REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
Poslovni broj:8 K-126/26-
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog PB, zbog kaznenog djela opisanog i kažnjivog po članku 228. stavku 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje KZ), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-195/2017 od 24. studenog 2017., nakon održane javne rasprave 11. lipnja 2026. u prisutnosti Nenada Kurečića, zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru i optuženika uz branitelja, odvjetnika VB te oštećene IB, objavio je i
p r e s u d i o j e
I.Optuženi PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ĐB i P rođene V, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom školom, strojarski tehničar, nezaposlen, bez prihoda, mjesečno prima 80 eura na ime nagrade zatvoreniku za rad , vlasnik više šuma na području KZŽ, nepoznate površine, živi u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece, rođena 1989. , 1991. i 2002., od kojih je jedno maloljetno, vodi se još dva kaznena postupka pred ovim sudom zbog kaznenog djela krađe, ne vodi se drugi prekršajni postupak, osuđivan kazneno i prekršajno, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora do 2028.
k r i v j e
što je:
u travnju 2017., u Gornjoj Stubici, Dubovec, u nakani pribavljanja tuđe stvari, u šumi zvanoj „Jurjevo, na katastarskoj čestici oznake 2224/3 katastarske općine [katastarska općina], vlasništvo ĐB, posjekao, te uzeo i za sebe zadržao tri stabla hrasta kitnjaka i jedno stablo bukve, neutvrđene ukupne vrijednosti drvne mase, ali svakako veća od 132,72 eura,
dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da je protupravno prisvoji,
čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom - opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. KZ/11.
pa se po članku 228. stavku 1. KZ/11. optuženi PB
o s u đ u j e n a
KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 7 (SEDAM) MJESECI
i na temelju članka 56. KZ/11.
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
pa kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi PB u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
II.Na temelju članka 158. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje: ZKP) upućuje se oštećena IB imovinskopravni zahtjev u iznosu 979,73 eura ostvarivati u parnici.
III.Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. nalaže se optuženom PB platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 200,00 € (dvjesto eura), u roku 1 (jedne) godine.
Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP/08. nalaže se optuženom PB platiti troškove kaznenog postupka u iznosu 2.137,93 € (dvijetisućestotridesetsedam eura i devedesettri centa), u roku 1 (jedne) godine.
Obrazloženje
1.1.Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj: Kž-478/2025 od 31. ožujka 2026. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj: K-126/21 od 14. srpnja 2025. i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje. Sudu je dana uputa da otkloni bitnu povredu u pogledu identiteta optužbe i nakon toga na činjenično stanje primijeni zakon.
1.2.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, protiv optuženika, zbog dva kaznena djela krađe iz članka 228. stavka 1 KZ/11, počinjena na štetu dva različita oštećenika.
1.3.Rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog suda poslovni broj: Kv-239/20 od 12. listopada 2020. odlučeno je da će se u odnosu na kazneno djelo pod točkom 2. optužnice nastaviti postupak pod ovim brojem spisa, dok će se u odnosu na drugo kazneno djelo, naznačeno pod točkom 1. optužnice, postupak razdvojiti. U ponovljenom postupku, rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog suda poslovni broj: Kv-404/23 od 22. siječnja2024. spis predmeta spojen je na spis ovog suda poslovni broj: K-126/21, da bi na raspravi 6. ožujka 2024. (list 237) ponovno spis bio razdvojen iz razloga svrhovitosti. To stoga, s obzirom na očitovanje optuženika da nije kriv po svim točkama optužbe u spojenom predmetu i stanje dokaza u svakom pojedinačnom spojenom predmetu, kao i na okolnost da ovdje s obzirom na razdoblja počinjenja, po ocjeni suda nema govora o primjeni instituta produljenog kaznenog djela. Osim toga, prijetio je nastup zastare u prije započetim predmetima, a nastup zastare se može spriječiti jedino hitnim provođenjem radnji u svakom pojedinačnom spisu posebno.
1.4.Oštećena IB, kao nasljednica pokojnog ĐB (list 28) stavila je imovinskopravni zahtjev u iznosu 979,73 eura (stranica 396), na ime naknade štete počinjenje kaznenim djelom.
2.Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo. Imovinskopravni zahtjev ne priznaje.
3.1.Tijekom dokaznog postupka sud je, u postupku koji je prethodio ukidnim odlukama, na raspravi ispitao svjedoke: MB, IB i SB (list 170-poleđina lista 171), ZB, GB i ŽB (poleđina lista 178-poleđina lista 179), JB, EB, ČB i ŠB (poleđina lista183-poleđina lista 185). Proveo je očevid 24. listopada 2019. (list 197-206) te ispitao oštećenicu i svjedoka CB, vještaka Gorana Jerneića (list 303-304), stalnog sudskog vještaka za šumarstvo Davora Cesarca (stranice 460- 461) i stalnog sudskog vještaka za geodeziju Maria Kranjca (stranica 478). Sve navedeno pročitao je u ponovljenom postupku.
3.2. U ponovljenom je postupku ispitao vještaka za šumarstvo Davora Cesarca (list 619-620) i svjedoka SB (list 600-601).
3.3.Pročitani su: kaznena prijava MB iz [adresa] (list 6), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar od 7. svibnja 2017. (list 7), izračun šumske štete broj: 2/SG Savjetodavne službe iz Zagreba, Klasa: 321-06/17-04/9, Urbroj: 367-07-04-17-3SG od 8. ožujka 2017. (list 8-9,16-17), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave MB u Policijskoj postaji Zlatar Bistrica broj: 511-17-10/3-572/2017 od 28. ožujka 2017. (list 13), izjava oštećenika o imovinskopravnom zahtjevu (list 14), izvod iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar Klasa: 935-07/17-01/277, Urbroj: 541-11-04/5-17-2 od 28.02.2017. (list 18), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ošt. IB u Policijskoj postaji Donja Stubica broj: 511-17-06/3-K-79/2017 od 24. svibnja 2017. (list 27), izjava oštećenika o imovinsko pravnom zahtjevu (list 28), izračun šumske štete broj: 8/2017PB Savjetodavne službe Zagreb, Klasa: 321-06/16-04/48, Urbroj: 367-07-04-17-2PB od 23.05.2017. (list 32-35), zahtjev za izračun šumske štete br. 9 od 9.svibnja 2017. (list 36), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Donaj Stubica Klasa: 935-07/17-01/483, Urbroj: 541-11-05/8-17-2 od 9. svibnja 29017. (list 38), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica od 8. svibnja 2017. (list 39), punomoć za IB od 9. svibnja 2017. (list 40), ispis dojave od 24.05.2017. (list 41-42), punomoć (list 45), ugovor o kupoprodaji trupaca između SB i " [obrt]" obrta za usluge u šumarstvu od 14.04.2017. (list 46-48, 83-85), zapisnik o ispitivanju žrtve MB od 16. kolovoza 2017. (list 62-65), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆB od 16. kolovoza 2017. (list 66-67), zapisnik o ispitivanju žrtve IB od 17. kolovoza 2017. (list 70-73), zapisnik o ispitivanju svjedoka SB od 22. rujna 2017. (list 80-82), izvadak iz zemljišne knjige (list 86-87), izvod iz katastarskog plana od 13.04.2017. (list 88-90), elaborat sa smjernicama gospodarenja Savjetodavne službe od 05.05.2017. (list 91, 93), doznačena knjižica Etat za godinu 2017. od 24.04.2017. (list 92, 94), zapisnik o ispitivanju svjedoka ZB od 12. listopada 2017. (list 117-118), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽB od 12. listopada 2017. (list 119-120), zapisnik o ispitivanju svjedoka GB od 13. listopada 2017. (list 121-122), zapisnik o ispitivanju svjedoka EB od 19. listopada 2017. (list 128), zapisnik o ispitivanju svjedoka JB od 16. studenoga 2017. (list 129-130), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 13. siječnja 2020. uz skicu (list 222-225) iskaz vještaka Gorana Jerneića sa zapisnika od 6. srpnja 2021. (list 303-304), pregledane su fotografije (list 308), pročitan zapisnik s očevida od 16. rujna 2021. (list 310-316) uz fotografije (list 317), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Geo-tag od 7. siječnja 2022. uz skicu (list 319-322), nalaz šumarskog vještaka Davora Cesarca od 25. veljače 2022. (list 334-336), zapisnik s očevida od 22. veljače 2023. (stranice 371-374), podnesak optuženika od 3. listopada 2023. (stranica 398), podneska Ministarstva pravosuđa od 17. kolovoza 2023. (stanica 399) i od 13. listopada 2023. (stanica 401), zapisnik s očevida od 28. ožujka 2024. (stranice 435-439), nalaz šumarskog vještaka Davora Cesarca od 30. ožujka 2023. (stranice 382-386), nalaz vještaka Gromatic KR. d.o.o. od 9. svibnja 2024. (stranice 441- 450), dopuna nalaza i mišljenja vještaka Maria Kranjeca od 8. svibnja 2025. (stranice 483-490), dopunski nalaz i mišljenje vještaka Davora Cesarca od 26. lipnja 2025. (stanice 508-509) i podnesak optuženika od 9. srpnja 2025. (stranice 523-524) te nalaz vještaka Davora Cesarca od 20. svibnja 2026. (list 606-607).
