REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2178/2023-57
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Šimunović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Petru Fumiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika [adresa], OIB: 61817894937, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćnici NF, dipl.iur., službenici Grada Zagreba, uz umješača na strani tuženika, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, OIB: 52848403362, zastupanog po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, na glavnoj i javnoj raspravi, održanoj i zaključenoj dana 11. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Petra Fumića, odvjetnika, punomoćnika tuženika, NF, dipl. iur. i zamjenika punomoćnika umješača ŽF, odvjetnika , dana 18. lipnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e:
I Nalaže se tuženiku [adresa], OIB: 61817894937, sa sjedištem u [adresa], isplatiti tužiteljici SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade imovinske štete iznos od 3.208,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 06. srpnja 2023. do 30. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.328,17 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18. lipnja 2026. godine do isplate, sve kamate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi se navodi da se dana 01. prosinca 2022. godine dogodila prometna nesreća u Zagrebu, u kojoj je oštećeno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu tužiteljice. Navodi se kako je u trenutku štetnog događaja vozilom upravljao suprug tužiteljice, ĆF. Tužiteljica navodi kako je do štetnog događaja došlo zbog udarne rupe na cesti, na koju je vozilo naletjelo. Navodi se kako udarna rupa u trenutku štetnog događaja nije bila propisno označena, a kako je uslijed prometne nesreće oštećeno njeno vozilo marke Opel Astra, na kojem je, sukladno procjeni koju je izvršilo osiguravajuće društvo Croatia Osiguranje d.d. (tadašnji osiguravatelj trgovačkog društva Zagrebački Holding d.o.o. - Podružnica Zagrebačke Ceste), nastala totalna šteta te kako vrijednost vozila iznosi 3.950,00 eura, od čega se odbija vrijednost ostatka vozila u visini od 850,00 eura pa je za isplatu utvrđen konačni iznos od 3.100,00 eura. Međutim, tužiteljica navodi kako je gore navedeno osiguravajuće društvo isključilo svoju odgovornost za isplatu utvrđene naknade štete te ocijenilo zahtjev tužiteljice kao neosnovan iz razloga što je njihov osiguranik postupio protivno propisima ili pravilima prema kojima se obavlja djelatnost. U podnesku od dana 24. veljače 2026. godine tužiteljica traži od tuženika naknadu imovinske štete u iznosu 3.208,50 eura sa zakonskim zateznim kamata tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 06. srpnja 2023. godine do isplate i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, uzročno-posljedičnu vezu između navodnog štetnog događaja i nastale štete na vozilu, kao i osnov i visinu predmetnog potraživanja. Ističe prigovor suodgovornosti supruga tužiteljice za nastanak štetnog događaja, obzirom da je isti upravljao vozilom te je primjenom prosječne pažnje mogao primijetiti oštećenje na cesti i izbjeći nesreću. Navodi se kako nije predloženo provođenje nijednog adekvatnog dokaza koji bi dokazao da se predmetni štetni događaj uistinu i dogodio te da je upravo od tog događaja nastala šteta na vozilu u vlasništvu tužiteljice. Tuženik ističe i nedostatak pasivne legitimacije, obzirom da je za održavanje mjesta navodnog štetnog događaja nadležan Zagrebački Holding d.o.o. - Podružnica Zagrebačke ceste, temeljem Ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba.
3. Tijekom postupka provedeni su dokazi pregledom potvrde MUP-a, fotografija mjesta nastanka štetnog događaja, fotografije oštećenja na vozilu, obveznog prekršajnog naloga, zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, prometne dozvole, očevidom na mjestu štetnog događaja, prometnim vještačenjem po vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing., saslušanjem svjedoka JF i ĆF.
4. Nakon provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan.
5. U ovoj pravnoj stvari sporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost za nastanak štetnog događaja, s obzirom da tuženik prigovara podijeljenoj odgovornosti supruga tužiteljice ĆF koji je upravljao osobnim vozilom. U nastavku, sporna je uzročno-posljedična veza između navodnog štetnog događaja i nastale štete na vozilu, kao i osnov i visina predmetnog potraživanja.
