Na poseban upit suda da li je svjedok u vrijeme štetnog događaja bio zaposlenik tužitelja, te da li je i dalje zaposlenik tužitelja, svjedok iskazuje da je bio u to vrijeme zaposlenik tužitelja, te da je i dalje zaposlenik tužitelja. Na upit pun. tuženika da li svjedok ima saznanja da li je predmetno vozilo popravljeno, svjedok je iskazao kako o toj činjenici nema saznanja. Primjedbu na iskaz svjedoka imao je punomoćnik tuženika u dijelu u kojem je svjedok iskazao kako je deponij otvoren i drugim ljudima, odnosno kreću se i druga vozila po njemu, te nije ograđen.

11. Nadalje, u ovoj pravnoj stvari sud je proveo i prometno-strojarsko vještačenje po vještaku Darku Konjević iz tvrtke BROD-PROMET d.o.o. Slavonski Brod na okolnosti utvrđivanja dinamike štetnog događaja i relevantnih okolnosti vezanih za utvrđivanje mjesta štetnog događaja, te na okolnost visine štete. Isti vještak je dana 6. prosinca 2024. dostavio svoj nalaz i mišljenje u kojem je u bitnom istaknuo da nije konstatirano kršenje prometnih propisa, pa se prometno tehnički nije dogodila prometna nesreća. Također je istaknuo da je na mjestu događaja na cesti bilo prometnim znakovima označeno i prometno tehničkom opremom osigurano gradilište, te da je ostvaren događaj nastupanjem štete. Nadalje, naveo je da nisu ispunjeni nužni prometno tehnički uvjeti za pregled mjesta događaja/očevid/rekonstrukciju. Također je naveo da je vrsta oštećenja, opseg štete i način otklanjanja utvrđen izvidom štete Euroherc osiguranja, da je šteta otklonjena, no nisu dostavljeni računi ili drugi dokaz o izvršenom popravku. Nadalje navodi da šteta prema izvidu na dan vještačenja iznosi 2.565,00 eura, da dopunski izvid nije sačinjen, te eventualni kvar na elektronici vozila nije objektivno utvrđen ispisom dijagnostike. Informativna ponuda ne može biti prometno tehnički osnov za utvrđivanje oštećenja na vozilu, pa prema tome i za visinu štete.

12. Vještak Darko Konjević je saslušan na ročištu održanom 8. svibnja 2025., te je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja. U svom iskazu, a na upit pun. tužitelja da li je ponuda koja se nalazi u sudskom spisu izdana od ovlaštenog servisa, a s ozbirom da je vještak u nalazu istaknuo kako ne može utvrditi oštećenje elektronike na temelju informativne ponude, vještak iskazuje kako je na str. 3 na laza preslika ponude firme TTI d.o.o. koja u zaglavlju nosi oznaku "DAF" što predstavlja potvrdu da je taj servis ovlašten za prodaju i servis vozila. Posebno navodi da se uz ponudu ne nalazi dijagnostika kojom bi se utvrdila neispravnost elektronike na vozilu. Nije dokazano da bi na vozilu došlo do oštećenja specificiranih u dijelovima za zamjenu i rad u predmetnoj ponudi. Nadalje ističe kako je ta ponuda bila informativnog karaktera, u istoj ponudi se ne navodi da je vozilo bilo pregledano u ovlaštenom servisu, te da je napravljena dijagnostika elektroničkih kvarova. Također ističe kako nije niti dokazano u spisu kako je taj popravak iz ponude i izvršen. Na upit pun. tužitelja da li su u predmetnoj ponudi sa str. 22 spisa, specificirani dijelovi koje treba popraviti i cijena popravka, vještak iskazuje da postoji samo specifikacija sa cijenama i iznos potreban za rad, bez dokaza o neispravnosti tih dijelova. Na daljnji upit pun. tužitelja može li vještak na nedvojben način iskazati da nije obavljena dijagnostika predmetnog vozila i da je sukladno tome izdana ponuda od ovlaštenog servisa sa str. 22, vještak iskazuje da jedino nedvojbeno može iskazati da u spisu nema dokaza da je izvršena dijagnostika niti datum eventualnog pregleda vozila. Na daljnji upit da li je vještak od ovlaštenog servisa sa str. 22 spisa tražio podatak da li je rađena dijagnostika na tom vozilu, vještak ističe kako bi traženje tog podatka bilo prekoračenje njegovih ovlasti iz zadatka vještačenja, te je on vještačio na temelju stanja spisa. Također, vještak ističe kako u izvidu štete na str. 23 i 24 spisa postoji naznaka da se oštećenik obvezuje da sva naknadno primijećena oštećenja prilikom popravka vozila odmah prijavi radi sačinjavanja novoga izvida štete, te u odnosu na isto navodi kako dopunski izvid štete nije zatražen od strane ovdje tužitelja, odnosno oštećenika, kao što nije evidenti rano da bi navedenu štetu utvrdio ovlašteni vještak ili da bi se provelo osiguranje dokaza. Prema pravilima prometno-tehničke struke se oštećenja koja se ne nalaze u izvidu štete, smatraju neutvrđenim. Na upit suda od čega se sastoji šteta u iznosu od 2.565,00 eura, a koja je navedena u nalazu i mišljenju i koju nije osporio tuženik u svome odgovoru na nalaz i mišljenje, vještak ističe kako se ta šteta odnosi na specifikaciju iz izvida štete koju je sačinio ovlašteni procjenitelj – osiguravatelj. U spisu se ne nalazi pismeni prigovor oštećenika na izvid štete, te je stoga to nesporni dio štete iz tog štetnog događaja. Na upit suda vještak iskazuje kako i taj iznos od 2.565,00 eura čini tužbeni zahtjev u ovom postupku jer se isti odnosi na neutvrđeni iznos štete, te utvrđeni iznos upravo u tom iznosu.