3.4.Na raspravi 11. lipnja 2026. (list 621) sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se ispitaju svjedoci ŽB i DB kao odugovlačeći jer su svjedoci već ispitani na raspravi, a okolnosti zbog kojih obrana predlaže njihovo ponovno ispitivanje nisu neke nove okolnosti na koje se oni već nisu očitovali.
3.5. Nakon toga više nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga pa je sud pročitao izvadak iz Kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (stranice 626-632). Na kraju dokaznog postupka optuženik je iznio obranu.
4.1.Optuženik se na raspravi branio (list 254-255) navodeći da je bio samo posrednik u prodaji između obrta [obrt] i SB koji je prodavao stabla u svojoj šumi. Stoga nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. U šumi su prvi put bili prodavatelj SB, njegov bratić CB koji je pokazivao međe, ZB čijeg prezimena se sada ne sjeća, ali je bio ispitan kao svjedok te ŽB i on. Tom prilikom sjeverna strana šume vlasništvo RB bila je posjećena, vidjela se čistina, jedan hrast bio je kod puta za kojeg je CB rekao da je vlasništvo SB. Sa suprotne strane parcela, tamo gdje prolazi šumski put, nalazio se postavljeni međašni kolac od mjernika. Stoga ocjenjuje da je ĐB kod rušenja iskolčio šumu. Kod procjene šumske štete smatra da su procijenjena i stabla koja u šumuuopće nisu postojala. Zaključak izvodi iz činjenice da prilikom očevida pod rednim brojem 3, 4, 6 i 7 niti nisu nađeni panjevi, nego su postavljeni kolčići, što znači da tamo stabla niti nisu rasla. U odnosu na stablo označeno kao redni broj 2 navodi da je to drvo koje je slučajno srušeno kod sječe i koje je ostavljeno u šumi, tako da tu nema govora o krađi. On nije u šumi vršio rušenje, nego obrt [obrt], bio je prisutan tijekom rušenja, a bila je i IB te nije ništa prigovarala. Naprotiv, ona je željela prodati hrastove koji su bili zaostali nakon sječe, a koje tada nisu željeli od nje otkupiti. Niti on nije želio otkupiti te hrastove jer su bili jako loši.
¸
4.2.Na terenu su prodavatelj SB i njegov bratić CB bili suglasni s utvrđenim međama, time da je sa dvije strane nekretnina bila omeđena putom, s južne strane je bio kanal, a sa sjeverne strane jedan hrast. Još je napomenuo da je sa zapadne strane bila međa u vidu kolca, a također je u blizini tog kolca, za kojeg se vidjelo da je novopostavljen i da je riječ o geodetskoj oznaci, bio stari međašni kolac. Između stare i nove međe bilo je možda metar razlike. Ne zna je li IB bila prisutna izmjeri jer oni izmjeri nisu bili prisutni. Nije bila prisutna kada im je CB pokazao međe. On nije rukovodio rušenjem šume, nego je rušenje radio obrt [obrt]. Saznao je da je šuma ĐB rušena godinu dana ranije pa su od tada ostali panjevi, a to im je rekao CB.
4.3.Njegova je uloga bila posredovanje na zahtjev ŽB, i to na način da nađe šumu. On je SB u ime [obrt] dao novce i ugovor na potpis. Njemu je proviziju dao krajnji kupac, a to je CB iz [adresa] čije prezime ne zna. Njegova supruga nije davala novce SB, već je ona bila prisutna u Blue sun hotelu dok je on novce davao SB, a bili su prisutni još spomenuti ZB i optuženikovo dijete.
4.4.Naglasio je da je od početka ovdje stvar pogrešno postavljena, da nisu pronađeni panjevi. Osim toga, on nije niti sjekao drva za sebe, niti kupio drva od SB, nego je to bilo za Zagorje drvo. Smatra da nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Oštećenica je bila u šumi kada je on došao do „dečkiju“ koji su rušili i ništa s njom nije razgovarao.
4.5.Branitelj predlaže da se pročita ugovor na listu 83 spisa te se utvrđuje da se odnosi na nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica]; 1653/2 i 2442/6 K. o. [katastarska općina].
5.1.Slijedom takve obrane u postupku nije bilo nespornih činjenica.
5.2.Ostalo je sporno je li optuženik naložio da se posjeku stabla u šumi ĐB, koliko je stabla i koje vrste posječeno, je li optuženik njima raspolagao te koja je bila njihova vrijednost.
6.1.Svjedokinja IB, iskazala je (list 170) da je njen, sada pokojni, suprug bio teško bolestan. Ona je već 36 godina u obitelji IB i poznaje šumu u koje je izvršena sporna sječa te zna da su se bratići međusobno dogovorili gdje su međe budući da su prodavali hrastove i tamo gdje su međe su u tlo postavljeni međašni stupići posprejani crveno.
