REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj:Pn-119/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sucu ovoga suda Snježani Polgar, u pravnoj stvari tužiteljice LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Bošković, odvjetnik u Požegi, Dr. Filipa Potrebice 4, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika SAVA OSIGURANJE d.d., PODRUŽNICA HRVATSKA, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, zastupano po OD Rački i kolege, Pisarnica u Slav. Brodu, radi naknade štete, vr.p.s. 4.200,00 eura, nakon glavne javne rasprave zaključene 13. svibnja 2026. godine, u nazočnosti opunomoćenika stranaka, na temelju članka 335. st. 4. ZPP-a, dana 18. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d., PODRUŽNICA HRVATSKA, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, MBS: [matični broj subjekta], upisano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu, isplatiti tužiteljici LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.705,50 EUR na ime neimovinske štete zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 31. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica LL sa preostalim djelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 294,50 EUR.

III. Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d., PODRUŽNICA HRVATSKA, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, MBS: [matični broj subjekta], upisano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu, isplatiti tužiteljici LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.200,00 EUR na ime imovinske štete zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 18. lipnja 2026. do isplate stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d., PODRUŽNICA HRVATSKA, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, MBS: [matični broj subjekta], upisano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu, naknaditi parnični trošak tužiteljici LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 1.859,71 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 18. lipnja 2026. do isplate stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica LL podnijela je tužbu protiv SAVA OSIGURANJE d.d. radi naknade štete.

1.2. Ističe da se dana 15. rujna 2021. u 16:10 sati u Petrinji, Sisačka 89, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovala tužiteljica u svojstvu vozača osobnog automobila marke Renault Clio, registarskih oznaka L, ML – osiguranik tuženika, iz Alilovaca, Alilovci 2G, OIB: [osobni identifikacijski broj], u svojstvu vozača osobnog automobila marke BMW serije 3, registarskih oznaka PŽ849EJ, BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u svojstvu vozača osobnog automobila marke Škoda Octavia, registarskih oznaka [registarska oznaka] te LLM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u svojstvu putnika u osobnom automobilu marke Škoda Octavia. Za navedenu prometnu nesreću isključivo je odgovoran ML – osiguranik tuženika, vozač osobnog automobila marke BMW serije 3, registarskih oznaka PŽ849EJ.

1.3. Uslijed prometne nesreće, tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede glave i vrata zbog kojih je odmah nakon prometne nesreće osjetila jake bolove te je zbog istih zaprimljena pri Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće županijske bolnice Požega. Prilikom pregleda tužiteljici je dijagnosticirana dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području vrata. Tijekom daljnjih pregleda tužiteljici je ustanovljena vrtoglavica, omaglica, iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice (dystensio coll. vert. cervicalis, distensio mm. paravertebralia cervicalia, cephaela, vertigo), kompresija živčanog korijena i pleksusa kod poremećaja intervertebralnog diska (distensio mm. paraverebralia cervicalia, cephalea, vertigo, sy LS chr.), druge bolesti intervertebralnog diska (dystensio coll. vert. cervicalis, distensio mm. paraverebralia cervicalia, cephalea, instabilatis), bolesti cervikalnog diska (protrusio sici. i.v. C5/6, st. Post disensionem mm. paravertebralia cervicalia) te jaka glavobolja. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda morala nositi Schanzov ovratnik, mirovati, koristiti analgetike, tablete za smirenje odnosno tablete protiv simptoma tjeskobe i emocionalnog stanja uslijed kojeg je tužiteljica osjećala strah, jako lupanje srca i znojenje. Također, obavila je preglede kod traumatologa, učinila je MP vratne kralježnice, preglede kod neurologa i neurokirurga te je morala odlaziti na fizikalne terapije.