13. Sud je naprijed navedeni nalaz i mišljenje vještaka, kao i iskaz istoga prihvatio u cijelosti, budući da je sud stava da je isti napravljen i dan objektivno i u skladu s pravilima struke. Ovdje valja istaknuti da, iako je tuženik na ročištu održanom 7. svibnja 2024. predložio da se ne imenuje Darko Konjević za vještaka u ovom predmetu, isti nije obrazložio nikakav razlog zbog kojeg naprijed navedeni vještak ne bi mogao vještačiti u ovom predmetu, a također stranke su na upit suda iskazale kako odluku o vještaku prepuštaju sudu. Valja također naglasiti kako je sud 15. listopada 2024. rješenjem P-22/2024-11 imenovao vještaka Darka Konjević u ovoj pravnoj stvari, te je podneskom tužitelja od 17. ožujka 2025. isti prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka, te je predložio sudu pozvati ga na ročište radi očitovanja, a što je sud i učinio, te je istog saslušao na ročištu održanom 8. svibnja 2025.

14. Člankom 943. st. 1. ZOO-a određeno je da kad se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Uvidom u policu kasko osiguranja cestovnih vozila za predmetno teretno vozilo (str. 13 i 14 spisa) sud je utvrdio kako je na istoj kao ugovaratelj naznačen tužitelj, te da je kao osiguranik naznačeno društvo Nutzfahrzeuge Leasing AG. Također, uvidom u istu policu sud je utvrdio kako je jedan od osiguranih rizika pod brojem 01 navedena prometna nesreća. Isto je utvrđeno i uvidom u policu osiguranja sa str. 15 i 16 spisa za priključno vozilo. Ovdje valja naglasiti kako tužitelj potražuje samo štetu za predmetno teretno vozilo, a što proizlazi iz točke IV tužbe, te navoda istoga na ročištu održanom 23. veljače 2024. (str. 87 spisa). Iako tuženik osporava tužitelju nedostatak aktivne legitimacije navodeći kako naprijed navedeni osiguranik nije dao punomoć ovdje tužitelju kao ugovaratelju za vođenje ovoga postupka, sud je stava kako takav navod tuženika nije osnovan, te da aktivna legitimacija tužitelja za vođenje ovog postupka proizlazi iz punomoći koju je dostavio osiguranik (str. 71 spisa), kao i iz izvatka iz stranog sudskog registra (str. 100 do 107 spisa). Također i člankom 921. ZOO-a proizlazi da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Slijedom iznijetoga, budući da je tužitelj korisnik osiguranja, isti ima aktivnu legitimaciju za naknadu štete, i ima pravo zahtjevati isplatu osigurnine, te je slijedom toga sud odustao od prvotno određenog saslušanja svjedoka AT i CT iz tvrtke Nutzfahrzeuge Leasing AG na okolnost davanja punomoći za zastupanje u ovom predmetu.

