Zakon.hr

Poslovni broj: P-1069/2024-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G I Z O S T A N K A,

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, u pravnoj stvari tužitelja: 1. IČ pok. FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Rancho Mission Viejo, Lindura Street 123, S.A.D., 2. TČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, protiv tuženika: 1. Općina Vela Luka, Obala 3 br. 19, Vela Luka, OIB: 00935002462, koju zastupa općinska načelnica CČ, a nju po punomoći zaposlenica MČ, mag. iur., 2. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], osobno, i kao nasljednik pok. BČ pok. I, 3. ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. IČK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 7. UČ rođ. ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 8. RČ ud. F, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 9. ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10. ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] br. 55/2, 11. KČ“ pok. BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 12. ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. PČ r. T, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Ulica 22 br.1 tuženi od 2 do 13 kao nasljednici pok. BČ „ C“ pok. I, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 8. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženice ad. 1, na ročištu zakazanom radi objave odluke, 18. lipnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I/ Utvrđuje se da su tužitelji, IČ pok. FČ OIB: [osobni identifikacijski broj], Rancho Mission Viejo, Lindura Street 123, S.A.D., i TČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u jednakim dijelovima isključivi suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] vrt površine 14 m2 ZU 8846 K. O. [katastarska općina], i kčbr. [katastarska čestica] uređeno zemljište 24 m2 ZU 8845 K. O. [katastarska općina], pa ih sud ovlašćuje da zatraže i postignu uknjižbu svojeg isključivog suvlasništva ovih dvaju katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] uz prethodno brisanje vlasništva upisanog na ime prednika tuženika ad. 2/-13/ pok. BČ M“ Pok. I.“

II/ Utvrđuje se da je tužitelj IČ pok. FČ OIB: [osobni identifikacijski broj], Rancho Mission Viejo, Lindura Street 123, S.A.D., isključiv vlasnik onog dijela kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koji je dio Geodetskim elaboratom oznake GE 23/2024, Klasa: 932- 06/2024-02/43, Ur.br. 541-30-05/1-24-3 od 29.02.2024.g. odcijepljen i formiran kao samostalna kčbr. [katastarska čestica] površine 300 m2 K. O. [katastarska općina], pa ga sud ovlašćuje da nakon provedbe navedenog Geodetskog elaborata u zemljišnim knjigama zatraži i postigne uknjižbu svojeg vlasništva ove novoformirane katastarske čestica u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] uz prethodno brisanje vlasništva upisanog na ime prednika tuženika ad.

2/-13/ pok. BČ M“ Pok. I.

