REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: DG, zbog prekršaja iz čl.95.st.1. i st.3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22, 136/25), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/25-03/957, URBROJ: 443-02-05-04-25-5 od 20. studenog 2025., nakon glavne javne rasprave održane kod ovog Suda 18. lipnja 2026., kada je i objavljena presuda, u nazočnosti okrivljenika, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,144/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i C rođene G, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VŠS, pismen, vlasnik obrta [obrt], obrt za usluge, primanja oko 3.000,00 EURA, slabog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v j e

što je 15. listopada 2025. inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je na poljoprivrednom zemljištu - k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] učinjena promjena namjene, poljoprivredno zemljište se nalazi uz prometnicu na ulazu u mjesto Mičevec, a cijelom širinom i to otprilike 15 m je nasuto šljunkom koji je uglavnom utaban, dok se na kraju nasute površine a koja je dužine cca, 20ak metara nalazi nekoliko nakupina šljunka nepoznate količine, dok je cijela navožena poljoprivredna površina dimenzije cca. 15x22 metara povišena u odnosu na susjedne površine cca. 1m, a u nastavku navedenog nasutog dijela se nalazi travnata površina sa nešto korova, ista je površine 2594 m2,

dakle, poljoprivredno zemljište ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, te je učinjena promjena namjene istog,

čime je počinio prekršaj iz čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kažnjiv po čl.95.st.1. i st.3. istog Zakona,

pa mu se temeljem navedenih propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 (šesto šezdeset) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, pod navedenim brojem, kao ovlašteni tužitelj, podnio je 20. studenog 2025. ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Okrivljenik na ispitivanju kod ovog Suda iskazuje kako je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Priznaje da je zemljište k. č. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina] u vlasništvu njegovog oca D dok on koristi isto zemljište. Budući se radilo o poljoprivrednom zemljištu, a koje se nalazi uz prometnicu imao je namjeru nasuti šljunkom zemljištu kako bi se moglo pristupiti automobilom. Prethodno je podnio zahtjev za prenamjenu istog zemljišta i postupak je bio u tijeku. Dana 15.10.2025. poljoprivredna inspektorica je izvršila inspekcijski nadzor i tom prilikom je utvrđeno da je na zemljištu nasut šljunak, na površini otprilike 15x22 metra. Ističe kako nije znao da se prije završetka postupka prenamjene zemljišta ne smije navažati šljunak već je mislio da se zabrana odnosni samo na šutu i sličan građevinski otpad. Ističe kako je u međuvremenu postupak prenamjene zemljišta završen te se sada dio nasutog poljoprivrednog zemljišta vodi kao ''uređeno zemljište''. Žao mu je što je počinio ovaj prekršaj. Do sada nije prekršajno osuđivan. Obećava da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo. Moli Sud da mu priznanje i kajanje i sve olakotne okolnosti uzme u obzir prilikom donošenja odluke te da donese najpovoljniju odluku za njega.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/25-03/957, URBROJ: 443-02-05-04-25-1 od 15. listopada 2025., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/25-03/957, URBROJ: 443-02-05-04-25-2 od 21. listopada 2025., obavijest počinitelju prekršaja izdana od Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije dana 3. studenog 2025. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Vedrana Pejić od 15. travnja 2026.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom obrane odnosno priznanja okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbi iz čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.95.st.1. i st.3. istog Zakona.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika, te ju je u cijelosti prihvatio budući je zaključio da je okrivljenik priznao počinjenje prekršaja, iznoseći sve činjenice jasno, okolnosno, razumljivo, uvjerljivo i životno, dok je i temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom.

Sudac je uvidom u sve izvedene već nabrojane materijalne dokaze, potvrdio činjenice i okolnosti navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom prijedlogu, a koje je okrivljenik u bitnom iznio u svojoj obrani.

Sudac je uvidom u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije od 15. travnja 2026. za CG, utvrdio da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

Nakon provedene glavne rasprave, analizom svih izvedenih dokaza, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

Stoga je sudac nakon provedenog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, te ga kaznio novčanom kaznom u visini za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnju neosuđivanost, žaljenje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, obećanje da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile neposredne štetne posljedice.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 18. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Okrivljenik se odrekao prava na žalbu protiv presude.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].