1.4. Napominje da je godinu dana nakon prometne nesreće i dalje osjećala jake bolove u leđima, u desnom dijelu vrata uz jake mučnine i vrtoglavice. Utvrđena joj je smanjena pokretljivost kod anteklinacije i reklinacije u segmentu C5-C6, degenerativne promjene malih zglobova te slabija mineralizacija kostiju. Tužiteljica je često odlazila na preglede u Opću županijsku bolnicu u Požegi zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, a što je vidljivo iz medicinske dokumentacije iz koje proizlazi da joj je 18. kolovoza 2022. ponovno postavljen meki ovratnik uz primjenu analgetika za bolove i da joj je dijagnosticirana kompresija živčanog korijena i pleksusa kod poremećaja intervertebralnog diska, uslijed vidljivih znakova osteohondroze i spondiloze i pneumatociste u trupu kralješka C5. Zbog prisutnih tegoba i bolova pri mijenjanu položaja vrata i glave, tužiteljica i dalje odlazi na fizikalne terapije, a prema nalazu Službe za kirurgiju Opće županijske bolnice Požega od 18. listopada 2022. vidljivo je da je funkcija vratne kralježnice i dalje reducirana te da, iako je provedena fizikalna terapija, liječenje putem iste treba nastaviti uz korištenje medikamenata koje je dosad koristila. Ističe kako do poboljšanja zdravstvenog stanja nije došlo do dana podnošenja ove tužbe unatoč svim provedenim terapijama i lijekovima za bolove i smirenje koje tužiteljica svakodnevno koristi od trenutka prometne nesreće. Nadalje, zbog pretrpljenih ozljeda nije bila u mogućnosti obavljati kućanske poslove i ostale svakodnevne aktivnosti. Po prometnoj nesreći ima problema s nesanicom budući da ne može usnuti, a kad zaspe u snu opetovano proživljava štetni događaj te se osjeća nemirno, nezadovoljno, zabrinuto uslijed spoznaje da su posljedice prometne nesreće po njezino zdravlje teške, osobito stoga što je osoba starije životne dobi, a koji osjećaji su kod tužiteljice prisutni i danas. Najviše ju opterećuje osjećaj ranjivosti, ali i činjenica koliko nepromišljene radnje drugih ljudi mogu biti od utjecaja na vlastiti život i zdravlje. Dugo vremena nakon prometne nesreće ostao je strah od vožnje osobnog automobila i sudjelovanja u prometu. Napominje da je višekratno morala posjećivati Opću županijsku bolnicu u Požegi te je posjećivala i Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice u Zagrebu, a sve kako bi izvršila potrebne pretrage i kontrole, pri čemu treba naglasiti da je udaljenost od mjesta stanovanja do Opće županijske bolnice Požega 2.5 km, a od mjesta stanovanja do Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice u Zagrebu 173 km. Prije nesreće nije trpjela od opisanih bolova stoga zaključuje kako su pretrpljeni bolovi posljedica prometne nesreće.

1.5. Tužiteljica ističe da je trpjela bolove jakog intenziteta barem 10 dana, bolove srednjeg intenziteta barem 30 dana te bolove slabijeg intenziteta barem 200 dana. Navedeni bolovi očitovali su se kao posljedica ozljede, a isti uključuju i nelagode prilikom tijekom liječenja. Kroz svo navedeno vrijeme bila je ograničena u obavljanju određenih životnih aktivnosti, a sve uslijed preporučene poštede i daljnjih bolova. Nadalje, pretrpjela je primarni strah jakog intenziteta u trenutku nesreće i kratko vrijeme nakon nesreće u trajanju od jednog dana. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je još najmanje 2 dana. Strah srednjeg intenziteta trpjela je barem 30 dana, a strah slabog intenziteta barem 100 dana, a koji strahovi su manifestirani prije svega u vidu straha prilikom nesreće, straha od posljedica nesreće, straha od ishoda oporavka od pretrpljene ozljede te brige za svoje zdravlje ubuduće, kao i strah od nepotpunog oporavka koji bi mogli rezultirati trajnijim ozljedama, uslijed kojeg je postala napeta i nervozna. Osim toga, i dalje je u strahu i u trenucima korištenja osobnog automobila.

