REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2022/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Domagoju Rukavini, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Špehar & Špehar & Rukavina u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 7. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 18. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužiteljici GJ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 4.640,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 1.300,00 EUR od 23. svibnja 2022.,

- na iznos od 2.300,00 EUR od 31. srpnja 2023.,

- na iznos od 800,00 EUR od 24. rujna 2025.,

- na iznos od 240,00 EUR od 18. lipnja 2026., do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena , a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos zakonske zatezne kamate koja na iznos od 800,00 EUR teče od 31. srpnja 2023. do 23. rujna 2025., kao i za iznos zakonske zatezne kamate koja na iznos od 240,00 EUR teče od 31. srpnja 2023. do 17. lipnja 2026., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, naknaditi tužiteljici GJ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.936,08 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. lipnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 24. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 16. svibnja 2022. oko 15:30 sati u Zagrebu, na raskrižju [adresa] i G [adresa] dogodila prometna nesreća isključivom krivnjom HJ vozačice vozila reg. oznake [registarska oznaka] koja je svojim vozilom prošla kroz upaljeno crveno svjetlo na semaforu, te tom prilikom naletjela na vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica, da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku štetnog događaja bilo obvezno osigurano kod tuženika, da je u vrijeme nastanka prometne nesreće osiguranica tuženika upravljala vozilom pod utjecajem alkohola, da je u navedenoj nezgodi tužiteljica zadobila tjelesne povrede uslijed kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega je trpjela fizičke bolove, strah, a zaostalo je i smanjenje životne aktivnosti, da joj je tuđa pomoć i njega bila potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja, te slijedom izloženog, tužiteljica potražuje s naslova neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) ukupan iznos od 2.700,00 EUR. Nadalje navodi da je u navedenom štetnom događaju oštećeno vozilo tužiteljice , te je popravak ekonomski neisplativ slijedom čega s osnova imovinske štete na vozilu potražuje iznos od 1.300,00 EUR, da se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom za štetu na vozilu dana 23.05.2022. te je tuženik odbio zahtjev tužiteljice, da tužiteljica za štetu na vozilu potražuje kamate od 23.05.2022., a sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranima u prometu. Slijedom navedenoga predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplata iznosa od 4.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 1.300,00 EUR od 23.05.2022. do isplate, te na iznos od 2.700,00 EUR od dana podnošenja tužbe do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, u podnesku od 24. rujna 2025., a po provedenom medicinskom vještačenju, tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti iznos od 4.640,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku na iznos od 1.300,00 EUR od 23.05.2022. do isplate, te na iznos od 3.340,00 EUR od dana podnošenja tužbe do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, osporava dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja kako je to opisano u tužbi, odnosno da je do prometne nezgode došlo krivnjom vozačice vozila osiguranog kod tuženika, ističe da iz priložene potvrde I. Postaje prometne policije Zagreb od 08.07.2022. nije moguće utvrditi kako je došlo do prometne nezgode i čijom krivnjom jer sudionicima u tom pravcu nisu izrečene kazne za počinjene prekršaje, da stoga osporava pravnu osnovu tužbenog zahtjeva tužiteljice. Nadalje navodi da tužiteljica nije koristila sigurnosni pojas obzirom na ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi, a da je tužiteljica koristila sigurnosni pojas da bi izostale sve zadobivene ozljede, pa da je šteta uzrokovana njenom radnjom radi čega se tuženik ima osloboditi odgovornosti osnovom odredbi iz čl.1067. st. 2 ZOO-a. Tuženik nadalje navodi da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila posve lake tjelesne ozljede glave i desnog koljena dok od prije nezgode ima tegobe s lijevim ramenom (stanje nakon prijeloma vrata nadlaktične kosti, upale tetiva mišića itd .), da stoga osporava i visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice s naslova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao i sa naslova imovinske štete za tuđu pomoć. Tuženik nadalje potvrđuje navode tužiteljice da mu se u mirnom postupku obratila odštetnim zahtjevom za štetu na vozilu, te navodi da je u izvansudskom odštetnom postupku utvrđeno da je na vozilu tužiteljice nastala totalna šteta, pa te činjenične navode tužbe priznaje, ali osporava pravnu osnovanost i ovog tužbenog zahtjeva, a posebice i visinu štete. Slijedom svega navedenoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev, te obvezati tužiteljicu da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

