Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2510/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Maji Praljak, kao sucu pojedincu, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice-specijalistice Tene Kovačić, u pravnoj stvari tužitelja Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB: 23759810849, zastupanog po punomoćniku Alanu-Stjepku Soriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupan po punomoćniku JB iz [adresa], radi isplate iznosa od 666,66 eura, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 12. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Alana Stjepka Sorića i zamjenice punomoćnika tuženika odvjetnice Melite Kuharić, na ročištu za objavu presude, 18. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, da u roku od 15 dana isplati tužitelju Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB: 23759810849, iznos od 660,00 eura (šesto šezdeset eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 14. studenog 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi od 12,0 %, a od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024 po stopi od 12,5%, a od 1. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024. po stopi od 12,25 %, a od 1. siječnja 2025. do 30. lipnja 2025. po stopi od 11,15%, a od 1. srpnja 2025. do 31. prosinca 2025. po stopi od 10,15%, a od 1. siječnja 2026. po stopi od 10,15 % odnosno dalje do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos od 6,66 eura.

III. Odbija se tužbeni zahtjev za iznos zakonskih zateznih kamata od 8. studenog 2023. do 13. studenog 2023., kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana isplati tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.898,37 eura (tisuću osamsto devedeset osam eura i trideset sedam centa).

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 437,50 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 28. studenog 2024. navodi da je 13. listopada 2023., u Zagrebu, na području Dubrave, došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo registarskih [registarska oznaka], kojim je upravljao PB, te motocikl registarskih [registarska oznaka], kojim je upravljao HB. Ističe da se prometna nesreća dogodila na raskrižju Zagrebačke ceste, Ulice Dubrava i Ulice kneza Branimira, kada je vozač PB, upravljajući vozilom ZG7441-GS, skretao ulijevo prema Ulici kneza Branimira iz smjera sjeverne kolničke trake Zagrebačke ceste dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljene zeleno svjetlo. U tom trenutku, na njegov prednji lijevi dio vozila naletio je prednjim lijevim dijelom motocikl ZG2585-IP kojim je upravljao HB, a koji se kretao prometnom trakom za desno južne kolničke trake Ulice Dubrava u smjeru istoka. U raskrižje je ušao također na upaljeno zeleno svjetlo, ali da se nije na dovoljnoj udaljenosti prestrojio na odgovarajuću prometnu traku kojom bi osigurao sigurno kretanje ravno kroz raskrižje. Ukazuje da je protiv vozača PB podneseno izvješće zbog prekršaja iz članka 57. stavka 2., kažnjivo po članku 57. stavku 7. Zakona, dok je protiv vozača HB podneseno izvješće zbog prekršaja iz članka 58. stavka 2., kažnjivo po članku 58. stavku 3. istog zakona. Na dan štetnog događaja osobno vozilo reg. [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja moj auto broj 04401657634 dok je motocikl ZG2585-IP na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470989187. Povodom predmetnog štetnog događaja, tužitelj je kao kasko osiguravatelj osobnog vozila reg. [registarska oznaka], vlasniku osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] PB dana 07.11.2023. godine isplatio iznos od 2.200,00 EUR/16.575,90 kn1 na ime štete na vozilu. Ističe da su za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovorni osiguranici tužitelja i tuženika u omjeru 70:30, a budući da je protiv osiguranika tužitelja podneseno je izvješće zbog prekršaja iz članka 57. stavka 2., kažnjivo po članku 57. stavku 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (oduzimanje prednosti prolaska), dok je protiv osiguranika tuženika podneseno izvješće zbog prekršaja iz članka 58. stavka 2., kažnjivo po članku 58. stavku 3. (nepropisna vožnja u raskrižju) istog zakona. Navodi da je tužitelj temeljem odredaba Zakona o obveznim odnosima, Zakona o osiguranju i Uvjeta osiguranja stekao pravo regresa prema tuženiku, te je stoga tuženika u mirnom postupku pozvao prvo na isplatu iznosa od 666,66 EUR, što predstavlja 30% iznosa kojeg je tužitelj ukupno isplatio povodom ovog štetnog događaja, što je tuženik u cijelosti otklonio. Na temelju čl. 963. Zakona o obveznim odnosima potražuje iznos od 666,66 eura uz zakonske zatezne kamate od 8. studenog 2023. do isplate uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 7. siječnja 2025. priznaje nastanak štetnog događaja i činjenicu da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] koje je sudjelovao u štetnom događaju i kojim je upravljao HB, na dan nastanka štetnog događaja bilo osigurano po polici obveznog automobilskog osiguranja br. 470989187 kod tuženika. Tuženik osporava odgovornost (suodgovornost) svog osiguranika za izazivanje prometne nesreće obzirom da je iz cjelokupne dokumentacije predmeta spisa, razvidno kako je isključivi krivac za izazivanje ove prometne nesreće upravo osiguranik tužitelja. Ističe da je upravo radnja osiguranika tuženika dovela do štetnog događaja s obzirom da prilikom skretanja u lijevo nije propustio sva vozila koja su nastavljala svoje kretanje po glavnoj cesti, odnosno, nije se uvjerio da radnju skretanja u lijevo može poduzeti bez dovođenja u opasnost ostalih sudionika prometa. Da je osiguranik tužitelja od svoje radnje odustao, do štete ne bi došlo. Tuženik ne osporava visinu tužbenog zahtjeva u pogledu visine štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a broj: 211-08/23- 4/35426 od 17. listopada 2023. (stranica 5-7 spisa), dopis od 2. listopada 2024. (stranica 9 spisa), policu moj auto broj: 04401657634 (stranica 10-13 spisa), presliku prometne dozvole (stranica 14-15 spisa), izvid štete (stranica 16 spisa), fotografije vozila (stranica 17-24 spisa), nalog za isplatu (stranica 25-26 spisa), regresni zahtjev s odgovorima (stranica 27-34 spisa), spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, I. Postaja prometne polcije Zagreb broj: 211-07/23-4/99332 (stranica 59-77 spisa), saslušan je svjedok PB (stranica 80-81 spisa), fotografije MUP-a (stranica 94-122 spisa) izveden je dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke dr. sc. Vladimiru Botici (stranica 126- 132, 134-140, 150-153, 160-162 i 165 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan za iznos od 660,00 eura.