1.6. Odredbom članka 19. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), propisano je da: „(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.“ dok je odredbom članka 1100. stavka 1. propisano da: „U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“

1.7. Iz svega navedenog proizlazi da je pretrpjela neimovinsku štetu – povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje – stoga joj pripada i pravo na pravičnu novčanu naknadu.

1.8. Tužiteljica ocjenjuje da joj, s obzirom na pretrpljene bolove i strah te sve ostale kvalifikatorne okolnosti, kao i Izmjenu orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020., pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu 8.000,00 EUR (63.276,00 HRK), a s obzirom na to da joj je isplaćen nesporni iznos od 1.194,51 EUR (9.000,00 HRK) na ime naknade neimovinske štete, tužiteljica tužbom potražuje iznos od 6.805,50 EUR (51.276,00 HRK).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje štetni događaj, odgovornost, pasivnu legitimaciju odnosno činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470794125 kojim je upravljao ML.

2.1. Navodi da je tužiteljici isplatio iznos od 1.393,59 EUR-a u mirnom postupku čime je nadoknadio cjelokupnu imovinsku i neimovinsku štetu proizašlu iz štetnog događaja. Netočno punomoćnik tužiteljice navodi da je iznos od 200,00 EUR-a plaćen za troškove.

2.3. Tuženik predlaže da, ukoliko Sud usvoji dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja, naloži tužiteljici dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona u spis, a sve kako bi vještak medicinske struke mogao jasno i nedvosmisleno razlučiti povrede koje je tužiteljica zadobila u ovom štetnom događaju od onih koje su postojale od prije. Predlaže da tužiteljica dostavi u spis potvrdu liječnika opće medicine o trajanju privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja.

2.4. Kako su degenerativne promjene takve prirode da ne nastupaju odjednom već su posljedica različitih čimbenika poput godina života, slabosti mišića, fizičkih napora, tjelesne mase, prirođenih bolesti i slično, tuženik smatra kako vještak u svom nalazu i mišljenju treba na jasan i nedvosmislen način razdvojiti navedene degenerativne bolesti od ozljeda zadobivenih u ovom štetnom događaju.

2.5. Tuženik se protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice smatrajući ih paušalno određenima, a s obzirom da iznosi iz tužbenog zahtjeva nisu adekvatni nastalim ozljedama, odnosno neimovinskoj šteti. Tuženik se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, smatrajući isti neutemeljenim.

3. Neprijeporan je nastanak šetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja a time je neprijeporna pasivna legitimacija tuženika.

4. Prijeporna je visina tužbenog zahtjeva.

5. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileže spisu (list 7-65), u izjavu o namirenju od 19.7.2022. (list 81), nalaz i mišljenje vještaka Marcela Marcikića od 27.3.2025. (list 93-95), uvid u dopunu nalaza i mišljenja vještaka Marcela Marcekića od 8.12.2025. i od 28.2.2026. (list 150). Vještak je neposredno saslušan na raspravi od 12.11.2025. Saslušana je tužiteljica i izvršen je uvid u sve priloge spisu.

6. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je, prihvaćajući nalaz i mišljenja vještaka, uredila tužbeni zahtjev podneskom od 22. travnja 2025. (list 104) tako da potražuje na ime neimovinske štete iznos od 3000,00 EUR a na ime imovinske štete iznos od 1.200,00 EUR.

7. Tuženik se usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva podneskom od 14.5.2025. (list 107) ističući da je tužiteljica tužbom potraživala isključivo naknadu neimovinske štete a podneskom od 22.4.2025. izvršila je preinaku tužbe na način da je uz postojeći istaknula i dugi zahtjev – zahtjev za naknadu imovinske štete. Stoga ne daje pristanak za preinaku a opreza radi ističe i prigovor zastare. Smatra da je zahtjev previsoko postavljen te da nije u skladu sa orijentacijskim kriterijima građanskog odjela VSRH od 15.6.2020. Također smatra kako je cijena tuđe pomoći po cijeni sata od 5 EUR, previsoko odmjerena te da sukladno sudskoj praksi naknada za nestručnu tuđu pomoć i njegu iznosi najviše 4 EUR po satu.