6. Radi utvrđivanja spornih činjenica, provedeni su već navedeni dokazi.
7. Saslušan je svjedok ĆF koji je u vrijeme štetnog događaja upravljao vozilom Opel Astra. Kretao se Osječkom cestom u smjeru sjevera te navodi kako nakon jedne veće krivine nalijeće na rupu na cesti većih dimenzija. Naglašava kako nije bilo nikakve signalizacije niti oznake koja bi se nalazila prije te rupe na cesti. Navodi kako je vozio brzinom 40 km/h, te kako je u trenutku nailaska na rupu zakočio. Nadalje, navodi da je nakon naleta na rupu izgubio kontrolu nad vozilom te je udario u betonsku ogradu koja se nalazila s desne strane ceste. Izjavio je kako je na vozilu kojim je upravljao procijenjena totalna šteta. Odgovarajući na direktno pitanje punomoćnika tuženika, svjedok se izjasnio da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak.
8. Saslušan je zakonski zastupnik tuženika JF. Navodi da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u Zagrebačkom holdingu d.o.o. - Podružnica Zagrebačke ceste. Navodi kako je u vrijeme štetnog događaja bio na terenu te ga je dežurna služba obavijestila da je jedan osobni automobil naletio na neoznačen prijekop na Osječkoj ulici. Navodi da je zamolio kolegu da ode na mjesto nezgode. Nadalje, navodi da po njegovom sjećanju, prijekop u vrijeme štetnog događaja nije bio propisno označen. Navodi i da ne zna da bi se povodom ovog događaja vodio prekršajni postupak.
9. Proveden je očevid na licu mjesta, dana 15. svibnja 2025. godine, na kojem je svjedok - vozač ĆF pokazao smjer kretanja i mjesto na kolniku na kojem se u vrijeme štetnog događaja nalazila udarna rupa. Utvrđeno je da je na tom mjestu vidljivo da se radi o dijelu asfalta koji je druge boje po čemu se razlikuje od ostatka kolnika. Svjedok je pokazao betonsku ogradu koja se nalazi uz desnu stranu kolnika u koju je udario nakon prelaska preko rupe i zanašanja automobila.
10. Iskazi svjedoka su prihvaćeni. Iz iskaza oba svjedoka proizlazi da nije sporno da udarna rupa koja je povod štetnom događaju nije bila propisno označena. Isto potkrjepljuju i drugi dokazi, poglavito dokumentacija iz spisa I. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-04/22-4/37472, URBROJ: 511-19-44-22, koji sadrže između ostalog i izvješće o poduzetom, zapisnik o očevidu, te fotografije s mjesta događaja. Iskaz svjedoka ĆF, kao vozača oštećenog vozila u vrijeme štetnog događaja, podudara se provedenim prometnim vještačenjem.
11. Provedeno je prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu, dipl.ing., na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode i visine štete. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je neoznačena udarna rupa na desnoj polovini kolnika kojom se kretalo vozilo tužiteljice, bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Također je naveo da za izračun brzine kretanja vozila tužiteljice neposredno prije naleta na rupu ne postoje elementi jer na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi od kotača vozila tužiteljice. Nadalje, vještak navodi da obzirom da se rupa nalazila iza nepreglednog zavoja, vozač vozila tužiteljice mogao je prepoznati da predmetna rupa predstavlja opasnost tek na udaljenosti od 5 -10 metara, pa da je tada reagirao intenzivnim kočenjem, uspio bi zaustaviti vozilo prije mjesta naleta na udarnu rupu, da se kretao brzinom manjom od 20,5 km/h. Vještak dalje navodi kako položaj i oblik nastalih oštećenja na vozilu tužiteljice ukazuje na zaključak da je brzina vozila tužiteljice u trenutku naleta na betonsku ogradu mogla iznositi oko 30-40 km/h.