6.2.Bratić njenog supruga SB prodao je šumu optuženiku, dok joj je suprugov bratić NB rekao da je CB šumu prodao, ali da mu se čini da se nisko sječe pa da ide pogledati da se ne bi sjeklo njeno. Otišla je u šumu pogledati i zatekla jednog mlađeg, a jednog malo starijeg muškarca njoj nepoznatih, koji su sjekli. Vidjela je da je jedno njihovo stablo porušeno i započela razgovor u kojem je saznala da su oni to isto jutro posjekli to stablo. Tada je rekla da je ona vlasnica, oni su rekli da nemaju ništa sa sječom i da će pozvati gazdu. Gazda je došao, time da prepoznaje optuženika kao tog "gazdu" i rekao da je šumu kupio i da ima sve uredne papire, a ona se može obratiti institucijama. Rekla je da je šuma njena i pokazala što je njeno, ali međašnih oznaka nije bilo. Optuženik je tada rekao da je šuma njegova i da je njemu drukčije rečeno. Naknadno je porušeno još stabala na tom istom mjestu te je obračun štete radila šumarija. U trenutku procjene stupića koji predstavljaju međašne oznake nije bilo.
6.3.U šumi je posjećeno 5-6 stabala, to jutro kada je vidjela sječu, bila je posječena jedna bukva, a u ukupnosti bili su posjećeni hrastovi, bukve i jedan manji grab. Sve međe u vidu stupića su bile u šumi, osim međe sa SB. Sva stabla su posjećena u intervalu od oko 8 dana. Nije vidjela tko je ova druga stabla sjekao, samo zna da su stabla iščupana i posjećena. Ranije u šumi spornih sjeća nije bilo. Ona je sa optuženikom u šumi pričala da ima šumu u Zelini i da ako bi bio zainteresiran da bi mu mogla prodati drva, ali nikada nisu došli u situaciju da razgovaraju o kupoprodaji. Stabla u ovoj spornoj šumi nije mu nudila na prodaju. Oni su hrastove iz ove sporne šume i prije prodavali, prije sječe međe su bile postavljene.
6.4.Kod procjene štete međe je ona pokazala. Cijela parcela na kojoj je sporna sjeća izvršena nalazi se ispod parcele bratića SB i iznad parcela jednog drugog CB. Ona nije vidjela optuženika da ruši šumu. Točno je da je optuženiku dala broj mobitela da se javi, jer je smatrala da je normalan čovjek i da mogu poslovati. Zna gdje je njena međa između njenog i Zvonimirovog i tu je među pokazala kod procjene štete. Širinu parcele ne zna. Ona je SB nazvala i rekla što se dogodilo, a on je rekao da je optuženiku među pokazao i rekao da se drži međe. Nije spominjala SB da sada više nema međašnih stupića.
7.1.Svjedok SB (list 171) iskazao je da je ZB rekao da bi prodao drva kada ga je on pitao zna li nekoga tko drva prodaje pa je putem ZB došao u kontakt s optuženikom. Optuženiku je predao z.k. izvatke, a pomoću tih podataka on je uzeo podatke o posjedovnim listovima i putem tih podataka utvrdio među. Svjedok ne zna gdje se međa nalazi jer je to od njegovih pradjedova, optuženik je sam pomoću podatka iz katastra utvrdio gdje se međa nalazi. U šumi nije vidio nikakve međašne stupiće. Tamo je bio sa optuženikom i ZB. IB ga je nazvala i rekla je da optuženik pilio u njenoj šumi. Tada je nazvao optuženika i on je rekao da je IB pomaknula među za jedan metar.
7.2.On ne zna tko je među između njegove šumu i šume ĐB odredio, on je dao optuženiku papire. Dodao je da ga je optuženik prevario jer mu je drva prodao povoljno s ozbirom da su se dogovorili da će mu optuženik isporučiti 8 kubnih metara drva iz šume, a to nije učinio. On niti danas ne zna gdje je međa. Živi u [adresa] te u šumi do onog dana nije bio. Njega nitko nije zvao kada je bio obračun šumske štete samo su mu dostavili iz šumarije dokumente. 7.3.U šumi su bili ZB, optuženik i on te njegov bratić CB. Bratić je išao u šumu jer on bolje zno gdje je šuma. Optuženik je vidio na bukvi crvenu oznaku i rekao je da je to međa i CB se je s tim složio. Svjedok je potpisao Ugovor vezano uz prodaju stabala, a optuženik je tada rekao da je to obrt njegove supruge, a s njim su bili supruga i dijete te ZB. On je tek danas saznao da ona nije vlasnica te firme, nego netko drugi, svjedok slabo vidi te mu je danas IB pokazala da ne piše da je supruga optuženika vlasnica firme kojoj je prodao drva. Njemu je 15 tisuća koliko piše u ugovoru isplaćeno. Sada vidi da je vlasnik firme ŽB. Pitao je kako to da u ugovoru nema spomena o 8 kubnih metara drva koji bi se svjedoku dostavili, a optuženik je rekao neka bude bez brige, da je to dogovor.
8.Svjedok ŽB iskazao je (list 179) da mu je otvorio obrt " [obrt]" u dogovoru sa optuženikom. Optuženik je imao punomoć i mogao je sklapati ugovore za taj obrt, a kasnije je imao problema jer je svjedok ispitivan kao i svjedok u postupcima koji su pokretani. On se na ugovoru koji se nalazi u ovom spisu na listu 78 nije potpisao. SB ne poznaje. Obrt " [obrt]" je zatvorio u neko vrijeme prošle godine jer nije želio imati problema.
9.1.Svjedok ZB iskazao je (list 178) da je on agent za nekretnine, ali inače poznaje i SB koji je ovdje bio prodavatelj i optuženika koji je bio kupac. Spojio ih je jer je SB prodavao šumu te je bio sa njima u šumi. U šumi je bio i SB koji stanuje u blizini nekretnine, a koji je bratić SB iz [adresa]. SB koji stanuje lokalno pokazivao je međe, a nešto je međe, čini mu se, pokazivao i SB iz [adresa].
9.2.Nije mu poznato je li optuženik za sebe kupovao šumu osobno ili kao nositelj obrta, odnosno vlasnik firme. Bio je prisutan kada je optuženikova supruga dala SB 15 tisuća kuna na ime kupoprodajne cijene. Predala mu je novce drugi dan nakon dana kada su bili u šumi, i to u jednom hotelu. Ne zna je li vidio kupoprodajni ugovor. Nema nikakva saznanja o dogovoru između stranka vezano uz obavezu optuženika da prodavatelju dovezu drva.
9.3.Ne sjeća se je li u šumi netko označavao među, moguće da ju je označavao bratić SB. Čini mu se da su u susjednoj šumi, u blizini, bila porušena stabla, ne zna čija je to šuma, čini mu se da je to bio hrast.
10.1.Svjedokinja ŠB iskazala je (list 185) da je bila na terenu radi procjene šumske štete, a u pratnji IB. Nije u šumi provjeravala postoje li međašne oznake, niti je to njena zadaća, a međašne oznake nije niti vidjela. Panjevi koje je označila, i drvna građa, nešto u šumi, a nešto na prilaznom putu, bili su označeni skoro svi čekićem. Ono što nije bilo označeno, može biti da se slučajno sruši kod rušenja. Osim IB kod procjene nije bilo drugih vlasnika. IB pokazala je jedno stablo hrasta koje je raslo uz glavni put, a za koje je rekla da je njeno.
10.2.Ona se sada sjeća samo jednog stabla hrasta, ali ako u izračunu stoji da su bila tri stabla hrasta, onda je to točno. 10.3.U postupku doznake, doznačar izlazi na teren, time da šumoposjednik istog odabire. Kod doznake se biraju zrela, loša stabla i slično već prema mjerilima te se vrši izračun. Šumoposjednik odgovara za podatke koje da o vlasništvu parcele i njenim međama.
