R E P U B L I K A H R V A T S K A
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Poslovni broj: Psp-19/2024-21
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Pavi Gariću, kao sucu pojedincu u parničnom postupku tužitelja ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Davoru Mirkoviću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 14. svibnja 2026., u nazočnosti tužitelja ČŽ, osobno, punomoćnika tužitelja Davora Mirkovića, odvjetnika, i tuženika ŽŽ, osobno, nakon javne objave rješenja, 18. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tuženik ŽŽ iz [adresa],A, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršio smetanje posjeda ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini upisanoj u Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, Općinskog suda u Slavonskom Brodu k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška],, i to k. č. br. [katastarska čestica]., na način da je tuženik uklonio međne znakove i time tužitelju oduzeo posljednji mirni posjed na navedenoj nekretnini pa se nalaže tuženiku da tužitelju vrati međne znakove u prvobitnom stanje, te se ubuduće zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetnih nekretnina, u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja.
II. Nalaže se tuženiku ŽŽ iz [adresa],A, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.040,15 eur (slovima: jedna tisuća četrdeset eura i petnaest centi) sa zakonskim zateznim kamatama za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena počevši od dana presuđenja do isplate, u roku petnaest dana.
III. Tužitelj se odbija s viškom tužbenog zahtjeva glede smetanja posjeda na način da je tuženik na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zasadio ječam.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je on je suvlasnik nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, Općinskog suda u Slavonskom Brodu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], VITLOVI 9364 m2 LIVADA 9364 m2. Predmetna nekretnina sa zapadne strane, graniči s nekretninom tuženika koja je upisana u Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, Općinskog suda u Slavonskom Brodu k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], i sa sjeverne strane z. k. ul. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također u vlasništvu tuženika. Tužitelj je angažirao ovlaštenu tvrtku za geodeziju koja je sastavila Geodetski elaborat za obnovu međe, 26. lipnja 2024. godine. Prilikom izrade elaborata angažirani geodet označio je vanjske granice nekretnine na način da je geodetske točke označio željeznim šipkama koje je zabio u zemlju. Izrađeni elaborat je predočen tužitelju i vlasnicima susjednih katastarskih čestica. Navedenu činjenicu su vlasnici susjednih nekretnina potvrdili svojim potpisom. Tužitelj je dana 14.listopada 2024.godine, prilikom obilaska svojih nekretnina uočio da je tuženik uklonio tri od četiri geodetske oznake. Na mjestima gdje su se nalazile oznake tuženik je zasadio ječam. Tuženik je svojim činom samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine, uklanjajući međne znakove pa je tužitelj podnio ovu tužbu s prijedlogom da naslovni sud nakon provedenog postupka, donese rješenje.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je točno da je tužitelj postavio metalne šipke visine cca 1,5 do 2 metra i točno je da ih je tuženik izvadio iz zemlje i unio ih do svoje kuće. Bilo ih je par komada. Isto je tuženik učinio da ne bi probušio gume na svojim poljoprivrednim strojevima. Također, točno je da je tuženik potpisao ono što mu je ponuđeno od strane geodeta koji je označio među između nekretnina tužitelja i tuženika. Tuženik je sijao ječam ali ne preko međe koju je označio geodet, koliko se sjeća to je bilo u srpnju 2024. godine.
3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Geodetski elaborat od 26. lipnja 2024., obavljen je očevid na licu mjesta 30. travnja 2025., provedeno je geodetsko vještačenje po vještaku Mariu Tomiću te su saslušane stranke u svrhu dokazivanja.
4. Na temelju provedenog dokaznog postupka te na temelju analize i ocjene svakog dokazan posebno i svih dokaza skupa, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan kako je navedeno u točki I. izreke, a s viškom tužbenog zahtjeva glede smetanja na način sađenja ječma na kč. br. [katastarska čestica], tužitelj je odbijen.
5. Nesporno je da je tuženik uklonio međašne oznake.
6. Sporno je da li je tuženik smetao tužitelja na način da je posijao ječam na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
7. Prilikom očevida vještak je iskazao da je izvršio obilježivanje i materijaliziranje međašne linije između kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, a sve prema podacima preuzetim iz Ureda za katastar iz prethodnog Elaborata. Tako obilježena međa proteže se od prtenog puta od točke A pravcem sjeverozapad u dužni 255,75 m do točke B. Između točke A i B obilježeno je još nekoliko točaka na pravcu protezanja međe, svi su obilježeni drvenim kolcima narančaste boje. Protežući se od točke A do Točke B nema posijanog ječma na kč. br. [katastarska čestica].