12. Što se tiče visine štete na vozilu, vještak je utvrdio da se oštećeno vozilo više ne proizvodi, a da se njegov tehnički nasljednik može nabaviti po preporučenoj cijeni od 29.489,88 eura. Obzirom da se radi o tehnički savršenijem vozilu potrebno je cijenu umanjiti za oko 20% pa bi cijena novog predmetnog vozila iznosila 23.591,90 eura. Vještak dalje navodi kako je vozilo u trenutku štetnog događaja bilo staro oko 15 godina i 3 mjeseca, te procjenjuje da je vozilo amortiziralo oko 82% vrijednosti te bi slijedom toga tržišna vrijednost predmetnog vozila iznosila 4.010,62 eura. Nadalje, vještak navodi kako uzimajući u obzir opseg nastalih oštećenja i starost vozila te činjenicu da se vozilo više ne proizvodi, ostatak vrijednosti predmetnog vozila procjenjuje u iznosu od 802,12 eura. Vještak tako navodi visinu štete u konačnom iznosu od 3.208,50 eura.
13. Stranke, a niti umješač nisu imale prigovora nalazu i mišljenju vještaka Nevena Ereša, a kako su nalaz i mišljenje izrađeni po pravilima struke, objektivno i detaljno obrazloženi, to ih je i sud u cijelosti prihvatio.
14. Pregledom cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu, a prije svega se radi o dokumentaciji MUP-a, kao i spisu Croatia osiguranja, koji se vodio povodom zahtjeva tužitelja, saslušanjem svjedoka, očevidom i provedenim prometnim vještačenjem, utvrđeno je da je došlo do nastanka štetnog događaja, na način kako je to tužitelj opisao u tužbi, odnosno nailaskom vozila tužiteljice na neoznačenu udarnu rupu na kolniku, uslijed čega je došlo do udara vozila u betonsku ogradu i nastanka imovinske štete.
15. Tuženik je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari jer je kao jedinica lokalne samouprave dužan osigurati održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti. U ovom slučaju primjenjuju se odredbe čl. 2., čl. 5., čl. 8. i čl. 13. Zakona o komunalnom gospodarstvu, koje propisuju da je komunalno gospodarstvo cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti građenja i održavanja komunalne infrastrukture i održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba. Propisano je da su jedinice lokalne samouprave prilikom održavanja komunalne infrastrukture dužne poštovati javni interes i voditi brigu da se komunalne djelatnosti obavljaju kontinuirano, tako da osiguraju održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti.
16. Iako je tuženik zaključio sa Zagrebačkim Holdingom d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste, Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2002. godini, tuženik se ne može osloboditi odgovornosti za održavanje javnih površina. Dakle , Grad Zagreb je vlasnik i osnivač pravne osobe na koju je prenio poslove obavljanja komunalne djelatnosti (Zagrebački Holding d.o.o. - Podružnica Zagrebačke ceste), te je odgovoran za kvalitetu održavanja javnih površina i za obavljanje poslova komunalnih djelatnosti te za nastanak eventualne štete uslijed nepravilnog održavanja cesta ili javnih površina. Prema tome, utvrđeno je da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.
17. U pogledu prigovora podijeljene odgovornosti vozača osobnog vozila, navodi se da, prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka, proizlazi da je moguće da se vozilo neposredno prije štetnog događaja kretalo brzinom oko 40 km/h, a prema podacima iz Zapisnika o očevidu (list 154 spisa), proizlazi da je na mjestu štetnog događaja ograničenje brzine do 50 km/h. Nisu osnovani prigovori tuženika da vozač ĆF nije primijenio dužnu pažnju, jer da je sam izjavio da je često vozio tom ulicom, iz čega tuženik izvlači zaključak da je morao predvidjeti postojanje udarne rupe na kolniku.