11.1. U ovom predmetu nalaz i mišljenje kao vještak geodetske struke prvo je izradio geodeta Goran Jerneića iz društva Geotag d.o.o. 10. siječnja 2020. (list 222-225) proizlazi da je sječa izvršena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se sve oznake postavljene na očevidu nalaze unutar te čestice, time da je pod rednim brojem 1 panj bukve, pod rednim brojem 5 panj hrasta, pod rednim brojem 2 stablo graba koje se i dalje nalazi u šumi, dok su rednim brojevima 3, 4, 6 i 7 označena drvenim kolcem prema pokazivanju oštećenice mjesta gdje su navodno rasla porušena stable.
11.2.Iz skice vještaka vidi se da postojeće međašne oznake, kao i međa koju je pokazala oštećenica, ne prate liniju stvarne međe prema načinjenoj snimci. Također je vidljivo da se panj bukve i panj hrasta nalaze na dva odvojena mjesta van međe nekretnine 2224/3 sa susjednom nekretninom. Nadalje, donja nekretnina s kojom graniči nekretnina oštećenice nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica], dok gornja nekretnina nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica], a nijedna on tih nekretnina nije bila predmet ugovora o kupoprodaji koji je sklopljen sa SB (list 83).
11.3. Međutim, na raspravi 4. listopada 2023. optuženik prvi put iznosi tvrdnju da društvo GEO-TAG d.o.o. i LB nisu bili na listi geodetskih vještaka te predlaže izdvojiti nalaze iz spisa. Navodi da je podnio kaznenu prijavu USKOK-u. Priložio je dopis Ministarstva pravosuđa i uprave od 17. kolovoza 2023. s podatkom da niti LB niti društvo GEO-TAG d.o.o. od 4. siječnja 2022. pa nadalje nisu bili ovlašteni sudski vještaci. Kako je nalaz potpisao vještak Goran Jerneić, sud je zatražio podatke o tome je li on od 24. listopada 2019. pa nadalje bio na listi stalnih sudskih vještaka za geodeziju. Isto tako, jesu li od tog razdoblja do 4. siječnja 2022. na listi bili LB i društvo GEO-TAG d.o.o. Podatak je pribavljen 13. listopada 2023. i na taj način se utvrdilo da nijedan od imenovnih nije imao svojstvo stalnog sudskog vještaka, iako su i LB, Goran Jerneić i društvo GEO-TAG d.o.o. godinama i za sjedište suda i za Stalnu službu u Zaboku izrađivali nalaze kao sudski vještaci. Nakon razdvajanja postupka, obrana je predložila da se provede novo vještačenje po ovlaštenom geodetskom vještaku radi utvrđivanja međe. Stoga je sud naložio novo vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku.
12.1.1.Proveden je očevid na mjestu sječe 28. ožujka 2024. (list 435-434) u prisutnosti drugog geodetskog vještaka iz društva GROMatic d.o.o., Maria Kranjca. Prilikom očevida sud je našao 5 panjeva, 3 panja hrasta i dvije bukve te jedno oboreno stablo graba. Pritom valja napomenuti da se oštećenica u ponovljenom postupku očitovala, na raspravi 6. srpnja 2021., da je u šumi u međuvremenu našla dva panja koja su bila zarasla i sud ih nije našao. Postojanje ta dva dodatna panja hrasta sud je neposrednim zapažanjem konstatirao na očevidu 16. rujna 2021. u prisutnosti optuženika (list 314-315) i tako utvrdio da su panjevi bili iščupani iz zemlje, zarasli u vegetaciju i djelomično prekriveni zemljom.
12.1.2. Iz nalaza i mišljenja novog vještaka, čiji je sastavni dio i skica (list 441-450) prikazane su crnom linijom međe prema pokazivanju oštećenice, a plavom prema katastarskom planu. Međutim, svi pronađeni panjevi nalaze se unutar I plavih I crnih linja, koso sredinom te nekretnine. Riječ je o nekretnini oznaka č.k.br. 2224/3 k. o. [katastarska općina], posjed oštećene IB. Donja nekretnina s kojom graniči nekretnina oštećenice nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica], dok gornja nekretnina nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica], a nijedna on tih nekretnina nije bila predmet ugovora o kupoprodaji koji je sklopljen sa SB (list 83). Time su zapravo i društvo Geotag i društvo Gromatic sačinili istovjetni nalaz i mišljenje, a prema kojem se svi na očevidu pokazani panjevi nalaze unutar nekretnine oznaka č.k.br. 2224/3 k. o. [katastarska općina]. Oštećenica je pokazala svoj posjed drugačije nego bi on bio definiran linijama katastarskog plana, što je uobičajen slučaj na području Zagorja. Međutim, u ovoj situaciji nema mjesta dvojbi da su svi panjevi I unutar granica linija te nekretnine prema katastarskom planu (plave linije).
12.2.Vještak Mario Kranjec na raspravi je pojasnio da je na skici – legenda objašnjeno što prikazuje plava, a što crna linija. Jasno je da su katastarski planovi stari i da je na terenu tijekom vremena moglo doći do promjena. Također je iskazao da je u travnju 2017. katastarski plan bio drugačiji i moglo bi se usporedbom starog plana doći do novog stanja stvari. S obzirom na takav iskaz, sud je dostavio spis društvu Gromatik KR, uz zadaću da dopuni nalaz i mišljenje iz travnja 2024. na način da sačini skicu na kojoj će pokazati gdje su situirani panjevi sporne sječe locirani prilikom očevida od 28. ožujka 2024., kao i točke koje je oštećenica pokazala prilikom očevida kao krajnje točke međe između svoje nekretnine i nekretnine SB, a s obzirom na katastarski plan koji je bio u travnju 2017.
12.3. Međutim, u dopuni nalaza vještak se očitovao da u travnju 2017. nije postojao drugi katastarski plan, nego onaj koji je korišten.
12.4. Takav nalaz i mišljenje sud prihvaća kao jasan, stručan i potpun, dok objektivnost vještaka nije ničim dovedena u pitanje.
12.5.Prema takvom stanju stvari, ne postoji nijedan objektivni razlog zbog kojeg bi se prilikom sječe stabala po predmetnom ugovoru o kupoprodaji koji je sklopljen sa SB sjekla stabla na nekretnini pokojnog ĐB, jer nije mogla biti riječ o zabuni. Ugovor na listu 83 spisa između SB iz [adresa] i obrta [obrt] odnosi se na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (iako je u ugovoru navedena, moguće omaškom, k. o. [katastarska općina]).