5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 666,66 eura na ime materijalne štete nastale na vozilu njegovog osiguranika PB registarske oznake [registarska oznaka].

6. Među strankama je nesporna činjenica nastanka predmetnog štetnog događaja, visine nastale štete kao i da je vozilo-motocikl reg. oznake [registarska oznaka] koje je sudjelovalo u predmetnom štetnog događaju bilo osigurano kod tuženika po polici obveznog automobilskog osiguranja br. 470989187.

7. Među strankama je sporna odgovornost za predmetni štetni događaj. Na temelju članka 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

8. Odredbom članka 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24., dalje: ZSPC) propisano je da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.

9. Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju. (čl. 58. st. 1. ZSPC)

10. Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje. (čl. 58. st. 2. ZSPC) 11. Iz iskaza svjedoka PB utvrđeno je da se predmetna prometna nesreća dogodila na križanju Ulice Dubrava i Branimirove, kada je, dolazeći iz pravca Sesveta, Zagrebačkom cestom, skrenuo lijevo iz Zagrebačke u Branimirovu od smjera Dupca prema Sesvetama. Navodi da je bila kolona vozila, križanje je bilo zatvoreno, dva osobna vozila koja su išla u smjeru Sesveta dali su mu znak da može proći lijevo u Branimirovu pa da je tako i postupio. Ukazuje da je vozač motocikla, trakom koja ide isključivo desno, Branimirovom nastavio ravno u križanje i udario u njegovo vozilo s prednje desne bočne strane u kotač.

12. Iskaz svjedoka PB uzet je kao istinit budući da nije zainteresiran za ishod spora te je u skladu s dokumentacijom u spisu.

13. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dr. sc. Vladimira Botice.

Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Botice utvrđeno je da je HB je upravljao motociklom reg. [registarska oznaka] prometnom trakom za desno, južne kolničke trake ulice Dubrava u smjeru istoka, a da se nije na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem prestrojio na onu prometnu traku kojom je namjeravao proći kroz raskrižje, već je u raskrižje ušao na upaljeno zeleno svijetlo na semaforu i nastavljao daljnju vožnju ravno u smjeru istoka brzinom od oko 37km/h. Prema podacima iz spisa i provedenim analizama, mogućnost izbjegavanja prometne nesreće postojala je prvenstveno na strani vozača osobnog vozila VW Golf, ali se vozač motocikla kretao uz kolonu vozila u smjeru istoka prometnom trakom za desno, južne kolničke trake Ulice Dubrava, pa je na taj način bila smanjena mogućnost uočavanja predmetnog motocikla vozaču osobnog vozila marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao PB. Mogućnost izbjegavanja na strani motociklista je bila znatno ograničena jer prijeđeni put motocikla tijekom reakcije iznosi nekoliko metara, što je presudno kada je raspoloživa udaljenost do mjesta kontakta reda veličine 6–8 m. Stoga se kod motocikla, uz raspoloživi put od približno 6,5–7,5 m (očitano iz situacijskog plana), realno može očekivati da je značajan dio tog puta utrošen na reakciju, a preostali dio na kočenje, što dodatno ograničava mogućnost potpunog izbjegavanja sudara. Vozač osobnog vozila VW Golf započeo je radnju skretanja ulijevo pri brzini od oko 25 km/h, te je vozač VW Golfa imao mogućnost izbora radnje (odustajanje od skretanja, zadržavanje/zaustavljanje na mjestu prije ulaska u prostor sudara). Obveza propuštanja vozila iz suprotnog smjera je takve prirode da se očekuje povećana pažnja i ranije uočavanje nadolazećeg vozila, što smanjuje efektivno reakcijsko vrijeme u odnosu na iznenadnu, neočekivanu opasnost.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Vladimira Botice jer je izrađen stručno i u skladu s pravilima struke, a vještak je dopunskim nalazom i mišljenjem od 9. veljače 2026. stručnim i argumentiranim razlozima uspješno otklonio sve primjedbe na njegov nalaz i mišljenje. Naime, tužitelj je u podnesku od 29. siječnja 2026. (stranica 142-149 spisa) istaknuo prigovore koje je vještak otklonio navodeći da se, na temelju cjelokupno provedene prometno-tehničke analize, uključujući dopunsko razmatranje uočljivosti, predvidivosti prometne situacije, te prostornih i vremenskih parametara prometne nesreće, zaključuje da je predmetna prometna nesreća nastala kao posljedica međudjelovanja prometnih okolnosti i ponašanja oba sudionika. Mogućnost izbjegavanja sudara bila je ograničena na obje strane zbog kratkog raspoloživog vremena za reakciju, djelomičnih vizualnih zaklona i prometne situacije obilježene smanjenom predvidivošću putanja kretanja. S prometno-tehničkog stajališta opravdano je zaključiti da postoji uzajamni uzročni doprinos sudionika nastanku prometne nesreće, dok precizno kvantificiranje pojedinačnih doprinosa prelazi granice prometno-tehničkog vještačenja i predstavlja predmet pravne ocjene suda. Vještak je u cijelosti ostao kod stručnih nalaza i temeljnih zaključaka prethodno izrađenog nalaza i mišljenja, uz dodatna razjašnjenja iznesena u ovoj dopuni. Eventualna drugačija stručna tumačenja pojedinih elemenata prometne situacije ne bi mogla bitno izmijeniti osnovnu prometno-tehničku strukturu događaja niti dovesti do kvalitativno drugačijeg zaključka o njegovoj uzročnosti.

15. Zaključno, u dokaznom postupku utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila na način da su oba vozača imala upaljeno zeleno svjetlo prolaska na semaforu, s tim da je prometnica na kojoj se kretao motorist imala tri trake, dvije trake za ravan smjer kretanja, a treća za obavezno desno, te s obzirom da je bila gužva odnosno kolona vozila koja je stajala u dvjema trakama za ravno, da su ta vozila propustila vozača automobila koje je skretao u svoju lijevu stranu pa da je vozač motora obilazio kolone vozila u svojem smjeru ravno, prešavši u desnu traku za obavezno desno, ali da je nastavio ravno, a da je upravo zbog te kolone vozila u trakama za ravan smjer kretanja vidljivost za oba vozača bila smanjena. Ne može sa sigurnošću reći tko je mogao prije odnosno ranije uočiti drugo vozilo, ali su oba vozača morala prethodno provjeriti mogućnost prolaska.

16. Slijedom svega navedenog, vozač automobila trebao je, prije radnje skretanja ulijevo, propustiti motocikl, koji je dolazeći iz suprotnog smjera, zadržao smjer svog kretanja, ali je vozač motocikla bio dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje, stoga se omjer odgovornosti od 70:30 smatra realnim pa je na temelju članka 963. st. 1. ZOO-a, tužbeni zahtjev prihvaćen za iznos od 660,00 eura i odlučeno je kao pod točkom I. izreke.