III/ Utvrđuje se da su tužitelji, IČ pok. FČ OIB: [osobni identifikacijski broj], Rancho Mission Viejo, Lindura Street 123, S.A.D., i TČ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u jednakim dijelovima isključivi suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] Vela Luka dvorište 16 m2 ZU 5831 KO [katastarska općina] , kčbr. [katastarska čestica] vrt površine 10 m2 ZU 5831 KO [katastarska općina], kao i kčbr. [katastarska čestica] dvorište površine 13 m2 ZU 5449 KO [katastarska općina], pa ih sud ovlašćuje da zatraže i postignu uknjižbu svojeg isključivog suvlasništva ovih dvaju katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] uz prethodno brisanje vlasništva upisanog na ime tuženice ad. 1 OPĆINA VELA LUKA, odnosno JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI KAO NEOTUĐIVO VLASNIŠTVO OPĆINE VELA LUKA.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 23. prosinca 2024. navodi se da je dd djeda tužitelja ad 1, sada pok. BČ pok.BČ, sada pok. majka tužitelja ŠČ naslijedila „stojnu kuću na jedan kat u [adresa] u predjelu Bad Bobovišća sa kuhinjom, teracom, dvorištem, zahodom u dvorište i cisternu za vodu sa cijelim sobnim namještajem, a bilježi se sa ½ čest. zgr. br. [katastarska čestica],- ZU 1084 Ko [katastarska općina] sa izlazom na dvorištem na novi put, kao i „zemljište u predjelu Bobovišćina zv. Vela ograda na kojem dijelu je suho građen komin i jedna štala koji su pokriti sa kamenim plačama odmah do javnog puta površine cca 300m2, a bilježi se dijelom čest. zem. br. [katastarska čestica] ZU 1084 KO [katastarska općina].“ Majka prvotužitelja je također, pored gore navedene kuće s okućnicom, od pok. oca naslijedila i „zemljište u predjelu Bad Bobovišćina zv. Vela Ograda na kojem je suho sagradjen komin i jedna štala koji su pokriti kamenim pločamaodmah do javnog puta, bilježi se dijelom čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1084 KO [katastarska općina]“ uz tamo navedenu služnost puta u korist svog brata VČ Sve ove nekretnine da je majka darovala tužitelju darovnim ugovorom od 04. prosinca 2006. od kada ih tužitelj ad 1 drži u mirnom neometanom posjedu. Djeda tužiteljice ad 2, sada pok. OČ, koji je također bio sin sada pok. BČ pok. I, naslijedila je u cjelini njegova kćerka, a majka tužiteljice ad 2, sada pok. HČ r. BČ. Ona se također, kao nasljednica svojeg oca, uknjižila na drugu polovinu kčbr. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina], a istu je nekretninu od nje naslijedila i upravo tužiteljica ad 2. Tužitelji drže u posjedu predmetne nekretnine; isto tako su njihovi prednici posjedovali ovu kuću i okućnicu bez da ih itko ikada u tome uznemiravao. Nakon što su ovlašteni mjernici identificirali „stojnu kuću sa dvorištem stojnu kuću na jedan kat u [adresa] u predjelu Bad Bobovišća sa kuhinjom, teracom, dvorištem, zahodom u dvorište i cisternu za vodu“, čiji su vlasnici u jednakim dijelovima tužitelji, utvrđeno je da osim same obiteljske kuće i terase, koja odista nosi oznaku cjeline kčbr. [katastarska čestica] ZGR K. O. [katastarska općina], ostali dijelovi, dakle kuhinja, dvorište, zahod u dvorište i cisterna za vodu, nose oznake dijelova kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Nakon toga da je nadležna ispostava katastra nekretnina ovjerila geodetski elaborat kojim su opisani dijelovi okućnice kčbr. [katastarska čestica] ZGR KO [katastarska općina] otcijepljeni i formirani kao zasebne i samostalne katastarske čestice, a te su promjene potom provedene u katastru i zemljišnim knjigama. Na opisani način da je kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] cijepana na kčbr. [katastarska čestica], koja pripada tuženici ad 6, sestri tuženice ad 2, i kčbr. [katastarska čestica] koja predstavlja dio okućnice predmetne obiteljske kuće, a na obje obje novoformirane čestice upisana majka tužiteljice ad 2. Nekretnina kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kao dio nekadašnjeg javnog puta koji je to svojstvo tko zna kada izgubio, cijepana je na kčbr. [katastarska čestica] koja je također dio okućnice predmetne nekretnine, i kčbr. [katastarska čestica] kao južni ostatak nekadašnjeg puta koji ne pripada tužiteljima. Obje novoformirane čestice u katastru su upisane kao posjed prvotuženice. Kčbr. [katastarska čestica] ZGR da je poništena na način da su nastale dvije katastarske čestice i to kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja predstavlja pomoćne objekte nekretnine koja je predmet ove parnice i kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja je vlasništvo tužene ad 2. Obje su ove kat. čestice u katastru i upisane na imenovanog prednika svih stranaka. Napokon, da je dvorište pred nekadašnjom cjelovitom kčbr. [katastarska čestica] ZGR, označeno kao kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] cijepano na kčbr. [katastarska čestica] koja predstavlja dvorište pred zgradom u vlasništvu tuženice ad 2 odnosno njeno vlasništvo, i kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja predstavlja dio dvorišta predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja ad. 1, s time da su i jedna druga novoformirana katastarska čestica ostale upisane kao posjed prvotuženice. Što se tiče „zemljišta u predjelu Bad Bobovišćina zv. Vela Ograda na kojem je suho sagradjen komin i jedna štala koji su pokriti kamenim pločama odmah do javnog puta, da se ono bilježi se dijelom kčbr. [katastarska čestica] ZU 1084 KO [katastarska općina]“ , koje pripada samo prvotužitelju, Odjel za katastar nekretnina Blato je dana 29.02.2024. pod Klasom: 932-06/2024- 02/43, URBROJ: 541-30-05/1-24-3 ovjerio Geodetski elborat GE 23/2024, kojim je kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] cijepana na kčbr [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 300 m2, a predstavlja baš nekretninu koja pripada prvotužitelju, te kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], površine 757 m2 tj. ostatak nekadašnje cjelovite kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koji pripada nasljednicima pok. braće majke drugotužiteljice. Netom iznesena promjena nije provedena ni katastru, a tko zna kako i zašto, cijela kčbr. [katastarska čestica] upisana je kao posjed Brodogradlišta Greben d.d., koje nikada nije bilo u posjedu ove nekretnine. BČ pok. I je očigledni vlasnik svih opisanih nekretnina, iako je bio uknjižen na kčbr. [katastarska čestica] ZGR, a sada je uknjižen na kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] ZGR, i kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a ne i na kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Imenovani da je imao sinove – nasljednike BČ i OČ, te kćer NČ. Sin BČ pok. BČ imao je sina KČ, koji je otac tuženika ad 2 i 3, sina VČ, koji je umro bez djece, a naslijedila ga je supruga sada pok. Marija, koja je ugovorom o doživotnom uzdržavanju svu svoju imovinu ostavila tuženicima ad 11. i 12., a kćerka mu je bila i sada pok. majka tužitelja ŠČ prednica tužitelja ad 1. Drugog sina BČ pok.I, sada pok. OČ naslijedila je u cjelini kćerka, a majka tužiteljica ad 2, HČ, čiji su nasljednici pored tužiteljice ad 2, i suprug JČ, sin SČ i druga kćerka IČK, tuženici ad 4,5 i 6, s time da su njegovi praunuci također i tuženici ad 7, 8, 9 i 10., unuci njegovog pok. sina BČ i kćerke DČ. Unuka pok. NČ je PČ, tužena ad 13. Nadalje, iako je prvotužena Općina Vela Luka uknjižena kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da stanje posjeda i očigledna starost građevnina ukazuju na to da su utužene nekretnine sastavni dio cjeline, gore opisane zgrade i okućnice čiji je vlasnik morao biti sada pok. prednik svih stranaka. Radi svega navedenog predloženo je da sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev tužitelja.