8. Nadalje, iz pisanog Nalaza i mišljenja vještaka geodeta Tomića je utvrđeno isto kao i prilikom očevida na licu mjesta. Međutim, vještak je na primjedbe tužitelja dostavio dopunu Nalaza i mišljenja 8. listopada 2025. gdje je naveo da su duž međne linije od točke A do točke B jasno vidljive različke kulture na parcelama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Nadalje je vještak naveo da temeljem slika iz podneska i očevida na terenu u točki B vidljivo je da je točka unutar kulture, po tvrdnji tužitelja, ječam koji je posadio tuženik.
9. Kao relevantno je utvrđeno pri očevidu da tuženik nije zasadio ječam na kč. br. [katastarska čestica] preko točaka A i B koje su međne linije.
10. Primjedbe i fotografije iz podneska tužitelja su neosnovane jer su fotografije dostavljene nakon zaključenog pripremnog ročišta te ne mogu biti prihvaćene kao dokaz.
11. Također, fotografija na strani 85. spisa od 6. listopada 2025. nije relevantna jer je sud obavio očevid 30. travnja 2024. te utvrdio da ječam nije posijan na kč. br. [katastarska čestica] preko pravca točaka A-B. Stoga sud prihvaća kao objektivan Nalaz vještaka od 14. svibnja 2025. ali ne i dopunu koja je dostavljena na sud 8. rujna 2025. jer se ista ne temelji na činjeničnom stanju na licu mjesta od 30. travnja 2025. kada je obavljen očevid nego na fotografiji 5-6 mjeseci kasnije. Također, i sam vještak u dopuni nalaza i mišljenja navodi da je u točki B vidljivo da je ista unutar kulture ječma po tvrdnji tužitelja. Dakle, to nije mišljenje vještaka nego to tvrdi tužitelj, a za sud relevantno činjenično stanje je utvrđeno prilikom očevida na licu mjesta 30. travnja 2025.
12. Dakle, sud je utvrdio, a što među strankama nije sporno, da je tuženik smetao tužitelja uklanjanjem međnih oznaka između čestica, ali ne i sijanjem ječma na kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja.
13. Iskaz tužitelja da je oko točke B tuženik zasadio ječam na njegovoj kč. br. [katastarska čestica] nije vjerodostojan jer je drugačije utvrđeno prilikom očevida na licu mjesta i iz Nalaza vještaka prilikom očevida na licu mjesta.
14. Iskazu tuženika je sud povjerovao jer je priznao da je uklonio međne oznake , željezne šipke, ali ne i da je zasijao ječam na kč. br. [katastarska čestica].
15. Prema članku 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - pročišćeni tekst – dalje u tekstu: ZVDSP) samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
16. Nadalje, sukladno članku 21. ZVDSP-a koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.
17. Nadalje, prema članku 22. istog Zakona posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se učini čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje u budućnosti.
18. Stoga je odlučeno kao u izreci glede smetanja posjeda uklanjanjem međašnih znakova, odnosno odbijen je dio tužbenog zahtjeva jer tužitelj nije dokazao da je tuženik na njegovoj kč. br [katastarska čestica] zasijao ječam.
19. Sukladno članku 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), uobzirujući činjenicu da je tužitelj uspio s 50% tužbenog zahtjeva, tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.040,15 eur.
19.1. Tužitelju su dosuđeni sljedeći parnični troškovi sukladno Odvjetničkoj tarifi: jednokratna naknada prema Tbr.7.točka 2.OT 500,00 eur, sudska pristojba na tužbu 26,54 eur, te vještačenje s očevidom na licu mjesta 776,88 eur. Dakle, uobzirujući uspjeh u parnici tužitelju je dosuđeno 50% od jednokratne nagrade po Tbr.7.točka 2.OT dakle 250,00 eur, sudska pristojba na tužbu 13,27 eur, dok je tužitelju dosuđen cjelokupni iznos za vještačenje i očevid suda u iznosu 776,88 eur bez obzira na uspjeh u parnici.
20. Stoga je riješeno u izreci.
U Slavonskom Brodu, 18. lipnja 2026.
Sudac
Pavo Garić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