2.1. Na ročištu održanom 07. svibnja 2026. tuženik se usprotivio povišenju tužbenog zahtjeva i utuženom tijeku kamatama na povišeni zahtjev, priznaje odgovornost za štetu, kao i visinu štete na vozilu.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u potvrdu MUP- a, I. PPP Zagreb, Klasa: 211-08/22-4/11846, URBROJ: 511-19-44-22-4 OD 8.7.2022. (list 5-6 spisa), skicu mjesta događaja (list 7 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8 - 15 spisa), izvid štete br.; 220210512433/1 i obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 16-19 spisa), cjelokupni spis MUP-a, I. PPP Zagreb povodom štetnog događaja od dana 16.05.2022. (list 38-67), plan rada semafora na dan 16.05.2022. pribavljen od Zagrebačkog holdinga, Sektora za pravne poslove KLASA: ZGH -74007/24-01- 164, UR.BR.: 01-08-24-02 (list 71-74 spisa), saslušani su: svjedok ČJ (list 75-76 spisa) i tužiteljica (list 76 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću (list 84-86 spisa).

4. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, i to do visine pod točkom I. izreke ove presude, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen za iznos kao pod točkom II. izreke ove presude.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost, visina štete na vozilu, dok je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, povišeni dio tužbenog zahtjeva, kao i utuženi početak tijeka zateznih kamata na povišeni zahtjev.

5.1. Na ročištu održanom 06. ožujka 2025. stranke su učinile nespornim da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila pružana od strane ukućana.

6. U odnosu, na početku postupka, spornu odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja sud je izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka ČJ, osiguranice tuženika.

6.1. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je na dan štetnog događaja išla s posla po [adresa] i kad je prilazila semaforu zaustavila se na crveno svjetlo koje je trajalo možda oko pola minute i manje, nakon toga se upalilo zeleno svjetlo i ona je krenula i u tom trenutku je čula udarac u svoj automobil i taj auto ju je zarotirao na suprotnu stranu i onda se njezin auto zaustavio, a ona se podigla sa mjesta suvozača gdje ju je nabacilo, da je nakon toga jedan gospodin otvorio vrata i pitao je je li dobro na što mu je odgovorila da jest, a on joj je rekao gospođo niste ništa krivi, vi ste bili prvi na semaforu, ja sam bio iza vas, nama je bilo zeleno, pomogao joj je da iziđe iz auta, a ona je nakon toga sklonila auto na zelenu površinu i taj gospodin joj je isto tako rekao da su zvali hitnu i policiju. Tužiteljica nadalje navodi da nije bila vezana sigurnosnim pojasom, a osiguranica tuženika ju je udarila u prednji i bočni lijevi dio vozila, da je na njezinom automobilu nastala totalna šteta, nije se dao popraviti i odvezen je na otpad, da nije dobila nikakvu naknadu za navedeni automobil u vidu spašenih dijelova. Nadalje navodi da je i prije sudjelovala u prometnoj nezgodi i to 1992., a pitom nije zadobila iste ozljede kao u predmetnom štetnom događaju, da je 1992. imala 14 prijeloma, natkoljenica, desnog koljena, imala je kosti stopala, kompletnu zdjelicu lijevog ramena, rebra, a nosila je osteosintezu 2 godine, onda je to vadila, a u ovoj prometnoj nezgodi je zadobila ozljede u vidu rupture tetive lijevog ramena, natučenje desnog koljena i hematom na glavi, da ne zna od čega je zadobila hematom na desnom čeonom dijelu glave, u što je udarila, pretpostavlja da je udarila u vrata od suvozača.

6.2. Svjedok ČJ, osiguranica tuženika, u svom iskazu navodi da je 16.05.2022. pod utjecajem alkohola prouzročila prometnu nesreću i gdje je udarila gđu GJ, ovdje tužiteljicu, da je sjela u auto i premda nije bila baš pri sebi krenula prema zapadu grada i negdje oko Borongaja je udarila u ovdje tužiteljicu, priznaje da je greška na njoj i da je svjesna toga da ona mora Eurohercu podmiriti troškove, a ono što može izjaviti je žaljenje što je do ovoga došlo i što moraju danas uopće biti radi toga na sudu, a osobito izražava žaljenje gđi GJ. Nadalje navodi da je predmetno raskrižje bilo semaforizirano, da se ne sjeća koje je bilo svjetlo kad je ona prošla kroz raskrižje, ali joj je policija rekla da je bilo crveno, da se ne sjeća je li na mjestu događaja bio neki svjedok, kao što joj nije poznato ime EJ.

6.3. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i osiguranice tuženika obzirom su odlučnoj činjenici – odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja suglasno iskazivale, odnosno da je osiguranica tuženika odgovorna za nastanak predmetnog štetnog događaja jer je ušla u raskrižje kad je za njen smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Nadalje iz iskaza tužiteljice kojem je sud poklonio vjeru obzirom je iskazivala životno, logično i uvjerljivo, sud je utvrdio da u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja ista nije bila vezana sigurnosnim pojasom, da je na njezinom automobilu nastala totalna šteta, nije se dao popraviti i odvezen je na otpad, da nije dobila nikakvu naknadu za navedeni automobil u vidu spašenih dijelova, da je i prije sudjelovala u prometnoj nezgodi i to 1992., a pitom nije zadobila iste ozljede kao u predmetnom štetnom događaju.

6.4. Na ročištu održanom 07. svibnja 2026. tuženik je priznao odgovornost za štetu.

7. Radi utvrđivanja sporne visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću.

8. Stalni sudski vještak dr. Miljenko Franić u svom nalazu i mišljenju od 03.09.2025. navodi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede – udarac u lijevo rame i desno koljeno, hematom frontoparijetalno, stanje po konsolidiranoj frakturi kirurškog vrata humerusa, stanje nakon obostrane osteosinteze femura i arterijsku hipertenziju, da je po ozljeđivanju tužiteljice u štetnom događaju provedeno liječenje po ortopedu i fizijatru, te je provedena fizikalna terapija, da nakon završenog liječenja zaostaju bolovi u području lijevog ramena, te ograničenje kretnji lijevog ramena srednjeg stupnja kao i oslabljena snaga rotatorne manžete lijevo slabijeg/srednjeg stupnja, da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljede koju je zadobila tužiteljica, da je liječenje tužiteljice završeno nalazom ortopeda 20.10.2022. obzirom na karakter ozljede zadobivene u štetnom događaju, te priloženu medicinsku dokumentaciju.

8.1. Vještak nadalje navodi da trajne posljedice nakon ovog štetnog događaja zaostaju u visini od 5%, da je tzv. primarni strah koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja bio vrlo intenzivan i kratkotrajan, da je takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta bio prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 20 dana, da bol jakog intenziteta trajala 3 dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta još 30 dana, da joj je tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 sata dnevno 20 dana liječenja i još 20 dana 1 sat dnevno (pomoć kod održavanja osobne higijene, oblačenja, odlaska kod liječnika, odlaska u trgovinu, kućanskih poslova...).

9. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a isti prihvaća i ovaj sud obzirom se zasniva na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i kliničkom pregledu tužiteljice, te ovaj sud za isti drži da je jasan, dosljedan i stručno obrazložen, te da nema proturječnosti niti nedostataka.

10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužitelj ici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZOO), a čime joj je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st.1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO -a.

11. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke boli, strah, te duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Sud je dakle prilikom odmjeravanja visine pravične naknade imao u vidu utvrđene zadobivene ozljede, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 5%, u kojem omjeru će tužiteljica još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka, a imao je u vidu i duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 60 sati, te zatraženu i odmjerenu cijenu od 4,00 eur po satu temeljem odredbe čl. 1095. ZOO -a i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a. Nadalje, ovaj sud je imao u vidu i uzeo u obzir izmijenjene kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2. sjednica Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. Su-IV-47/2020), kao što je uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020., odnosno prije donošenja predmetne presude (tako i odluka Ustavnog suda RH U-III-7796/2014 od 11. veljače 2016., presuda ŽS Zagreb posl. br. Gž-4493/2024-2 od 6. svibnja 2025.) obzirom je prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku kumulativna stopa inflacije od lipnja 2020. do travnja 2026. iznosila oko 35%. Sukladno svemu naprijed navedenom, ovaj sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini od 4.500,00 eur, pa kako tužiteljica po ovim osnovama potražuje iznos od 3.340,00 eur (3.100,00 eur neimovinska + 240,00 imovinska (tuđa pomoć i njega)), sud joj je tako u smislu odredbe iz čl. 2 st. 1. ZPP -a i dosudio.

