REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2037/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Dariu Partlu, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste EV, u pravnoj stvari tužiteljice FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika DUKAT mliječna industrija d.d., Zagreb, Ulica Marijana Čavića 9, OIB: 25457712630, kojeg zastupa punomoćnik Marko Borsky, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 28. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženika Eme Marušić, odvjetnice, 18. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku DUKAT mliječna industrija d.d. isplatiti tužiteljici FV iznos od 2.534,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za iznos od 471,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2025. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.459,40 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 18. lipnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 17. kolovoza 2022. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca DUKAT d.d. Zagreb, KV prilikom pada na stepenicama koje se nalaze kod stroja. Naime, tužiteljica je prelazeći preko mokrih metalnih stepenica, držeći se desnom rukom za rukohvat, pala dočekavši se na lijevu ruku i udarila u zatiljak glave. Tužiteljici je predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i tijekom liječenja trebala je tuđu pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete, potražuje kako slijedi: za pretrpljene bolove 1.300,00 EUR, za pretrpljeni strah 1.000,00 EUR, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 800,00 EUR, za tuđu pomoć 200,00 EUR, ukupno: 3.300,00 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate kao i naknaditi tužiteljici parnični trošak sa pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 9. ožujka 2026., na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, potražuje u okviru kvalifikatornih okolnosti: za pretrpljene bolove iznos od 1.600,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 1.300,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 105,00 EUR, dakle, ukupan iznos od 3.005,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te osporava odgovornost tuženika kao i visinu utuženih iznosa. Ne postoji odgovornost tuženika za nastanak štete iz razloga što je do nastanka štetnog događaja došlo isključivo radnjom tužiteljice. Tuženik je kao poslodavac tužiteljice poduzeo sve zakonom predviđene mjere organiziranja i provedbe zaštite na radu. Tuženik je kao poslodavac proveo sljedeće: - Organizirao i proveo osposobljavanje radnika za rad na siguran način prije početka rada, pa tako i tužiteljice, - Osigurao radnicima radna sredstva (zaštitnu opremu) za rad na siguran način, pa tako i tužiteljici, - Kontinuirano obavještavao radnike o rizicima u svrhu prevencije istih, pa tako i tužiteljicu. Osim obveze poslodavca na provođenje odredbi Zakona o zaštiti na radu, radnik, pa tako i tužiteljica, su obvezni pridržavati se pravila zaštite na radu, te rad obavljati primjenjujući dužnu pažnju, na siguran način i vodeći računa o prevenciji rizika u skladu s naravi posla. Radnik tuženika, OV nije prisustvovao padu tužiteljice, ali je bio pozvan naknadno kao nadređeni tužiteljici. Tužiteljica je radila na radnom mjestu radnice u proizvodnji u pogonu čaša. Točno je da je tuženik prijavio, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao ozljedu tužiteljice kao ozljedu na radu dana 18. kolovoza 2022. Međutim, tužiteljica je bila potpuno osposobljena za rad na siguran način, imala je na sebi sva sredstva za rad na siguran način (zaštitna oprema) prilikom predmetnog događaja, te je bila kontinuirano obavještavana o rizicima u svrhu prevencije istih. Također, tužiteljica je dugi niz godina zaposlena na istom radnom mjestu te radi u istom pogonu, te je dobro upoznata sa sredstvima rada i opremom pogona. Također, predmetne stepenice su dizajnirane upravo tako da ne budu skliske (rešetkaste su tako da se tekućine ne zadržavaju na površini stepenica već eventualno cure između rešetaka na površinu ispod – na kojoj nije omogućeno kretanje). Predmetne stepenice imaju samo 2 gazišta i nisu strme. Predmetnom događaju nije prisustvovao niti jedan svjedok, već je tužiteljici, sukladno pisanoj Izjavi tužiteljice od 22. kolovoza 2022. nakon 5 minuta od štetnog događaja pomogla druga radnica, PV. U navedenoj Izjavi, tužiteljica navodi da je prilikom pada ostala bez svijesti i potom udarila u zatiljak glave, da se dočekala na lijevu ruku te je prilikom toga došlo do ozljede lijeve strane. Međutim, iz povijesti bolesti KB Merkur od 17. kolovoza 2022. (odmah nakon događaja), tužiteljica navodi da nije izgubila svijest, da je udarila lijevim hemotoraksom i da događaj rekonstruira u potpunosti. Iz povijesti bolesti sastavljene 19. kolovoza 2022. na KBC Zagreb, vidljivo je da tužiteljica navela da je pala 17. kolovoza 2022. niz 2 stepenice, najvjerojatnije uslijed nepažnje (mokre stepenice). Navodi da je ipak bilo gubitka svijesti ali da nije sigurna da li to uslijed sinkope ili udarca u glavu nakon pada. S obzirom da nije bilo svjedoka predmetnog događaja, ne može se utvrditi uslijed čega je tužiteljica pala (sinkopa ili nepažnja uslijed silaska niz navodno mokre stepenice), da li je tužiteljica uopće izgubila svijest (u KB Merkur tvrdi da nije) te da li su stepenice bila mokre ili ne. Iz predmetne dokumentacije, vidljivo je da tužiteljica niti sama nije sigurna koji je uzrok pada, da li je u pitanju bila sinkopa i pad ili poskliznuće i pad. Nadalje, tužiteljica je uz tužbu dostavila i raznu medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da tužiteljica ima i druge komorbiditete, koji su mogli utjecati na nepažnju prilikom silaska niz stepenice ili uzrokovali sinkopu uslijed je čega tužiteljica pala (npr. da ima niski tlak, dijabetes, problemi s kralježnicom, itd.). Dakle, nepažljivo postupanje tužiteljice ili sinkopa koja nije povezana s radom niti s radnim procesom već sa prijašnjim zdravstvenim stanjem tužiteljice je isključivi razlog nastanka štetnog događaja, a na što tuženik nije mogao utjecati unatoč provedenoj zaštiti na radu. Stoga tuženik ovim putem predlaže Naslovu da tužbu odbije u cijelosti kao neosnovanu i naloži tužitelju da isplati troškove postupka tuženiku.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu i ovjerenu tiskanicu prijave o ozljedi na radu (list 4-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 8-17 spisa), Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad (list 18 spisa), Izjavu tužiteljice (str. 26 spisa), Zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (str. 28- 29spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. VV (str. 43-44 spisa), usmeno je saslušan vještak dr. VV (str. 70-71 spisa), saslušana je tužiteljica (str. 38 spisa), te svjedok OV (str. 37-38 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

6. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

7. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

8. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija.

10. Među strankama je sporna odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

11. Prije svega valja reći da iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je do ozljede tužiteljice došlo 17. kolovoza 2022. u razdoblju od 11,00 do 11,59 sati u proizvodnom pogonu tuženika dok je prelazila preko stepenica. Prema izjavi tužiteljice prelazila je preko stepenica, poskliznula se i pala.

12. Temeljem podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je priznao tužiteljici ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno čl. 129. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13 i 98/19) kojim je propisano da o priznavanju ozljede na radu Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužiteljici priznao ozljedu od 17. kolovoza 2022. kao ozljedu na radu, a protiv navedene odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bila je dopuštena žalba Direkciji Zavoda u roku od 15 dana od dana primitka ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu, što je vidljivo iz ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu (list 8 spisa). Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja podnio žalbu, niti je to tvrdio tijekom postupka, slijedom čega je rješenje HZZO-a postalo pravomoćno.

13. Iz Izjave tužiteljice dane poslodavcu 22. kolovoza 2022. u bitnom proizlazi da je do ozljede došlo kada je tužiteljica prelazila preko metalnih stepenica, pri tome držeći se desnom rukom za rukohvat, prilikom silaska preko dviju mokrih stepenica kada je pala i prilikom pada na trenutak ostala bez svijesti. Udarila je u zatiljak glave i dočekala se na lijevu ruku te je pritom došlo dao ozljede lijeve strane u području od 8. do 12. rebra i prsne kosti i ostala je bez zraka. Nakon 5 minuta došla je kolegica PV, a prilikom pada imala je propisanu odjeću i obuću.