17. Budući da je utvrđeno da 30% od ukupno isplaćenog iznos od 2.200,00 eura iznosi 660,00 eura, tužbeni zahtjev je odbijen u preostalom dijelu za iznos od 6,66 eura i donesena je odluka kao pod točkom II. izreke

18. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi.

19. Pravo na zatezne kamate od dospijeća do isplate propisano je odredbom članka 29. st 1. i 183. st. 1. ZOO., dok je kao početak tijeka zateznih kamata utvrđen dan 14. studenog 2023. na temelju članka 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ((„Narodne novine“ broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023, dalje: ZOOP) U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva) (stranica 27-28 spisa). Stopa zatezne kamate na glavnicu određena je sukladno članku 29. st. 2. ZOO-a. Visina iznosa glavnice od 660,00 eura utvrđeno je računskom operacijom od 30% od ukupne isplaćene štete od 2.200,00 eura (stranica 26 spisa).

20. Budući da je kao dan početka tijeka zakonskih kamata utvrđen dan 14. studenog 2023., a tužitelj je naznačio dan 8. studenog 2023., odbijen je tužbeni zahtjev za iznos zakonskih zateznih kamata od 8. studenog 2023. do 13. studenog 2023. pa je donesena odluka kao u točki III. izreke.

21. Odluka o troškovima donesena je na temelju odredbe članka 154. st. 5, a u svezi s člankom 155. ZPP, te budući da je tuženik izgubio u parnici dužan je nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u cijelosti pri čemu su uzeti u obzir samo troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. i 107/2025., dalje Tarifa).

22. Tužitelju je priznat trošak parničnog postupka, a koji se sastoji od sastava tužbe od 28. studenog 2024. prema Tbr. 7.1. u iznosu od 150,00 eura, sastava podnesaka od 29. siječnja i 10. veljače 2026. prema Tbr. 8.1. u iznosu od 150,00 eura, svaki, sastava podnesaka od 19. lipnja 2025. i 1. prosinca 2025. prema Tbr. 8.4. u iznosu od 37,50 eura, svaki, te pristupa na ročište 16. travnja 2025., 10. lipnja 2025. i 12. svibnja 2026. prema Tbr. 9.1. u iznosu od 150,00 eura, svako. Sveukupno 975,00 eura. Tužitelju je prema Tbr. 42 Tarife priznat i iznos PDV (25%) na sve obavljene radnje odvjetnika u iznosu od 243,75 eura.

Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,81 (čl. 1. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18, dalje: ZSP) u svezi s Tar. br. 1. st 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (''Narodne novine'' broj 53/19. i 92/21, dalje: Uredba)) i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,81 eura (čl. 1. st. 1. ZSP u vezi s Tar. br. 2. st. 1. Uredbe , ukupno 79,62 eura.

Priznat mu je i trošak predujma za prometno vještačenje i pristupa vještaka u iznosu od 600,00 eura čime ukupni troškovi tužitelja iznose 1.898,37 eura te je odlučeno kao u točci IV. izreke.

23. Tužitelju nije priznat trošak sastav podnesaka od 11. prosinca 2024. budući da se sudska pristojba za tužbu podnosi prilikom predaje tužbe (čl. 4. ZSP) , te podneska od 4. ožujka 2025. budući isti nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. ZPP-a)

Nadalje, tužitelj je odbijen i za iznos od 75,00 eura na ime troška pristupa na ročište za objavu presude budući da taj trošak sukladno odredbi članka 155. ZPP - a nije bio potreban za vođenje parnice jer ako stranka, koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude, na isto ne pristupi, može istoga dana preuzeti sadržaj presude s e-Oglasne ploče suda i na taj način na vrijeme biti upoznata sa sadržajem presude, a sve kako bi eventualno u roku podnijela žalbu. Tužitelj je odbijen i za iznos troškova koji su previsoko postavljeni odnosno tužitelj je odbijen u sveukupnom iznosu od 437,50 eura i donesena je odluka kao pod točkom V. izreke.

U Zagrebu, 18. lipnja 2026.

SUDAC:

Maja Praljak

Prijedlog odluke izradila

viša sudska savjetnica-specijalistica:

Tena Kovačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude s tim da žalba protiv presude u sporu male vrijednosti ne odgađa ovrhu (čl. 467 a ZPP -a). Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i (čl. 467. st. 1. ZPP-a).