15. Nadalje, uvidom u nalaz sudskog vještaka Darka Konjevića utvrđeno je da predmetna šteta na osiguranom vozilu nije nastala kao posljedica prometne nesreće, a što je u polici osiguranja navedeno kao osigurani slučaj. Ovdje valja naglasiti da je tužitelj na ročištu održanom 8. svibnja 2025. imao niz primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, kao i iskaz istoga, međutim te su se primjedbe odnosile na visinu štete na predmetnom vozilu, te je u tom kontekstu tužitelj predložio dodatne dokaze (nakon zaključenja prethodnog postupka), te je predložio dopunsko vještačenje upravo na te okolnosti, međutim budući da iz nalaza i mišljenja vještaka prvenstveno proizlazi kako se nije dogodio osigurani slučaj – prometna nesreća, a što ujedno proizlazi i iz drugih dokaza, posebice iz potvrde MUP-a sa str. 8 spisa, i iskaza svjedoka, vozača ET, koji je iskazao da je prilikom obavljanja radnog zadatka na deponiju, nakon iskipavanja tereta nastavio vožnju sa podignutom prikolicom i u vožnji je povukao žice, te je tako došlo do štetnog događaja, a na taj dio iskaza svjedoka stranke nisu imale primjedbe, sud je odbio daljnje dokazne prijedloge stranaka, budući da nisu bili od značaja za donošenje odluke. Sud također nije uzeo niti u obzir priloge dostavljene uz podnesak tužitelja od 30. lipnja 2025. (str. 145 do 189 spisa), budući da su isti prilozi dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka, te je tužitelj te dokaze dostavio bez znanja i dopuštenja suda, radi provođenja dopunskog vještačenja a kojeg sud nije odredio. Slijedom iznijetoga, sud je stava kako se nisu stekli uvjeti za isplatu osigurnine temeljem predmetne police i sukladno članku 943. st. 1. ZOO-a budući da se nije dogodio osigurani slučaj – prometna nesreća, pokrivena predmetnom policom o osiguranju.

16. Slijedom svega navedenog sud je stava kako nije nastupio osigurani slučaj

– prometna nesreća (rizik) pokriven policom kasko osiguranja, pa se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti ukazuje kao neosnovan, te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

17. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi ZPP- a i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/2025; dalje OT) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/2023; dalje Uredba) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 i 51/2023), a prema zahtjevu za naknadu troškova, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, te vrijednost boda.

18. Sud je tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu priznao parnični trošak i to na ime troška za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR + PDV u iznosu od 125,00 EUR (Tbr.8.1. OT), trošak pristupa na ročište održano 23.2.2024. u iznosu od 500,00 EUR + PDV u iznosu od 125,00 EUR (Tbr.9.1. OT) trošak pristupa na ročište održano 7.5.2024. u iznosu od 500,00 EUR + u iznosu od 125,00 EUR (Tbr.9.t.1. OT), trošak pristupa na ročište održano 8.5.2025. u iznosu od 500,00 EUR + PDV u iznosu od 125,00 EUR (Tbr.9.t.1. OT), trošak sastava obrazloženog podneska od 15.3.2025. u iznosu od 500,00 EUR + PDV u iznosu od 125,00 EUR (Tbr.8.t.1. OT), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, odnosno ukupno 3.325,00 EUR, sve uvećno za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. O zahtjevu tuženika za naknadu troška sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 117,44 EUR sud nije odlučivao budući da tuženik nije niti platio sudsku pristojbu za odgovor na tužbu i jer obveza plaćanja iste nastaje sukladno članku 4. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama, tek po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

19. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Osijeku 18. lipnja 2026.

S u d a c

Augustin Jalšovec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom Trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana pismeno putem ovog suda.