14. Iz iskaza tužiteljice danog kod ovog suda 17. veljače 2026. proizlazi da kod tuženika radi 8 godina. Navedeni događaj dogodio se ujutro kada je bilo u tijeku obvezno pranje strojeva. U jednom trenutku išla je obaviti svoj zadatak, a drugi kolega je u tim trenucima prao stroj koji se nalazio u blizini stepenica te je sve bilo mokro oko stroja. Nadređeni Kranj ju je pozvao radi davanja uputa te joj rekao da što prije treba otići oprati drugi dio stroja. U jednom trenutku, a kako je morala proći preko određenih metalnih stepenica i podesta držala se desnom rukom za rukohvat koji se nalazio uz podest te se počela spuštati niz 2 stepenice. Ističe da je podest bio mokar i mastan. Iako se držala desnom rukom za rukohvat, u jednom trenutku poskliznula se na drugoj stepenici te pala, udarila lijevim dijelom tijela i glavom te izgubila svijest. Nakon tog došla je kolegica PV, pomaknula ju je na kartone s strane te pozvala kolege nakon čega su se uputili u kancelariju, a potom je zvala hitnu. Navodi da je na tom dijelu i ranije bilo ozljeda, a nakon što se njoj to dogodilo napravljen je i rukohvat s lijeve strane. Također navodi da je na tom dijelu postojao i video nadzor koji obuhvaća taj dio prostorije te ističe da je zatražila snimku, ali su joj rekli da toga više nema. Zatražila je video snimku nakon nekih 4 mjeseca kada se vratila s bolovanja zbog predmetnog štetnog događaja. Navedenog dana imala svu propisanu odjeću i obuću. Po njenim saznanjima kod tuženika ne postoji organizirano čišćenje u smislu redovitosti već se postrojenja čiste nakon svake proizvodnje, po završetku proizvodnje, a čišćenje se obavlja lužinama, kiselinama i vodom, a postoje sredstva slična Čarliju. Čišćenja obavljaju pomoćni radnici i operateri, a tužiteljica je pomoćni radnik. Navodi da je bila pri svijesti kada je došla kolegica PV do nje, vidjela ju je kako joj prilazi te joj je kolegica rekla: " E, FV, što ti se dogodilo!". Navodi da je udarila glavom u silaznu stepenicu, a rebrima je udarila također u te dvije stepenice. Potpisala je Izjavu poslodavcu od 22. kolovoza 2022., a koja izjava se nalazi u spisu na stranici 26, te izjavljuje da je to ta izjava kada joj se ista predočava. Na pitanje pun. tuženika tužiteljici da li je tužiteljica, a kako to proizlazi iz Izjave prilikom pada na trenutak ostala bez svijesti, tužiteljica navodi da je to napisala te dalje pojašnjava da je od tog udarca ostala bez svijesti. Na pitanje pun. tuženika da pojasni dokumentaciju i to Povijest bolesti od 17. kolovoza 2022. koji se nalazi na stranici 9 spisa i tu u odnosu na navode da nije gubila svijest tužiteljica navodi da ne zna kako je to doktor napisao. Nakon dva dana je ponovno završila kod doktora na Rebru. Na pitanje pun. tuženika kako se kretala navedenog dana po predmetnim stepenicama tužiteljica navodi da se kretala normalno i pažljivo te ističe da se držala za rukohvat i da je to već samim time pažljivo. Nikad prije nije imala nikakve nesvjestice, omaglice ili nešto slično, a što može potvrditi liječničkom dokumentacijom. Ističe da je zdrava došla u Dukat. Video snimku je tražila od nadređenog OV. Za vrijeme bolovanja pomoć i njegu pružao joj je suprug i to prilikom kretanja, odlaska na wc, prilikom obavljanja kućanskih poslova i slično. Nadalje navodi da i dan danas ima posljedice zbog predmetnog štetnog događaja u vidu vrtoglavica, dođe joj mrak na oči. Prošla je sistematski pregled, a jedino što je zamolila je da je se oslobodi rada na visini što joj je uvaženo, a upravo zbog vrtoglavica.

15. Iz iskaza svjedoka OV proizlazi da kod tuženika radi kao rukovoditelj proizvodnje 40 godina. Nije vidio sam štetni događaj, a o istom je saznao kada je došao u administrativnu kancelariju gdje je bila tužiteljica sa kolegama. Razgovarao je s tužiteljicom, a ista je rekla da je pala, da se poskliznula i udarila u lijevu stranu tijela. Nije ju pitao zašto je pala, smatra da to nije bilo potrebno, da se vjerojatno pokliznula ili popiknula. Sjeća se da je navedenog dana imala propisanu odjeću i obuću odnosno bijeli komplet i cipele koje svi nose, a radi se o cipelama protiv proklizavanja. Navodi da je pala na prijelazu na stepenicama sa dva gazišta koje su propusne i koje nisu glatke. Nije siguran kada se dogodio štetni događaj, pretpostavlja oko 10 sati ujutro. U odnosu na način održavanja predmetnog dijela prostorije navodi da se pranje i čišćenje obavlja vodom i deterdžentom kada za to postoji potreba. Po njegovim saznanjima nije propisano točno vrijeme nekakvog redovnog održavanja već se čišćenje obavlja kada je nešto prljavo odnosno kada za to postoji potreba. Tužiteljica ima sve propisane potvrde i prošla je sve obuke vezane za zaštitu na radu.

16. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. VV. Tijekom predmetnog štetnog događaja ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica narečenog štetnog događaja. Liječena je konzervativno. Ozlijeđena se držala uputa liječnika. Bolovi u slabinskom dijelu i naknadno dokazane diskopatije se ne mogu povezati s predmetnom ozljedom. Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja na temelju pregleda osobnog zdravstvenog kartona: od 2014. godine se bilježe pregledi zbog bolova u leđima i vratu u više navrata, kao i artritičke promjene. Također su vidljive česte posjete svojoj obiteljskoj liječnici zbog slabosti i umora, što ima podlogu u drugim kroničnim bolestima. Degenerativne promjene diskova u slabinskim segmentima nisu posljedica ovog događaja. Liječenje je završeno u siječnju 2023. zadnjim pregledom fizijatra. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi predmetne ozljede nije zaostalo trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Tužiteljica je pretrpjela takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 5 dana i manjeg kroz još 8 dana. Pretrpjela je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja ove ozljede oko 35 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg inteziteta oko 8 dana, te manjeg inteziteta još oko 60 dana. Tuđa pomoć je trebala po 1 sat dnevno kroz 21 dana. Naruženje nema.

17. Obzirom je tuženik imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka isti se očitovao podneskom od 18. ožujka 2026. navodeći da je 17. kolovoza 2022. tužiteljica pregledana kod kirurga u KB Merkur. Nakon obrade (gdje se navodi samo udarac u prsni koš, bez gubitka svijesti) i Rtg obrade, otpuštena je na kućno liječenje s preporukama mirovanja kod kuće i daljih kontrola. Po obradi postavljene su dijagnoze:- Contusio thoracis sin. /Natučenje lijeve strane prsnog koša/ Pri kontrolnom pregledu u OHBP (19. kolovoza 2022.) - oštećena navodi da ne zna je li udarila glavom. Tada bez neurološkog deficita, MSCT uredan nalaz; date upute. Pregled neurologa (6. rujna 22.) - sada se opisuje (anamnestički) udarac u glavu i nesvjestica oko 2 minute u štetnom događaju; pri pregledu bez patološkog nalaza. Kod opisa kvalifikatornih okolnosti (straha i bolova) je uzimao u obzir stanje koje se opisuje u nalazima nakon udarca u prsni koš, bolove vrata kao posljedice trzaja pri padu i mogućeg udarca u glavu.- primarni pregled nije ustanovio udarac u glavu koji katkada i ne mora ostaviti fizički vidljiv trag koji bi se uočio pri prvom pregledu kirurga

- uzrok naknadnih sinkopa može biti ranije stanje promjena što je i naznačio u svom prvom nalazu- ne može se na temelju priložene medicinske dokumentacije utvrditi da bi moguće sinkope bile uzrok pada u predmetnom štetnom događaju.

18. Vještak se i usmeno očitovao na ročištu održanom 28. svibnja 2026. te je naveo da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kao i očitovanja na prigovore tuženika. Navodi da prilikom izrade prvoga nalaza, kao i očitovanja iz ožujka 2026., u ocjeni kvalifikatornih okolnosti, nije uzimao u obzir moguće posljedice od strane glave, tj. poslije nastalih sinkopa. Ocjena straha i bolova te potreba za tuđom pomoći i njegom se odnosi isključivo na posljedicu ozljede prsnoga koša, mogućeg trzaja vratom i hiperpokreta u slabinskom dijelu kralješnice, koji su nastali pri predmetnom štetnom događaju. Navodi da je iz pregleda osobnog kartona tužiteljice vidljivo da je imala kronične promjene koje je i opisao. Nije moguće ustanoviti jesu li te promjene mogle dovesti do pada. Navodi da u njegovoj dugogodišnjoj liječničkoj karijeri nije naišao na situaciju u kojima bi takve eventualne promjene utjecale na mogućnost pada. Kao primjer, navodi činjenicu da prilikom hoda osobama s niskim tlakom taj tlak nije prenizak da bi mogao dovesti do gubitka svijesti.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika dr. VV budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice. Također, vještak je na ročištu održanom 28. svibnja 2026. na objektivan i stručan način otklonio prigovore tuženika.

20. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice jer je jasan, logičan i uvjerljiv te u bitnom u skladu sa Izjavom tužiteljice danom poslodavcu od 22. kolovoza 2022., Prijavom o ozljedi na radu te iskazom svjedoka OV kao i nalazom i mišljenjem vještaka dr. VV. Iskaz svjedoka OV ocjenjen je vjerodostojnim jer je dan uvjerljivo i jer je u skladu s iskazom tužiteljice te ostalom dokumentacijom koja prileži spisu.

21. Cijeneći sve navedeno sud je utvrdio da su metalne stepenice kojima se kretala tužiteljica u trenutku nastanka štetnog događaja bile mokre zbog čišćenja kao i da se tužiteljica prilikom silaska držala desnom rukom za rukohvat. Iz provedenih dokaza nije utvrđeno da bi razlog pada bila sinkopa ili neko drugo zdravstveno stanje tužiteljice. S obzirom na sve navedeno sud je utvrdio da se tužiteljica prilikom silaska, radi obavljanja redovnih zadataka, poskliznula na drugoj stepenici te pala, udarila lijevim dijelom tijela i glavom nakon čega je izgubila svijest. Pri tome treba istaknuti da je sud utvrdio da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja na nogama imala zaštitnu obuću i da se kretala pažljivo, držeći se rukom za rukohvat. U odnosu na navode tuženika da su predmetne stepenice na kojima je tužiteljica pala rešetkaste odnosno da su dizajnirane da ne budu sliske valja reći da isto ne znači da nakon čišćenja, koje se kod tuženika obavlja prema potrebi, ne zaostaje tekućina na površini rešetki.

22. U odnosu na iskaz tužiteljice te dinamiku nastanka štetnog događaja valja navesti i da tuženik nije predložio nikakve druge dokaze kojima bi doveo u pitanje istinitost iskaza tužiteljice i utvrđeno činjenično stanje.

23. Iz navedenih odredaba čl. 111. st. 1. ZR-a i čl. 25. ZZR-a proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da postoje okolnosti pod kojima može biti oslobođen odgovornosti međutim iako je tuženik osporio odgovornost za nastanak štetnog događaja nije predložio dokaze iz koje bi proizlazilo da ne postoji odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja ili iz kojih bi proizlazilo da je tužiteljica svojim postupanjem doprinijela nastanku štetnog događaja. Iz iskaza tužiteljice ne proizlazi niti jedna činjenica koja bi ukazivala na krajnju nepažnju tužiteljice prilikom silaska spornim stepenicama. Sud je pri tom imao u vidu i da tuženik nije naveo na koji način bi tužiteljica eventualno postupila suprotno pravilima za rad na siguran način te u čemu se sastoji eventualni tužiteljičin propust prilikom silaska.

24. Polazeći od utvrđenja da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti u smislu članka 25. ZZR-a te imajući u vidu da je ozljeda od 17. kolovoza 2022. rješenjem HZZO-a tužiteljici priznata kao ozljeda na radu sud je utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužiteljici nadoknaditi štetu koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju.

25. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli i strah temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

26. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povrede i način liječenja sud je ocijenio tužiteljici primjerenom naknadu u iznosu od 1.500,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 950,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužiteljici temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos 2.450,00 EUR.

27. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužiteljici nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu koju su tužiteljici pružali ukućani, utvrđeni su u skladu s iskazom nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 21 sata s tim da je cijena jednog sata od 4,00 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud tužiteljici dosudio s ove osnove ukupan iznos od 84,00 EUR.

28. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužiteljici na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 2.534,00 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 471,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

29. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužiteljica potražuje zakonsku kamatu počevši od 3. studenog 2025. pa do isplate odnosno od dana podnošenja tužbe sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa). Tužiteljica je po osnovi u cijelosti uspjela, a po visini u omjeru od 84,32% (od zatraženih 3.005,00 EUR uspjela sa iznosom od 2.534,00 EUR) odnosno uspjela je u omjeru od 92,16 % (100%+84,32%=184,32%:2), dok je tuženik uspio u omjeru od 7,83 %, pa kada se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika, proizlazi da je tužitelj uspio u konačnici u omjeru od 84,32%.

30.1. Tako je tužiteljici valjalo priznati sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 20. siječnja 2026. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 17. veljače 2026. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 9. ožujka 2026. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 28. svibnja 2026. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 - 50 bodova odnosno ukupno 550 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.100,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.375,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u omjeru od 84,32% odnosno u iznosu od 1.159,40 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, dakle, tužiteljici je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.459,40 EUR, dok je zahtjev tuženika za naknadu troškova odbijen.

31. Tužiteljici nije priznat, na temelju čl. 155. st.1. ZPP-a, trošak sastava podneska od 26. siječnja 2026. obzirom istim samo dostavlja potvrdu o uplati predujma za provođenje vještačenja.

32. Na dosuđeni parnični trošak tužiteljici je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

33. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. lipnja 2026.

Sudac

Dario Partl

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.