12.6.Dopunski ispitan, svjedok SB iz [adresa] iskazao je (list 600-601) da Ja se sada samo sjeća da je prijatelja zamolio da nađe nekoga jer bi prodao drva, niti ne zna što je prodao, zna da je izvršeno čekičanje. Zna također da je posječeno više nego je počekičano. Njegov bratić je u međuvremenu umro, ali je njegova supruga vidjela da je izvršena sječa u njihovoj šumi i to je prijavila. Svjedok je imao samo ZK izvadak, nije znao gdje su na terenu međe. Optuženik je sam pogledao gdje su međe, uzeo je ZK izvadak kojeg mu je svjedok donio i pogledao na Internet. Svjedok ne zna kako je došlo do sječe u šumi njegovog bratića. Supruga pokojnog bratića je znala međe jer su oni tamo živjeli, vidjela je svježu piljevinu i panjeve i pokazala je na očevidu te panjeve. Njemu je rekla na telefon da je posjećeno par stabala, bukva i hrast, ali ne sjeća se koliko. Njemu nitko nije spominjao da bi bile međe označene u šumi. Nije optuženika ništa pitao o sječi, njega je u životu vidio triput. On se s optuženikom našao u šumi i optuženik je tamo na mobitel gledao međe. Svjedok mu nije ništa mogao pokazati u šumi jer to niti ne zna. Njemu su optuženik i njegova žena dali 15.000,00 kuna. U šumi kod pokazivanja međe bio je jedan ZB, a nije bio svjedokov bratić jer je on doma ležao bolestan. Svjedoka nije interesiralo tko je u šumi. Vidio je u šumi da optuženik gleda na mobitel.
12.7.Po ocjeni suda, iskaz ovog svjedoka podupire tvrdnje iz optužnice, a demantira optužnikovu obranu. Optuženik, osoba inače više puta osuđivana za kaznena djela krađe, je u šumi, bez da je od osoba koje polažu pravo na nekretninu, dobila potvrdu o granicama nekretnine, po ocjeni suda, iskoristila priliku da posječe stabla pogodna za prodaju. Riječ je o stablima koja nisu locirana samo na jednom mjestu, nego na raznim mjestima u šumi, što demantira tvrdnju da bi se optuženik moguće zabunio oko međe i stoga izvršio spornu sječu.
13.1.Oštećena IB opisala je da je u šumi zatekla njoj nepoznate osobe koje su vršile sjeću, a koje su kao „gazdu“ imenovale optuženika kojeg je ona prepoznala u sudnici i koji je tada bio prisutan. Tom je prilikom već srušeno jedno stablo bukve. Optuženik negira da bi on naložio sjeću prikazujući se samo posrednikom u postupku kupoprodaje. Međutim, svjedok ŽB, koji bi navodno bio nositelj obrta [obrt] porekao je da je on potpisao kupoprodajni ugovor s SB i istaknuo je da je imao problema s optuženikom jer mu je dao punomoć da sklapa ugovore za spomenuti obrt. Prodavatelj SB nije kontaktirao s ŽB, nego je stekao dojam da je optuženikova supruga vlasnica obrta s kojim je sklopio ugovor, a ona je bila prisutna predaji novca. Svjedok ZB navodi da je on bio posrednik u kupoprodaji između prodavatelja SB i optuženika pa nije logično da bi posrednici bili i on i optuženik. Iskaze svih ovih osoba, svjedoka i oštećenice, sud prihvaća kao logične, dok optuženikovu obranu ne prihvaća13.2.Na temelju tako provedenih dokaza sud je utvrdio da je upravo optuženik posjekao (u širem značenju riječi-da je naložio sjeću, odnosno posredstvom drugih osoba posjekao šumu, a kakva konstatacija, po ocjeni suda, nije trebala biti navedena u činjeničnom opisu budući da se u svakodnevnom govoru i za osobu koja je dala posjeći šumu koristi termin da je „šumu posjekla“). Okolnost da se optuženik na raspravi brani drugačije, navodeći da je bio posrednik, po ocjeni suda, nevješti je pokušaj otklona kaznene odgovornosti od sebe. Treba istaknuti da je optuženik na raspravi naveo da je stablo graba slučajno srušeno tijekom sječe. Stablo graba nalazi se na sredini nekretnine oštećenice, time da je blizu tog stabla i panj bukve. Priznanjem da je stablo graba slučajno srušeno tijekom sječe, optuženik je, po ocjeni suda, zapravo priznao da ima neposredna saznanja o sječi na nekretnini oštećenice, kakva kao posrednik ne bi imao. Na temelju provedenih dokaza sud ocjenjuje da je optuženik, iskoristivši okolnost da je naložio sjeću po kupoprodajnom ugovoru s SB, prilikom iste sječe posjekao, ne samo stabla u toj šumi, nego i stabla u šumi vlasništvo ĐB. Pritom je odabrao stabla koja su imala prikladnu gospodarsku vrijednost. Taj zaključak sud izvodi iz činjenice da je optuženik posjekao stabla međusobno odvojena, dakle s različitih lokacija, a koja niti nisu graničila s nekretninama za koje je sklopio kupoprodajni ugovor. U šumi je ostalo stablo graba, očito slučajno srušeno tijekom sječe stabala koja su bila gospodarski vrijedna pa kako je optuženik imao kontakt IB i sa njom štoviše u šumi i razgovarao, bilo bi logično očekivati da je istu kontaktirao i obavijestio je da je slučajno srušio stablo te pokušao postići dogovor oko naknade štete.
13.3.Oštećenica je kod izračuna šumske štete prijavila da su posjećena 3 stabla hrasta, 3 bukve i 1 stablo graba. Svjedokinja ŠB, koja je radila procjenu šumske štete, nije identificirala nekretninu na kojoj bi bila posjećena stabla, nego je radila izračun prema drvnoj građi u šumi i na prilaznom putu. Sud prihvaća iskaz svjedokinje ŠB kao vjerodostojan, budući da je riječ o objektivno nezainteresiranoj osobi. Svjedokinja ŠB također je spomenula da je vidjela panjeve koji su bili skoro svi označeni čekićem. Kako obitelj IB nije planirala sječu, niti je tražila doznake radi sječe stabala, nego su stabla na njihovoj nekretnini posjećena bez dozvole, nije logično da bi panjevi s doznačnim oznakama bili na njihovoj nekretnini. Na raspravi se svjedokinja ŠB mogla sjetiti samo jednog stabla hrasta koje je raslo uz put.
13.4.U postupku koji je prethodnio donošenju ukidne odluke sud nije pronašao sve panjeve na terenu, niti tragove da su stabla bila iščupana iz tla, kako je iskazala oštećenica. Oštećenica se u ponovljenom postupku očitovala, na raspravi 6. srpnja 2021., da je u šumi u međuvremenu našla dva panja koja su bila zarasla. Sud je prilikom očevida u ponovljenom postupku 16. rujna 2021. kao i u narednom očevidu 28. ožujka 2024. (list 435-434) našao 5 panjeva, 3 panja hrasta i dvije bukve te jedno oboreno stablo graba. Dva novopronađena panja hrasta bila su iščupana iz tla. U odnosu na kaznenu prijavu, u šumi nije nađen samo još jedan panj bukve. S obzirom na teren kakav je sud neposredno vidio na očevidu, prisutnost niskog grmlja i drugog raslinja, moguće je da je i taj panj negdje zarastao u šumi, što pokazuje da oštećenica nije dala neistinit iskaz. Međutim, taj panj koji nije pronađen sud nije mogao locirati pa ga nije uzeo u obzir kod procjene štete.
13.5.S obzirom na naknadno nađene panjeve i sporne činjenice oko vremena sjeće, sud je zatražio nalaz vještaka šumarske struke na temelju fotografija panjeva s očevida u spisu. 14.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Davora Cesarca od 20. veljače 2022. (list 334-336) na temelju fotografija očevida nije se moglo utvrditi vrijeme sječe, nego se vještak očitovao da je prihvatljiva razina vjerojatnosti da je sječa starijeg datuma od 2017.