2. Dana 12. svibnja 2025. zaprimljen je podnesak tuženice ad. 2 EČ u kojem se ukazuje kako se u tužbi navodi pravo prolaza novo otvorenog puta preko nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u njenom vlasništvu. U istoj tužbi, u toč. 4 da se ne navodi njeno pravo služnosti prolaza preko kčbr. [katastarska čestica] i novonastale čestice od dijela puta kčbr. [katastarska čestica]. Tuženica ad. 2 EČ napominje i da je na toj poziciji oduvijek bio glavnu ulaz za kčbr. [katastarska čestica] ZGR (novi broj čestice [katastarska čestica]) koja se nalazi u njenom vlasništvu. Tako navedenim prolazom da su se služili njeni prednici, kao otac i majka, te ona s bratom ČČ. Ističe dalje tuženica ad. 2 EČ kako se tog prava prolaza ne odriče niti joj je to pravo prolaza tužitelj do sada osporavao. Shodno svemu iznesenom tuženica ad. 2 EČ ne osporava tužitelju pravo vlasništva utuženih nekretnina, ali predlaže da se u presudi navede opisano pravo prolaza preko navedenih čestica u vlasništvu tužitelja IČ.

3. Ostali na strani tuženika, iako uredno pozvani na davanje odgovora na tužbu, u ostavljenom roku nisu osporili tužbu niti se upustili u raspravljanje.

4. U podnesku zaprimljenom 16. prosinca 2025. tužitelji navode kako su greškom propustili među oznakama dvorišta pored kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] navesti i onaj dio istog dvorišta koji graniči sa javnim putem označenim kao kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a označen je kao novonastala kčbr. [katastarska čestica] [adresa] dvorište 16 m2 ZU 5831 KO [katastarska općina]. Stoga su dopunili tužbu, konkretno toč. III/ tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženicu ad. 1 Općinu Vela Luka.

5. U odgovoru na tako zaprimljenu dopunu, tuženica ad. 1 Općina Vela Luka nije osporila činjenične navode tužbe, ali ističe kako je teret dokaza na tužitelju tim više što se radi o nekretnini upisanoj kao javno dobro u općoj uporabi.