8. Sud je na glavnoj raspravi održanoj 12.11.2025. (list 11) dopustio preinaku tužbenog zahtjeva temeljem čl. 190 . st. 3 . ZPP-a. Naime, iako se tuženik protivi preinaci sud je istu dopustio jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a tužiteljica nije mogla znati za opseg štete dok nije provedeno medicinsko vještačenje.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj:35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/2013, - Rješenje USRH, 89/14 – OUSRH i 70/19 dalje: ZPP-a), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan do presuđenog iznosa odbivši tužiteljicu sa ostalim djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 294,50 EUR.

10. Visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještak spec. neurokirurgije Marcela Marcekića, priložene medicinske dokumentacije te iskaza tužiteljice.

10.1. Vještak u nalazu ističe da je tužiteljica zadobila u predmetnoj nezgodi trzajnu ozljedu vrata. Tužiteljica se žalila na blagu glavobolju i bol u vratu. Primila je injekciju antireumatika. Učinjen je RTG koji je isključio prijelom ili dislokaciju vratnih kralješaka uz vidljive degenerativne promjene tipa spondiloze i artroze malih zglobova. Liječnik opisuje da je tužiteljica uredno pokretna, uz ograničenu pokretljivost vratom. Otpuštena na kućnu njegu vrata imobiliziranog ovratnikom, uz preporuke za mirovanje i analgetike. Dan kasnije, 17.9.2021 pregledana je kod neurologa zbog glavobolje, vrtoglavica, zanošenja u hodu. Pregledom se utvrdi umanjena pokretljivost vratom, napeta i bolno osjetljiva muskulatura, uredan hod i održavanje ravnoteže. Vrtoglavica se javljala pri pokretima glavom. Preporuče se antireumatici redovito i kontrola traumatologa. Dana 21.9.2021 javila se na prvi pregled traumatologu koji navodi da tužiteljica trpi jake bolove u vratu i trnce u rukama, slabiju snagu u obje šake. Propiše se doznaka za tvrdi ovratnik i kontrola. Na sljedećoj kontroli 5.10.2021 tužiteljica se osjećala lošije, s mučninom i vrtoglavicom, te tremorom (drhtanje) obje šake, uz slabiju grubu mišićnu snagu šaka. Pregledana je i kod neurokirurga 5.10.2021 koji navodi tegobe i preporuči terapiju te pregled fizijatra. Dana 9.10.2021 pregledana je kod fizijatra ali se fizikalna terapija odgodi zbog jakih vrtoglavica pri okretu glave u desno uz bolove u vratu. Na sljedećoj kontroli kod traumatologa 14.10.2021 se opisuju iste tegobe u vidu umanjene pokretljivosti, bolnost na pritisak trnastog nastavka C3 kralješka. Preporuči se MR vratne kralješnice i kontrola neurologa i neurokirurga. Tužiteljica je učinila MR i javila se na kontrolu neurokirurgu 19.10.2021 i traumatologu 9.11.2021 koji opisuju nalaz u vidu degenerativnih promjena u segmentu C5/C6, te bolnu pokretljivost vratom uz vrtoglavicu i mučninu. Preporuči se pregled fizijatra. Tužiteljica se 3.11.2021 javila na pregled fizijatru koji opisuje bolove u vratu i glavobolje te preporuči fizikalnu terapiju. Tužiteljica je 16.11.2021 učinila CT vratne kralješnice koji pokazuje isti nalaz kao i MR vratne kralješnice te je nejasan razlog upućivanja na CT. Dana 30.11.2021 je pregledana kod kirurga vertebrologa u Klinici za traumatologiju Zagreb a liječnik je opisao blago umanjenu pokretljivost vrata u desnu stranu i isključio potrebu za operacijom. Od 24.11.2021 do 7.12..2021 u 8 navrata započela je fizikalnu terapiju a na kontroli 11.12.2021 navodi se poboljšanje, urednog održavanja ravnoteže, desno još uvijek bolna osjetljivost na pritisak, bolne rotacije u desno, snaga šaka primjerena, test istezanja pleksus brahijalisa je negativan iako je tužiteljica subjektivno osjećala trnce u rukama. Preporuči se još 15 fizikalnih terapija. Dana 25.1.2022 na kontroli kod fizijatra koji opisuje njezine tegobe u vidu vrtoglavice i mučnine pri okretu glavom. U kliničkom statusu se opisuje uredna inklinacija i reklinacija vratom (naprijed/natrag). Preporuče se vježbe medicinske gimnastike kod kuće, te kontrola neurologa. Tužiteljica se 3.2.2022 javila na pregled neurologu i žalila na zatiljnu glavobolju i trnce u desnoj ruci, mučninu, nestabilnost a neurolog pri pregledu opisuje blage bolove u vratu pri rotaciji s desne strane, uz ostali uredan neurološki status. Preporuči se ultrazvučna pretraga krvnih žila vrata (TCD) te nastavak fizikalne terapije. Dana 17.2.2022 javila se fizijatru koji pri pregledu opisuje umanjen pokret rotacije vratom u desno za ¼ opsega pokreta, te ostali uredan nalaz, a preporuči novih 15 fizikalnih terapija i vježbe kod kuće. Dana 28.3.2022 tužiteljicu je pregledao neurolog koji opisuje njezine subjektivne tegobe ali i uredan neurološki status (pri svijesti, urednog govora i orijentacije, naloge razumije i slijedi, vrat slobodan, zjenice izokorične, fotoreaktibilne, bulbomotorika uredna, bez nistagmusa, vidno polje uredno, bez asimetrije mimične muskulature, u AG položaju uredno održava sve ekstremitete, refleksi simetrični, bez indukcije patoloških, osjet javlja uredan testove koordinacije izvodi uredno, M negativan, blago titubira, hod uredan, sfinktere kontrolira. Opoziciju palca, abdukciju svih prstiju i ekstenziju u ručnom zglobu izvodi uredno, PVM bezbolna na palpaciju). Preporuči se mirovanje i analgetici, sedativi te dodatne pretrage u vidu UZV snimanja krvnih žila vrata. Dana 2.8.2022 učinjena je RTG snimka vratne kralješnice koja je pokazala degenerativne promjene, te funkcijske snimke koje su isključile nestabilne segmente. Tužiteljica se 10.8.2022 javila na pregled neurologu zbog jakih bolova u vratu s desne strane i mučnine, a u neurološkom statusu se ne nalazi patoloških promjena (Neurološki status: pri svijesti, urednog govora i orijentacije, naloge razumije i slijedi, vrat slobodan, zjenice izokorične, fotoreaktibilne, bulbomotorika uredna, bez nistagmusa, VP uredno, bez asimetrije mimične muskulature, u AG položaju uredno održava sve ekstremitete, MTR simetrični, bez indukcije patoloških, osjet javlja uredan testove koordinacije izvodi uredno, M negativan, blago titubira, hod uredan, sfinktere kontrolira). Preporuče se analgetici i liječenje kroz dnevnu bolnicu. Dana 19.8.2022 ponovno je učinjen CT koji je bio identičan onome od 16.11.2021. Potom je pregledana kod ortopeda 22.8.2022 koji opisuje nalaz CT i preporuči pregled neurokirurga. Tužiteljica je 26.8.2022 pregledana kod neurokirurga koji navodi njezine subjektivne tegobe u vidu glavobolja i vrtoglavica te preporuči terapiju i fizikalnu terapiju. Ponovo je pregledana kod neurokirurga 27.9. i 18.10.2022 koji preporuči pregled fizijatra ali o tom liječenju nema podataka. Priložen je dio zdravstvenog kartona o liječenju tužiteljice zbog zadobivenih ozljeda iz predmetne prometne nesreće i datira od 2.9.2021 do 30.11.2022 te između ostalog obuhvaća nekoliko posjeta liječniku zbog drugih bolesti koje nisu povezane s predmetnim ozljeđivanjem. Liječenje tužiteljice je završeno završetkom fizikalne terapije u veljači 2022. bez trajnih posljedica. Navedene ozljede se mogu uzročno – posljedično povezati s predmetnom prometnom nesrećom.

10.2. Prema mišljenju vještaka tužiteljica je nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći koju je doživjela 15.9.2021. g, zadobila ozljede koje se kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda.

10.3. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta kroz 15 dana, bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 90 dana. Povremene slabe bolove je trpjela objektivno još 2 mjeseca.

10.4. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije odbačaja na prednje vozilo, sekundarni strah jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg intenziteta do 10 dana, te slabog intenziteta oko 60 dana u smislu zabrinutosti za ishod liječenja i moguće komplikacije na koje je upozorena.

10.5. Tijekom liječenja i mirovanja, nošenja vratne imobilizacije, odlaska na kontrole i fizikalnu terapiju, trpljenja jakih vrtoglavica, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 4 sata dnevno oko 30 dana, te 2 sata dnevno oko 60 dana.

10.6. Nije došlo do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti.

10.7. Neposredno saslušan vještak je na raspravi od 12.11.2025. istakao da je imao na raspolaganju zdravstveni karton tužiteljice koji datira od 2.9.2021. do 30.11.2022. a iz kojega se ne može saznati o prethodnom zdravstvenom stanju tužiteljice. Ističe da što god da je bilo prije nezgode ne utječe na ozljede koje su objektivizirane uslijed predmetne prometne nezgode i za koje je objektivno naveo što je sve tužiteljica pretrpjela uslijed ozljeda. Tegobe koje tužiteljica navodi objektivno nisu posljedice same nezgode, već degenerativne promjene. Tužiteljičine posljedice u vidu bolova su posljedica i ozljede i degenerativnih promjena. Sve tegobe koje tužiteljica trpi: bolovi u vratu, glavobolja, vrtoglavica, trnci u šakama su posljedice trzajne ozljede vrata, dok su dugotrajni bolovi djelomično posljedica i degenerativnih promjena.

10.8. Iz dopune nalaze i mišljenja vještaka od 28.2.2026. (list 150) proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila laku tjelesnu ozljedu, liječena je prema pravilima struke, obrađena je i nije dokazan posttraumatski patološki poremećaj koji bi utjecao na eventualne trajne posljedice i kvalifikaciju ozljede. Nakon što je tužiteljica dostavila cjelokupni zdravstveni karton obiteljskog liječnika utvrdio je da se liječila zbog osteoporoze i degenerativnih bolesti slabinske kralješnice. Taj podatak potvrđuje njegov ranije izneseni stav o degenerativno promijenjenoj kralješnici. Kako je tužiteljica temeljito obrađena u sklopu liječenja predmetne trzajne ozljede vrata i nije dokazana teška tjelesna ozljeda, niti se medicinski mogu povezati njezine subjektivne tegobe sa prometnom nesrećom, može se sa sigurnošću zaključiti da predmetna ozljeda nije ostavila trajne posljedice. Sve tegobe koje tužiteljica navodi su u sklopu kroničnog bolnog sindroma zbog degenerativno promijenjene kralješnice dokazano radiološkim pretragama u nekoliko navrata. Ostao je pri svojem pisanom Nalazu i mišljenju od 27. ožujka 2025, te iskazu sa ročišta od 12.11.2025.

11. Tužiteljica u iskazu navodi da je pretrpjela ozljede koje su navedene u medicinskoj dokumentaciji. U trenutku kada je došlo do samog udara u njen automobil, od kojeg udara je udarila naprijed u automobil da bi zatim bila nazad odbačena za 5 m, bila je zapravo u šoku, tako da nije niti bila svjesna straha koji je počela osjećati kada je izašla van i kada je vidjela kako se sve to dogodilo. Automobil je bio jako oštećen. Odmah ju je počela boljeti glava ali je uspjela dovesti auto kući u takvom stanju u kojem je bila i u kakvom joj je stanju bio auto. Drugi dan je otišla na hitnu jer ju je jako boljela glava te dio između glave i vrata koji ju je bolio na dodir. Inače nije udarila glavom naprijed, ali joj je glava otišla prvo naprijed pa natrag. U bolnici su obavljene sve pretrage. Slali su je u Zagreb gdje je utvrđeno da joj nije potrebna operacija. No i dalje ju boli taj dio i ne može ni dalje okrenuti glavu na desnu stranu. Tada ju počinje boljeti glava, uho, i ima problema s ravnotežom. Ne može ravno hodati, kao da propada. Prije ove ozljede nije imala nikakve ozljede s vratnom kralješnicom. Imala je problema sa srcem, jer joj je jedan zalistak slabije radio, zatim je imala išijas, ali s gornjim dijelom glave i vrata nije nikada imala problema niti poteškoća, niti se liječila od toga. Ima problema s vrtoglavicama i nadalje što joj otežava obavljanje kućnih aktivnosti i hodanje. Rukama može micati ali problem joj je okretanje glave, što joj izaziva bol i ograničava ju u obavljanju svih aktivnosti. Taj dio koji je povrijeđen boli ju na jači dodir. Nije imala nikoga tko bi joj pružio tuđu pomoć i njegu. Sama je obavljala ono što je bilo potrebno a kćer bi joj došla pospremiti kuću. Higijenu je obavljala sama, ali uz ukočenu glavu. I dan danas pije voltarene, dok prije nesreće nije pila nikakve lijekove, osim za išijas. Prije ove nesreće nije sudjelovala u prometnoj nesreći, odnosno godinu dana prije ove prometne nesreće, udario ju je jedan auto u vrata, ali u tom događaju nije pretrpila nikakve ozljede.

12. Na temelju izvedenih dokaza i to medicinske dokumentacije za tužiteljice, iskaza tužiteljice, nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Marcela Marcikića koji je po ocjeni ovoga suda dan u skladu s pravilima struke, objektivan i nepristran, a radi se i o stalnom sudskom vještaku s dugogodišnjim iskustvom koji je i specijalista - neurokirurgije te ga sud u cijelosti prihvaća, sud je ocijenio da utvrđena težina povrede koju je tužiteljica zadobila u prometnoj nezgodi od 15.9.2021. godine te sve okolnosti nastanka i posljedica prometne nezgode, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

13. Odlučujući o visini pravične novčane naknade za pretrpljene fizičke bolove, sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju medicinskog vještaka Marcela Marcekića, lokalitet ozljeda, neugodnosti prilikom liječenja u vidu fizikalnih terapija, podvrgavanje RTG snimanjima, nošenju schanzovog ovratnika, te opravdanim iznosom za fizičke bolove smatra iznos od 2.400,00 EUR.

13.1. Za pretrpljeni primarni i sekundarni strah, sud je tužiteljici dosudio iznos od 1.500,00 EUR, pri čemu je imao u vidu intenzitet i trajanje straha, opravdanu bojaznost tužiteljice za njeno zdravstveno stanje te okolnosti nastanka prometne nezgode.

13.2. Sud je kod utvrđivanja visine pravične novčane naknade imao u vidu životnu dob tužiteljice, degenerativne promjene zbog kojih je uslijed posljedica zadobivene ozljede sasvim sigurno došlo do intenzivnijih i dugotrajnijih bolova. Naime, kod osobe starije dobi s određenim degenerativnim promjenama, zbog novih zadobivenih ozljeda može doći do ubrzanja razvoja već postojećeg degenerativnog stanja. Stoga je i tužiteljica obzirom na svoje degenerativne promjene i dob mogla biti opravdao zabrinuta za svoje zdravstveno stanje odnosno da može doći do pogoršanja istoga. I fizički bolovi su pojačani upravo zbog tih promjena.

14. Dakle, sud tužiteljici s osnova povrede prava osobnosti, odnosno neimovinske štete utvrđuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 3.900,00 EUR.

14.1. Sud je pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade na ime neimovinske štete imao u vidu orijentacijske kriterije VSRH izmijenjene 2020. godine te inflatorne okolnosti od 2020. godine pa do donošenja odluke u ovom predmetu.

14.2. Iz izjave o namirenju od 19.7.2022. proizlazi da je tuženik tužiteljici priznao i isplatio na ime neimovinske štete iznos od 9000,00 HRK /1.194,50 EUR, tako da je sud tužiteljici na ime neimovinske štete dosudio daljnji iznos od 2.705,50 EUR, a odbio ju sa preostalim zahtjevom u iznosu od 294,50 EUR.

15. Prema čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko dugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

15.1. Temeljem nalaza i mišljenja medicinskog vještaka utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 4 sata dnevno do 30 dana te 2 sata dnevno oko 60 dana, što ukupno iznosi 240,00 sati.

15.2. Sukladno odredbi članka 223. Zakona o parničnom postupku, („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da, u konkretnom slučaju cijena jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa zasigurno nije u to vrijeme bila manja od 5,00 EUR, te je sukladno navedenom tužiteljici trebalo po tom osnovu dosuditi iznos od 1.200,00 EUR ( 240 sati x 5 EUR ). Sud je imao u vidu i opće poznatu činjenicu da je cijena sata čišćenja iznosila najmanje 6 EUR tako da je cijena sata za tuđu pomoć i njegu od 5 EUR realna, odnosno nije visoko odmjerena.

16. Sud je zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu odredio počev od podnošenja odštetnog zahtjeva a sukladno čl. 1103 Zakona o obveznim odnosima prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

17. Prigovor zastare za preinačeni dio tužbenog zahtjeva je neosnovan. Naime, do preinake tužbe je došlo povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove ( neprava preinaka,) koju je sud dopustio sukladno čl 190. st.3. ZPP-a te se zastara prekida već podnošenjem tužbe u ovom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva a kakvo pravno shvaćanje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela VSRH od 27.5.2024.

18. Odluka o trošku temelji se na odredi čl. 154. st. 5. ZPP-a.

19. Sud je tužiteljici priznao nagradu za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na pripremnom ročištu od 19.11.2024. godine (list 77) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 22.4.2025. (list 104) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 12.11.2025. (list 111) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 13.5.2026. (list 155) u iznosu od 200,00 EUR i nagradu za pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 100,00 EUR. Ukupno troškovi na ime zastupanja sa PDV-om iznose 1.375,00 EUR. Troškovi medicinskog vještačenje iznose 265,45 EUR, sudska pristojba na tužbu iznosi 57,26 EUR, sudska pristojba na presudu iznosi 162,00 EUR.

19.1. Slijedom navedenoga tužiteljici su odmjereni troškovi parničnog postupka u iznosu od 1.859,71 EUR.

20. Sukladno čl. 155 ZPP-a sud nije priznao troškove sastava prigovora na ponudu tuženika u prethodnom izvansudskom postupku, ocjenjujući iste nesvrsishodnim za vođenje parnice, dok je tuženik platio temeljem izjave o namirenju trošak odvjetnika u iznosa 1500,00 HRK + PDV, a što i sam opunomoćenik tužiteljice navodi.

21. Zbog iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 18. lipnja 2026.

S u d a c :

Snježana Polgar

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Ivan Bošković, odvjetnik iz Požege

2. ODVJETNIČKO DRUŠTVO RAČKI I KOLEGE, j.t.d., Zagreb