14.2.1. Nakon toga, vještak Cesarec neposredno je pregledao panjeve na očevidu 22. veljače 2023. (list 372-374). Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Davora Cesarca od 22. ožujka 2023. (list 382-386) proizlazi da razmatranjem faktora, boja panja, mehanička svojstva, količina i vrsta truleži, stadij truljenja, vrste i razvijenost gljiva, mahovina i drugo te ostalo, nije se moglo sa sigurnosti utvrditi vrijeme sječe, no ista je starija od 3-4 godine, također se nije moglo utvrditi jesu li sva stabla posječena u istom razdoblju.
14.2.2.Šteta je izračunata prema prodajnoj aktualnoj cijeni pojedinog šumskog proizvoda iz prodajnog cjenika Hrvatskih šuma do.o. pomnožena faktorom koji je utvrđen Cjenikom (Šumsko-odštetni cjenik NN 37/15). Vrijednost srušenih stabala u trenutku sječe isključivo u odnosu na tržišnu vrijednost posječenih stabala, drvne mase, a bez ostalih parametara vrijednosti, izgubljena dobit i slično, ne može se odrediti budući da se s dovoljnom sigurnošću ne može odrediti godina sječe, a cijene Hrvatskih šuma se redovito ažuriraju, uobičajeno na godišnjoj razini. Na temelju kubikaže panjeva vještak je izračunao visinu štete s uključenim zaštitnim faktorom ukupno 979,73 €. Vještak je prodajnu cijenu umnožio zaštitnim faktorom.
14.3.Na raspravi dopunski ispitan, vještak je iskazao (list 460) da postoji razlika u vremenu rušenja stabala na koje se odnosi njegov nalaz, panjevi su bili u visokom stupnju raspada i ne može se reći kolika bi ta razlika bila. Međutim, može se reći da je riječ o razlici većoj od dvije godine, a to je razlika od sječe općenito u ovom predmetu. Na pitanje optuženika da komentira kako to da se redni brojevi oznaka stabala iz njegovog nalaza razlikuju od brojeva iz naloga suda, navodi da je vještačio kako je geodeta na terenu pokazao. On je u nalazu obračunao klase, tako je napisao nalaz kao što je to uobičajeno. On je sve to sumirao jer ima takav program. Promjere panjeva može dostaviti naknadno. On je promjere panjeva koristio jer se bez toga ne može niti izračunati šteta. On je nalaz radio prema Pravilniku o utvrđivanju šumske štete, gdje su parametri: promjer panja, vrsta šume, na temelju susjednih stabala utvrđuje se kolika je visina stabala. Napominje da se radi o procjeni, a procjena može varirati. Naime, stablo nismo vidjeli. On je izračunao štetu na temelju panjeva koje je izmjerio prilikom očevida. U ovoj situacija ne može izdvojiti izmaklu dobiti od stvarne štete jer ne može utvrditi kada je sječa izvršena. Procjenu je radio prema cjeniku iz vremena kada je sačinjen nalaz, a cjenik se mijenja svake godine. Razlika između cijene u 2017. i 2023. može se procijeniti pomoću stope inflacije koja se objavljuje na stranicama Hrvatskog zavoda za statistiku. Hrvatske šume više niti ne objavljuju cjenik za 2017. Inflacija je bila preko 30% pa bi za to trebalo umanjiti njegov izračun, dakle 979,73 eura bi trebalo umanjiti za oko 30%. On se nije koristio izvidom šumske štete iz 2017. u spisu. On je vrijednost izračunao sukladno Pravilniku. Nije se rukovodio podatkom o sječi iz optužnice. Ako bi došao u posjed cjenika Hrvatskih šuma iz 2017., bio bi u mogućnosti izračunati kolika je bila šumska šteta ako bi uzeo vrijeme sječe s travnjem 2017. Vještaku je predočen izračun šumske štete na listovima 32-33 spisa, nakon čega on navodi da je taj obračun izrađen sukladno svim propisima struke, a on i poznaje rad ŠB pa tvrdi da se taj izračun može koristiti i odnosi se na 2017. Faktor 2,5 ubraja ono što je osoba uložila u šumu i sa njime se množivrijednost drvne mase kako bi se dobila stvarna šteta. Što se tiče razlike u kubikaži hrasta označenog kao panj broj 5 u pročitanom izračunu šumske štete i njegovom izračunu, navodi da nisu niti u isto vrijeme bili u šumi i nisu zajedno radili. Smatra da je precizniji izračun ŠB, kao i kubikaža tamo navedena.
14.4.Radi preciznog izračuna štete sud je vještaku Cesarcu dostavio spis kako bi se očitovao kolika je bila vrijednost štete za panjeve bukve i hrasta pregledane na očevidu 22. veljače 2023., bez uvećanja za koeficijent, u 2017. Vještak se poziva koristiti precizne podatke o promjeru panjeva pribavljene na očevidu. Nakon toga vještak je dostavio pisani nalaz gdje je naveo da sveukupna šteta u šumi iznosi 391,89 € (list 508-509).
14.5.Vještak je na raspravi napomenuo da iznos 391,89 eura ne predstavlja ništa, to se mora množiti sa zaštitnim faktorom da bi se dobila šteta. Upitan da dovede u vezu navode o posječenoj kubikaži hrasta sa tim iznosom, navodi da to međusobno nema veze. Misli da bi ovaj nalaz kojeg je dostavio 26. lipnja 2025. trebalo ignorirati jer bez zaštitnog faktora on ne predstavlja ništa, to je protiv propisa. Upitan je li pod prisilom sačinio taj nalaz, navodi da ga je sud tražio da dostavi iznos bez zaštitnog faktora. Međutim, taj izračun nema veze sa štetom. On se nije očitovao da to ne može dostaviti jer ga je sud tražio izračun bez zaštitnog faktora. On je dostavio ono što ga je sud tražio.
14.6.Smatra da je šteta 979,73 eura kako je navedeno u nalazu iz ožujka 2023.
14.7.On je i jedan i drugi izračun, dakle i u lipnju 2025. i u ožujku 2023. radio prema Cjeniku NN 37/15 kako je i navedeno. On €je kubikažu stabala odredio prema članku 12. Cjenika. On je samo pregledavao konkretne panjeve, a stabla ne. Rezultat bi sigurno bio drugačiji da je pregledavao stabla. Za svaku klasu kako je naveo u nalazu F i dr. , kao i ogrjev je cijena drugačija. Nema podatak za svaku od tih klasi koliko ona novčano iznosi, imam prosječne podatke za takav tip šume. Svaka klasa ima drugačiju cijenu. Nema konkretne podatke koja količina konkretne drvne građe bi potpala pod koju klasu. Procjene se i između vještaka razlikuju i uvijek dođe drugačiji rezultat. Stablo nikad nije savršeni valjak niti savršena kružnica, a svaki se volumen računa kao da ti bo bio slučaj, kao na temelju savršenog valjka. Da ispred sebe imamo stablo i sortiramo ga prema klasama, rezultat bi bio drugačiji nego u nalazu.
14.8.On već 30 godina ima iskustva u procjenama štete i može reći da u odnosu na konkretne podatke za konkretnu drvnu građu, procjena bez da se gleda konkretno stablo može varirati maksimalno do 30%, odnosno može biti jako velika razlika, čini mi se da bi se "mogli naći unutar 30%".