6. Dana 26. ožujka 2026. zaprimljen je podnesak punomoćnika tužitelja i tuženice ad. 2 EČ u kojem se navodi kako su oba tužitelja i tuženica ad. 2 EČ u međuvremenu sklopili Sporazum kojim su u potpunosti ukinuli stvarne služnosti prolaza koje su teretile odnosno služile njihovim nekretninama. Dakle, da je ukinuta stvarna služnost prolaza do javnog puta označenog kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] kuća stojna Bobovišća 56m2 i kčbr. [katastarska čestica] neplodno Bad Zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje nekretnine u naravi predstavljaju stambene zgrade s dvorištem i prilazom sve u vlasništvu tuženice ad. 2 EČ na teret kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište 13m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] [adresa] dvorište 16m2 zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje u naravi predstavljaju dvorište stambene zgrade kčbr. [katastarska čestica] ZGR košara Bobovišća zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu IČ i TČ. Isto tako, s druge strane da je ukinuta stvarna služnost prolaza do javnog puta označenog kao kčbr [katastarska čestica] Ulica 66 zk. ul. br. [broj ZK uloška] [adresa] u korist gore navedenih nekretnina u suvlasništvu IČ i TČ na teret kčbr. [katastarska čestica] neplodno Bad zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu EČ kao poslužne nekretnine. Samim time tuženica ad. 2 EČ je priznala tužbeni zahtjev. Netom iznesene okolnosti kao utanačene jasno proizlaze iz Ugovora o ukidanju prava stvarnih služnosti zaključenog 21. ožujka 2026. između tužitelja s jedne strane i tuženice ad. 2 EČ pa ih ovaj su u cijelosti prihvaća kao istinite i na pravnom poslu utemeljene.

7. Tuženicima je uredno dostavljena ovakva tužba zajedno s pozivom za pripremno ročište. Tuženici ad. 2-13, iako su bili uredno pozvani, nisu pristupili na ročište do njegova zaključenja, a niti su podneskom osporili tužbeni zahtjev. Budući da onda osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je podnio sam tužitelj ili s činjenicama koje su općepoznate, a ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženike spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište, to je prema čl. 332. st. 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22, 114/22, 155/23. – dalje ZPP) u odnosu na nekretnine iz tužbe, toč. I/ i II/ tužbenog zahtjeva donesena presuda zbog izostanka (čl. 338 st. 5 ZPP-a).

8. U postupku je u odnosu na nekretnine iz toč. III/ tužbenog zahtjeva proveden dokaz pregledom isprava priloženih spisu i to e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 16. prosinca 2025., ugovora o darovanju zaključenog između FČ pok. E i ŠČ rođ. ČČ kao darovatelja s jedne strane i IČ kao daroprimatelja s druge strane ovjerenog u potpisu ugovornih strana u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Los Angeles

4. prosinca 2026. (KLASA: 037-02/06-01/869/870/871, URBROJ:521-USA-09/06-03- 09, geodetskog elaborata oznake GE 57/2024 KLASA: 932-06/2024-02/131, Ur. Br.541-30-5/1-24-3 od 28. lipnja 2024., pregled Geodetskog elaborata oznake GE 23/2024, Klasa: 932-06/2024-02/43, Ur.br. 541-30-05/1-24-3 od 29. veljače 2024., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-84/84 od 27. ožujka 1984. iza smrti BČ "Perikulo" pok. BČ, rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sandre Marinović u [adresa] kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli posl. br. O-910/2022, UPP/OS-104/2022 od 23. kolovoza 2022. iza smrti HČ pok. OČ, rođ. BČ.

9. Ocjenom svih izvedenih dokaza zajedno i svakog izvedenog dokaza posebno, ovaj sud drži da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovan.