12. Tužiteljica na neimovinsku štetu ima pravo na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljici je na iznos od 2.300,00 eur dosuđena zakonska zatezna kamata od 31. srpnja 2023., odnosno od dana podnošenja tužbe, a kako je to tužiteljica i zatražila.

12.1. U odnosu na iznos od 800,00 eur sud je tužiteljici dosudio zakonsku zateznu kamatu od 24. rujna 2025., a koji iznos predstavlja povišeni dio tužbenog zahtjeva nakon provedenoga vještačenja obzirom je tuženik u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen jer on ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva (tako i VSRH u odluci posl. br. Rev-1133/21).

12.2. Nadalje, odlučujući o tijeku zatezne kamate na iznos imovinske štete temeljem tuđe pomoći i njege, treba reći da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja obveza naknade štete se, u smislu čl. 1086. ZOO, smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a jasno je da je obveza materijalne štete s naslova tuđe pomoći i njege nastala trenutkom prestanka potrebe za pružanjem te (tuđe) pomoći i njege i namirenjem troškova istih (koji u konkretnom slučaju još nisu plaćeni) pa se njena visina utvrđuje slobodnom ocjenom, prema cijenama u trenutku donošenja sudske odluke, u smislu čl. 1089. st. 2. ZOO. Stoga je zatezna kamata na dosuđeni iznos 240,00 eur za imovinsku štetu po opisanoj osnovi dosuđena od 18. lipnja 2026. do isplate.

13. Odluka o visini stope zatezne kamate na dosuđene iznose temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. 8. ZOO.

14. Nadalje, tužiteljica tužbenim zahtjevom potražuje naknadu štete i za štetu na vozilu. Kako je tuženik na ročištu održanom 07. svibnja 2026. priznao visinu štete na vozilu u iznosu od 1.300,00 EUR, sud je tužiteljici, bez posebnog vrednovanja njezinog iskaza na navedenu okolnost, na temelju odredbe iz čl. 1045. st.1., 1072. st. 1., 1085. st. 3. i 1090. ZOO-a navedeni iznos i dosudio.

15. Tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu za štetu na vozilu sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP), a koji je lex specialis koji se primjenjuje na predmetni slučaj. Kako je tužiteljica zateznu kamatu za ovaj vid štete zatražila od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od dana 23.05.2022., sud joj je tako i dosudio. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. 8. ZOO.

16. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.

17. U odnosu na protivljenje tuženika preinaci tužbe koju je tužitelj ica učinila podneskom od 24. rujna 2025. (kojim konačno precizira tužbeni zahtjev u odnosu na neimovinsku i imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege) valja reći da je tužiteljica doista povisila tužbeni zahtjev i to s prvotno utuženih 2.700,00 eur na konačno postavljenih 3.340,00 eur. Opisano povišenje zahtjeva, po mišljenju ovog suda, predstavlja preinaku tužbe u smislu odredbe čl. 191. st.1. ZPP, međutim budući da je ista posljedica provedenog medicinskog vještačenja, te rasta opće razine cijena dobara i usluga u periodu od utuženja do zaključenja glavne rasprave, to sud uz primjenu odredbe čl. 190. st. 2. ZPP smatra da je tužitelj ica osnovano uskladila tužbeni zahtjev, pa je na temelju odredbe čl. 190. st. 3. ZPP sud preinaku dopustio smatrajući istu svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama, te je odlučeno kao u izreci rješenja.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. Tužiteljici je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema priloženom troškovniku i vrijednosti predmeta spora (4.640,00 eur) priznat trošak za: sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 29.11.2023. i 24.09.2025. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanje na ročištima od 16.09.2024., 06.03.2025. i 07.05.2026. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno ukupno 600 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.200,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.500,00 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 300,00 eura s naslova troška medicinskog vještačenja, za iznos od 43,23 eur s naslova plaćene sudske pristojbe na tužbu i iznos od 92,85 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužiteljice iznosi 1.936,08 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

18.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 19.03.2025. i 02.12.2025. obzirom da navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje postupka, tužiteljica istima samo dostavlja dokaz o uplaćenom predujmu za vještačenje i požuruje postupanje u postupku.

19. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP -a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, 18. lipnja 2026.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 92,85 eur

- pun. tuženika