14.9.Vještak navodi da on nije računao 2023. štetu prema cjeniku iz 2017., danas tog cjenika više nema, a smatra da bi trebalo umanjiti obračun štete iz 2023. za inflaciju prema podacima Državnog zavoda za statistiku od 23% i umanjiti izračunatu štetu za taj iznos. Službene cjenike vode Hrvatske šume, a kako je inflacija , mijenjaju iz "svaki i čas".
14.10. U ponovljenom postupku, sud je od vještaka zatražio da se očituje o vrijednosti drvne građe koja je navedena na listovima 383-384 spisa na temelju cijena koje su vrijedile 2017., a o čemu je iskazivao na raspravi 14. srpnja 2025. (list 527-533) te nije potrebno iskazivati uvećanje za zaštitni faktor. U odnosu na tu građu, vještak se u dopuni nalaza (list 607) očitovao da je riječ o iznosu 235,37 €.
14.11. Na raspravi je objasnio da je pročitao podneske obrane i zbog proteka vremena može se samo pozvati na sve svoje nalaze i dopune nalaza iz spisa. Na pitanje obrane po kojim je cijenama napravio dopunu nalaza predanu u spis 20. svibnja 2026., navodi da je koristio cijene iz 2017., a koje je izvadio iz svoje arhive, a to je službeni cjenik Hrvatskih šuma iz 2017.. Te podatke sada napamet ne zna, ali kada je radio dopunu, tada ih je kod sebe imao. Napomenuo je da je potrošio pola dana da te podatke nađe. Vještak navodi da su podaci na CD, nekada se CD može otvoriti, nekada ne pa ako bi uspio otvoriti CD, on može podatke dostaviti sudu. On je u dopuni na listu 607 izrazio volumen posjećenih stabala na temelju svoje vlastite izmjere panjeva u trenutku očevida. U pravilu, nakon proteka vremena, a ovdje je očevid bio nakon sječe, i to protekom nekoliko godina, volumen panja koji se izmjeri nakon takvog proteka vremena u pravilu je manji u takvom slučaju nego što je bio u trenutku sječe. Dogode se i specifične situacije da je volumen panja protekom vremena već nego u trenutku sječe, primjera radi ako je sječa bila u vrijeme suše pa je nakon toga bila poplava, može panj naknadno biti veći. O tome koliko bi to odstupanje moglo nije se mogao očitovati. U pravilu, takva poplava koja bi dovela do povećanja volumena panja morala bi biti velika i u lokalnom kraju bi se znalo da je bila takva poplava, u pravilu. On je u nalazu objasnio na temelju kojih parametara sam vršio izračun obujma. On je volumen računao putem prsnog promjera, sukladno Pravilniku o šumsko odštetnom cjeniku. Visinu stabala je na očevidu mjerio. Nakon 10 godina više ne može obračunati stvarni udio pojedine klase stabla, ali u nalazu je prikazao pojedine klase. Može samo reći da je izvršio izmjeru na terenu i na temelju toga iskazao volumen svake klase. Visinu stabala, iako u šumi nije bilo posjećenih stabala, procijenio je prema Šumsko odštetnom cjeniku, prema susjednim stablima jer se to tako procjenjuje, a to je u nalazu opisao. Riječ je o procjeni, volumen koji je procijenjen može odstupati od volumena stabala koja su posjećena. On je koristio promjere koje je izmjerio na terenu. Te podatke danas tu nema, a ne vjeruje da ih čuvam. On u računalu ima excel tablicu i pomoću programa je putem starog nalaza mogao izračunati i doći do podataka nalaza kojeg je zadnji predan u spis. On je za svaku klasu koristio zasebnu cijenu. Rubna stabla u šumi u pravila su niža od drugih stabala u šumi, a krošnja tih stabala je veća. Više se ne sjeća u odnosu na starost kojih panjeva se očitovao, na sve panjeve ili na određene panjeve. Obično u nalazu piše za svaki panj posebno.
14.12.Na temelju članka 11. Stavka 4. ZKP sud je uskratio obrani pravo postavljanje pitanja je li vještak prilikom očevida zatekao porušena stabla jer je to jasno iz spisa. Također, da vještaka ispituje o detaljima očevida jer se te činjenice vide iz spisa, a sva takva pitanja, po ocjeni suda, bila su sa ciljem odugovlačenja.
14.13.Sud ocjenjuje da je vještak Davor Cesarec osoba odgovarajuće struke, da nije objektivno zainteresiran. Njegov nalaz i mišljenje o starosti sječe sud prihvaća i dovodi ga u vezu s iskazom oštećenice, vjerodostojnost čijeg iskaza je u ponovljenom postupku potvrđena.
14.14. Vještak se u pisanom nalazu iz ožujka 2023. (list 382-386) očitovao da je sječa starija od 3-4 godine ( inkriminiran je travanj 2017.), nije mogao reći jesu li sva stabla posječena u istom razdoblju. Oštećenica je naknadno u šumi našla dva panja hrasta, pa da su to bili panjevi novije sječe, tada joj sud ne bi vjerovao da panjevi ne potječu od spornog događaja. Međutim, to su bili panjevi starije sječe koje oštećenica s obzirom na dimenzije nekretnine i svoju dob nije odmah našla u šumi. Međutim, ona je prijavila sječu točno određenog broja stabala istovremeno, ŠB je procijenila štetu na terenu i okolnost da u međuvremenu na terenu oštećenica nije našla sve panjeve ne može se uzeti na štetu vjerodostojnosti njenog iskaza. Svjedokinja ŠB, kao što je to vještak Cesarec iskazao, osoba je koja ima iznimno puno iskustva u procjenama šumske štete. Stoga ne bi bilo za očekivati da se ona protekom sedam godina sječa detalja svog konkretnog uredovanja pa da ju se ponovno ispituje. Međutim, za očekivati je da je ona procjenu napravila sukladno pravilima struke i objektivno. Bitno je i da se vještak Cesarec već na očevidu 22. veljače 2023. očitovao da su zbog procesa truljenja hrastovima smanjeni opsezi i to će utjecati na procjenu vrijednosti drvne građe (list 373).
15.1.Vrijednost posječene drvne građe sud je u ponovljenom postupku pribavio dopunu nalaza vještaka Cesarca i tako izračunao vrijednost posjećenih stabala, s vrjednostima cijena iz 2017. Vještak je na rasravi iskazao da ne može biti točno siguran u promjer posječenih stabala s obzirom na protek vremena. Međutim, za potrebe kaznenog postupka za postojanje kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11 mora postojati vrijednost stvari iznad nekadašnjih 1.000,00 kn, odnosno sada 132,72 €. Taj iznos sječom navedenih stabala u šumi oštećenice je sigurno premašen, s obzirom na podatke procjene štete savjetodavne službe i dopunu nalaza vještaka Cesarca.
15.2.Valja razgraničiti pojmove „štete“ i vrijednosti otuđene stvari kao kvalifikatornog elementa za kazneno djelo krađe. Šteta u građanskom smislu uključuje i izmaklu dobit i utrošene resurse (zbog toga se množi zaštitnim faktorom), dok za potrebe kaznenog postupka za postojanje kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11 mora postojati vrijednost stvari iznad nekadašnjih 1.000,00 kn, odnosno sada 132,72 €. U ovom slučaju takvu vrijednost stvari predstavlja vrijednost drvne građe.