10. Predmetom postupka, nakon donošenja djelomične presude zbog izostanka jesu u prethodnoj stavci označene nekretnine koje su bile upisane kao Općenarodna imovina a organom upravljanja pod Z. 96/49. u korist: MJESNI NARODNI ODBOR VELA LUKA. Danas pak upis prava vlasništva temeljem Zakona glasi na ime tuženice ad. 1 Općine Vela Luka- javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Vela Luka. Na temelju iznesenih činjenica i sadržaja spisu priložne dokumentacije i nije sporno da su tužitelji i njihovi u tužbi imenovani prednici iz obitelji po majčinoj lozi u kontinuiranom i nesmetanom posjedu cjeline tako označenih nekretnina, a u naravi je riječ o kući i okućnici. Iz utvrđenja u postupku proizlazi da su tužitelji s prednicima u nesmetanom kontinuiranom posjedu tako označenih nekretnina površina kojih nikada nije faktično korištena kao javno dobro u općoj uporabi. Uostalom, tuženica ad. 1 Općina Vela Luka tako nešto nije niti isticala. Kraj takvog faktičnog statusa nekretnine, sama okolnost da su kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao javno dobro ne isključuje njihovu sposobnost da budu objektom stjecanja prava vlasništva. Uostalom, i sudska praksa polazi od stava da je za utvrđenje statusa javnog dobra u općoj uporabi bitno faktično stanje (tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama broj Rev-537/1999 od 26. rujna 2002., Revt- 243/11 od 27. svibnja 2015. zauzeo stav da okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ili u katastru evidentirana kao opće dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi stoga je moguće da takva nekretnina ili dio nekretnine izgubi svojstvo javnog dobra te se na istoj mogu stjecati stvarna prava.

11. Tužitelji tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da su vlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem iza smrti prednica u obiteljima po majčinoj im lozi koje potječu od zajedničkog prednika pok. BČ pok. I, koji su svi zajedno u dugogodišnjem nesmetanom posjedu.

12. Dosjelost je jedan od originarnih načina stjecanja stvarnih prava što znači da posjednik izvorno - originarno stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Tako se uz činjenicu originarnog stjecanja prava vlasništva kao što je dosjelost vezuju pravni učinci i pretpostavke tog stjecanja te je potrebno utvrditi u konkretnom slučaju da li su takve pretpostavke ispunjene za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću pri čemu valja imati u vidu da takav posjed mora biti samostalan, neprekinut i barem pošten kroz zakonom propisano vrijeme, te da je stvar-nekretnina sposobna biti objektom prava vlasništva.

13. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari; s time da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 2.), dok samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog

samostalnog

posjedovanja (st. 3.).

Kod stjecanja stvari u vlasništvu određenih privilegiranih osoba (čl.159. st. 4. ZV) pa tako i tuženika (jer je utvrđeno da nije riječ o općem dobru u javnoj uporabi), posjednik nekretnina steći će ih nakon 20 godina posjedovanja, ako mu je samostalan, neprekinuti posjed kvalificiran (zakonit, istinit i pošten), a nakon 40 godina ako mu je posjed

barem

pošten.

S tim u vezi treba istaknuti da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja - pravo na posjed (čl. 18. st. 1. ZV). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZV) i posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (čl. 18. st. 3. i 5. ZV). Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1. siječnja 1997.) odredbom čl. 388. st. 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja

proteklo

prije

tog

datuma.

14. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U- I-237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999. ukinuta je odredba čl. 388. st. 4. ZV, pa je od dana stupanja na snagu ZV, pa do 17. studenog 1999. bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2019., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo

slijedeće

shvaćanje:

"Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

15. Uzimajući u obzir da su tužitelji zakoniti, istiniti i pošteni posjednici novoformiranih kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] putem svojih prednika najkasnije od sredine prošlog stoljeća, to je do 17. studenog 1999. kada je objavljena odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-I-58/1997, U-I-1235/1997, U- I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I- 1054/1997 - "Narodne novine" broj 137/99 od 4. prosinca 1999.) kojom je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV proteklo vrijeme od 20 godina samostalnog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja, pa ovaj sud cijeni da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva slijedom čega je na temelju čl. 159. st. 4. ZV utvrđeno da su tužitelji vlasnici prije označene nekretnine koja se nalazi u sklopu kuće i okućnice tužitelja opisane u toč. 4 tužbe.

16. Prema odredbi čl. 130. st. 1 ZV-a, tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Kako se pravo vlasništva stečeno na orginarni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva i trpljenja upisa, to je sud usvojio takav tužbeni zahtjev i ovlastio tužitelja na upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] pa je i presuđeno kao pod toč. III/ izreke.

17. Stranke nisu popisale ni zatražile parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 18. lipnja 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte