Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

S p l i t

Poslovni broj: R1 Ob-501/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Sinj, Žankova glavica 2, OIB: 52966791065, naspram protustranke pod 1) JĐ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) FĐ, iz [adresa], a s boravkom u SR Njemačkoj, [adresa], 93149 Nittenau, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4) ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zabrane ostvarivanja osobnih odnosa sa djetetom, izvanraspravno, 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ovaj se sud oglašava nenadležnim, ukidaju se provedene radnje u postupku i odbacuje se prijedlog od 28. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sinj (HZSR, PU Sinj) podnio je 28. svibnja 2026. ovom sudu prijedlog da se odredi zabrana ostvarivanja osobnih odnosa protustranke pod 1) JĐ sa njenim maloljetnim sinovima, protustrankama pod 3) i pod 4) ĆĐ i EĐ.

2. Predlagatelj obrazlaže prijedlog navodeći da je presudom Općinskog suda u Splitu od 9. prosinca 2024., P Ob-104/2020 određeno da će mal. ĆĐ i CĐ stanovati s ocem a s majkom ostvarivati osobne odnose pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati HZSR, PU Sinj; da je imenovani voditelj mjere nadzora dostavljao mjesečna izvješća o provođenju nadzora; da je iz izvješća razvidno da ostvarivanje osobni odnosa pod nadzorom predstavlja za djecu intenzivan psihološki stres, te da stručni tim smatra sa bi osobne odnose majke sa djecom trebalo zabraniti 3. Pregledom pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu od 9. prosinca 2024., P Ob-104/2020 utvrđeno je da je točkom I. izreke presuđeno da će mal. AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovat zajedno s ocem FĐ, na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal. djece.

4. Pregledom stručne procjene i mjesečnih izvješća voditelja mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa mal. djece s majkom utvrđeno je da mal. AĐ i mal. CĐ od 2023. žive s ocem u SR Njemačkoj, da tamo pohađaju srednju školu i obavljaju praktičnu nastavu, te da u Republiku Hrvatsku dokaze samo povremeno.

5. Obzirom na navedeno, u konkretnoj pravnoj stvari radi se o postupku sa međunarodnim elementom koji se odnosi na države članice Europske unije, o čemu ovisi i nadležnost suda u Republici Hrvatskoj, a koja se određuje sukladno odredbi čl. 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj 101/17 i 67/23, dalje ZMPP) prema kojoj se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.).

6. U poglavlju II Uredbe propisana je nadležnost država članica u stvarima povezanim sa roditeljskom odgovornošću.

7. Izraz "roditeljska odgovornost" prema čl. 2. toč. 7. Uredbe označava prava i obveze koje se odnose na dijete ili njegovu imovinu, koja su sudskom odlukom dodijeljena fizičkoj ili pravnoj osobi, primjenom prava ili sporazumom s pravnim učinkom, a uključuje i prava roditeljske skrbi i odgoja djeteta te prava na kontakt s djetetom.

8. Čl. 8. Uredbe propisano je da su nadležni sudovi države članice u kojima dijete ima uobičajeno boravište u trenutku pokretanja postupka.

9. Odredbom čl. 9. Uredbe u vezi sa čl. 8. st. 2. Uredbe propisano je da ako se dijete zakonito preseli iz jedne u drugu državu članicu i tamo dobije novo uobičajeno boravište, sudovi države članice djetetova prethodnog uobičajenog boravišta, iznimno od primjene članka 8., zadržavaju nadležnost i tijekom tromjesečnog razdoblja od preseljenja, u svrhu izmjene sudske odluke o pravu na kontakt donesene su u toj državi članici prije djetetova preseljenja, ako nositelj prava na kontakt s djetetom, na temelju sudske odluke o pravu na kontakt, i dalje ima svoje uobičajeno boravište u državi članici prethodnog djeteta uobičajenog boravišta.

10. Iz naprijed navedenih utvrđenja proizlazi da mal. AĐ i mal. CĐ od 2023. godine žive s ocem FĐ na adresi [adresa], 93149 Nittenau, Savezna Republika Njemačka, na kojoj adresi im je određeno i prebivalište pravomoćnom presudom ovog suda od 9. prosinca 2024., P Ob-104/2020. Maloljetna djeca u Saveznoj Republici Njemačkoj pohađaju srednju školu i obavljaju praktičnu nastavu, a u Republiku Hrvatsku dolaze samo povremeno. Navedene okolnosti – višegodišnji neprekinuti boravak u SR Njemačkoj, pohađanje obrazovnih ustanova i svakodnevna integracija u tamošnju društvenu i obiteljsku sredinu – nedvojbeno upućuju na zaključak da mal. AĐ i mal. CĐ imaju uobičajeno boravište u [adresa] u smislu čl. 8. st. 1. Uredbe 2201/2003. Pri tome, pojam uobičajenog boravišta djeteta autonomni je pojam prava Europske unije koji se utvrđuje na temelju skupa konkretnih činjeničnih okolnosti, a ne prema formalnim registracijskim kriterijima niti prema državljanstvu djeteta, kako to nedvosmisleno proizlazi iz ustaljene prakse Suda Europske unije (presude C-523/07, A, i C-497/10 PPU, Mercredi). Hrvatsko državljanstvo maloljetne djece stoga nije relevantno za određivanje nadležnog suda.

11. Iznimka od pravila o nadležnosti suda uobičajenog boravišta, propisana čl. 9. Uredbe, kojom se sudovima države prethodnog uobičajenog boravišta omogućuje zadržavanje nadležnosti u tromjesečnom prijelaznom razdoblju radi izmjene odluke o pravu na kontakt, u konkretnom slučaju nije primjenjiva. Navedena odredba predviđa zadržavanje nadležnosti samo ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: da je dijete zakonito preseljeno u drugu državu članicu te da nositelj prava na kontakt i dalje ima uobičajeno boravište u državi prethodnog boravišta djeteta. Iako je potonja pretpostavka u ovom predmetu ispunjena – majka JĐ boravi u [adresa] – iz utvrđenog činjeničnog stanja razvidno je da su maloljetna djeca u SR Njemačkoj nastanjena od 2023. godine, dakle više od tri godine prije podnošenja predmetnog prijedloga, pa je tromjesečno prijelazno razdoblje iz čl. 9. Uredbe odavno isteklo. Slijedom toga, ni ta iznimna osnova nadležnosti nije ostvarena.

12. Ostale iznimne osnove nadležnosti predviđene Uredbom 2201/2003 – sporazumna nadležnost iz čl. 12., nadležnost zasnovana na prisutnosti djeteta iz čl. 13., te privremene i zaštitne mjere iz čl. 20. – u predmetnom postupku također nisu ostvarene. Prijedlog HZSR, PU Sinj ne odnosi se na privremenu zaštitnu mjeru u smislu čl. 20. Uredbe kojom bi se štitila osoba ili imovina koji se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske; radi se o prijedlogu za meritorno odlučivanje o sadržaju roditeljske odgovornosti, konkretno o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa, što spada u isključivu nadležnost suda države uobičajenog boravišta djece. Sporazuma stranaka o prorogaciji nadležnosti hrvatskog suda nema, niti postoje druge okolnosti koje bi utemeljile iznimnu nadležnost prema navedenim odredbama.

13. Budući da maloljetna djeca AĐ i CĐ imaju uobičajeno boravište u [adresa], za odlučivanje o prijedlogu HZSR, PU Sinj kojim se traži zabrana ostvarivanja osobnih odnosa majke JĐ s maloljetnom djecom nadležan je sud Savezne Republike Njemačke.

14. Slijedom svega naprijed iznesenog, valjalo je temeljem čl. 16. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a) u vezi s čl. 50. st. 1. ZMPP-a i čl. 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 18. lipnja 2026.

S U T K I N J A

Maja Karaman Grbavac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju

- u spis