18. Naime, tuženik Grad Zagreb odnosno Zagrebački Holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste (kao pravna osoba na koju je prenio poslove obavljanja komunalnih djelatnosti), je na dan štetnog događaja propustio označiti udarnu rupu i postaviti znakove upozorenja za vozače. Po nalazu vještaka, vozač bi uspio zakočiti i ne bi došlo do štetnog događaja da je vozio brzinom manjom od 20,5 km/h. Međutim vozač ĆF nije naišao ni na kakvo upozorenje niti signalizaciju na temelju kojeg bi zaključio da je potrebno smanjiti brzinu kretanja ispod 20,5 km/h. S obzirom na navedeno, na strani vozača osobnog vozila nije utvrđeno da je načinom vožnje doprinio nastanku štetnog događaja, već je uzrok nastanka štetnog događaja neoznačena udarna rupa koja se nalazila na kolniku, u nepreglednom desnom zavoju, tako da je vozač udarnu rupu mogao primijetiti tek na udaljenosti od 5 -10 metara. Prema tome, utvrđena je isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i imovinsku štetu koja je nastala na vozilu tužiteljice.
19. Kako se radi o naknadi imovinske štete primjenjuje se odredba čl. 1085. st. 3. i 4. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021). Prometni vještak Neven Ereš, dipl. ing., odredio je visinu potpune ili totalne štete na vozilu tužiteljice u iznosu od 3.208,50 eura, tako da je od tržišne vrijednosti predmetnog vozila u svoti od 4.010,62 eura odbio vrijednost ostatka vozila od 802,12 eura. Kako su nalaz i mišljenje vještaka i u tom dijelu prihvaćeni u cijelosti, to je sud dosudio tužiteljici kao vlasnici vozila, naknadu imovinske štete u cjelokupnom zatraženom iznosu od 3.208,50 eura.
20. Tuženik je u zakašnjenju s ispunjenjem svoje novčane obveze, pa je temeljem čl. 29. ZOO-a, dužan platiti tužiteljici zatezne kamate koje teku (kako je to zatražio tužitelj) od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 06. srpnja 2023. godine do isplate.
21. Kamatna stopa teče od 06. srpnja 2023. do 30. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na troškove zastupanja tužitelj ice po punomoćniku - odvjetniku. Troškovi su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika po kojoj vrijednost boda iznosi 2,00 eura.
23. Troškovi tužiteljice obuhvaćaju: sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova, sastav tužbe - 100 bodova, sastav podneska od 29.12.2023.g. - 100 bodova, pristup na ročište 10.05.2024.g. - 100 bodova, sastav podneska od 12.06.2024.g. - 100 bodova, pristup na ročištu 18.10.2024.g. - 100 bodova, pristup na ročište 05.03.2025.g.
- 100 bodova, zastupanje na uviđaju 15.05.2025.g. - 100 bodova, sastav podneska od 24.02.2026.g. - 100 bodova, sastav podneska od 13.03.2026.g. - 25 bodova, zastupanje na ročištu 11.05.2026.g. - 100 bodova, što je ukupno 1025 bodova, odnosno 2.050,00 eura, PDV u iznosu od 512 ,50 eura, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 600,00 eura, pristojba na tužbu u iznosu od 38,73 eura, trošak izlaska sudske komisije na uviđaj u iznosu od 49,48 eura, te sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 77,46 eura, što je ukupno 3.328,17 eura, koliko je tuženik u obvezi naknaditi tužiteljici s osnova parničnog troška.
24. Dosuđene su tužiteljici zakonske zatezne kamate na parnični trošak koje teku od dana presuđenja, dakle od 18. lipnja 2026. godine do isplate, jer se radi o dospjelom potraživanju, shodno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a kamate teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
25. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, dana 18. lipnja 2026. godine
Sudac
Nives Šimunović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda. O žalb i odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika
3. Pun. umješača