15.3.Stablo graba ostalo je u šumi i srušeno je slučajno kod sječe bukve koja se nalazila pored njega pa se, po ocjeni suda, ne može optuženiku staviti na teret da je time što je došlo do sječe, odnosno rušenja tog stabla oduzeo tuđu pokretnu stvar. Zbog toga je sud, po službenoj dužnosti, i to stablo izostavio iz činjeničnog opisa.
15.4.Sud je po službenoj dužnosti intervenirao u činjenični opis optužnice tako što je izostavio oznaku nekretnine katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom da je geodetskim vještačenjem utvrđeno da se sva mjesta sječe koja je pokazala oštećenica nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Broj stabala usklađen je s preciziranim činjeničnim opisom kao na raspravi 14. srpnja 2025. (list 528).
15.5.Na ovaj način sud je utvrdio da je optuženik tri stabla hrasta i jedno stablo bukve na nekretnini vlasništvo ĐB posjekao (u širem značenju izraza da je ista dao posjeći) i zadržao za sebe, čime je ostvario sva objektivna obilježja djela koje mu je stavljeno na teret. Tim je činom optuženik raspolagao stablima kao da je on vlasnik.
16.1.Što se tiče subjektivnih obilježja djela, valja reći da je u postupku utvrđeno da je optuženik znao da sporna stabla nisu u šumi koju je kupio budući da nekretnina na kojima se ista nalaze niti ne graniči s nekretninama na kojima je on kupio stabla, pa je ipak ista srušio, odnosno da je postupao sa izravnom namjerom i sa srušenim stablima raspolagao kao da su njegova.
16.2.Ubrojivost i svijest o protupravnosti pritom ničim nisu dovedeni u pitanje. Naime, optuženik je osoba koja je u trenutku počinjenja mogla vladati svojom voljom i bila je svjesna što radi. Za suprotno nije proveden nijedan dokaz u postupku, niti je sud po službenoj dužnosti imao potrebu takve dokaze provoditi jer optuženik svojim držanjem pred sudom nije izazvao nikakvu sumnju u svoju ubrojivost.
16.3.Notorna je činjenica da je zabranjeno prisvajati tuđe stvari.
17.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.
18.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.
18.2.Kao olakotnu okolnost sud je cijenio protek vremena od počinjenja djela pa do presuđenja, pri čemu do proteka vremena nije došlo isključivo krivnjom optuženika, nego i zbog epidemioloških razloga, štrajka pravosudnih djelatnika, lažnog predstavljanja vještaka i slično. Protekom vremena gubi se odnos između djela i posljedice, a time i svrha kažnjavanja. Isto tako, relativno nisku vrijednost zakonom zaštićenog dobra, koja se očituje u visini štete.
18.3.Kao otegotno sud je optuženiku cijenio okolnost što je kazneno i prekršajno osuđivan. Pritom je optuženik već osuđivan za kaznena djela protiv imovine, uključujući i bezuvjetne kazne zatvora, a prvi put je osuđen 2003. Tijekom vremena optuženik se u toj mjeri protupravno ponašao i nije mario za zakone da se nalazi na izdržavanju višegodišnje kazne zatvora s očekivanim istekom 2028., uz druge postupke u tijeku. Zbog toga je istome potrebno izreći strožu kaznu u svrhu retribucije.
18.4.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo sud odmjerio kaznu zatvora od sedam mjeseci, odnosno kaznu u visini iznad posebnog minimuma, smatrajući da je ovakva kazna potrebna da se optuženik kloni daljnjeg protupravnog ponašanja. Sud ocjenjuje da je za ove konkretne okolnosti, uvažavajući i osobine optuženika i okolnosti počinjenja djela, kazna zatvora u trajanju kako je odmjereno, uz vrijeme provjeravanja, primjerena da se ostvare sve svrhe kažnjavanja (kako retribucija, tako i generalna i specijalna prevencija, odnosno da se izrekne odgovarajući stupanj prijekora te da se djeluje i na optuženika i na ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da više ne čine nova kaznena djela), a da izricanje strože kazne nema uporišta u nabrojenim olakotnim i otegotnim okolnostima konkretnog slučaja. Naime, nakon što izdrži kazne zatvora prije izrečene, kod optuženika je za očekivati nastup resocijalizacije i potrebno mu je omogućiti da se na slobodi primjereno ponaša.
19.Sud je oštećenicu uputio da imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parnici, gdje će, između ostalog, i dokazati da je ona jedina nasljednica ĐB jer to nije dokazala niti u ponovljenom postupku. Utvrđivanje činjenica na okolnost njene aktivne legitimacije i točne visine štete dovelo bi do nepotrebnog odugovlačenja ovog postupka.
20.1.Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci, time da su troškovi paušala odmjereni u iznosu utvrđenom Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka.
20.2.Također je optuženiku naloženo platiti troškove kaznenog postupka u iznosu ukupno kao u izreci, a to su troškovi izrade pisanog nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju u iznosu 7.125,00 kn, odmjereni rješenjem ovog suda (list 227) i predujmljeni iz sredstava suda. Također, putni troškovi svjedoka SB u iznosu 236,00 kn, svjedoka ZB u iznosu 80,00 kn te troškovi svjedoka ŽB odmjereni od strane Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru i predujmljeni iz sredstava tog tijela (list 123-125). Zatim putni troškovi svjedoka SB i SB za dolazak na raspravu u iznosu 102,00 i po 96,00 kn odmjereni rješenjima suda (list 174, 210 i 212) predujmljeni iz sredstava suda. Svi ti troškovi iznose 7.799,00 kn, što je tada bila valuta. U istoj valuti su odmjereni troškovi geodetskog vještačenja 2.500,00 kn (list 328) i šumarskog vještačenja 530,00 kn (list 339), što ukupno iznosi 10.829,00 kn, pretvoreno u sadašnju valutu primjenom fiksnog tečaja 1.537,26 €. Tome valja dodati troškove šumarskog vještaka u iznosima 169,22 € (list 394) i 66,92 € (list 467) te geodetskog vještaka u iznosu 331,80 € (list 453), odnosno ukupno 567,94 €, te za pisani nalaz vještaka 132,73 € (list 528), što sve čini troškove kao u izreci. Drugih troškova nije bilo.
20.3.Troškovi vještaka odmjereni su na temelju članka 15. Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12 i 111/12) u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP i člankom 22. stavkom 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (38/2014, 123/2015), dok su troškovi svjedoka odmjereni na temelju članka 6. Pravilnikao naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12 i 111/12) u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP.
20.4.Sud ocjenjuje da je sve odmjerene troškove optuženik u mogućnosti platiti budući da je radno sposoban i ima imovinu. Sud također ocjenjuje da, s obzirom na dani mu rok za plaćanje, optuženik plaćanjem ovih troškova neće naštetiti svojim dužnostima uzdržavanja.
20.5.Stoga je odlučeno kao u izreci.
U Zlataru 16. lipnja 2026.
SUTKINJA
mr. sc. Aleksandra Leljak
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj te oštećenik (protiv odluke o troškovima postupka i vezano uz imovinskopravni zahtjev) mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Karlovcu.
DNA:
1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-195/2017
2. Optuženi PB, Kaznionica Lepoglava
3. Odvjetnik VB, [adresa]
4. IB, [adresa]