Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Posl. broj: P-510/2024-31

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U PAZINU

    STALNA SLUŽBA U LABINU

    Labin, G. Martinuzzi br. 2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HA, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku u Labinu protiv tuženika BA, [adresa], nepoznatog prebivališta i boravišta, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave 7. svibnja 2026. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika, 18. lipnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužitelj HA, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik i 2. suvlasničkog dijela od 1/24 dijela i to: k.č. *68/1, *68/3, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] šuma, sve k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Labinu, te je tužena dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u korist tužitelja HA, OIB [osobni identifikacijski broj].

    II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Labin, Općinskog suda u Pazinu, da nakon pravomoćnosti ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja HA, OIB [osobni identifikacijski broj] na nekretninama iz točke I. izreke ove presude.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tužene radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je tužena upisana kao suvlasnica utuženih nekretnina u 1/24 dijela. Tužitelj je predmetne nekretnine stekao darovanjem i naslijeđivanjem iza oca, pok. PA. Nadalje, ističe se da je pok. PA OA prabakatužitelja svoje udjele u nekretninama usmeno poklonila u cijelosti svom sinu – djedu tužitelja ĐA, a istoga je naslijedio glede nekretnina otac tužitelja – KA čiji je nasljednik glede nekretnina u cijelosti tužitelj. Tužitelj ističe da su slijedom navedenoga na raspravi u ostavini iza pok. OA svi nasljednici, osim SA i odrekli nasljedstva u njegovu korist iz razloga što im je bilo poznato da je pok. OA iste već poklonila svome sinu, ali da isti svoje vlasništvo nije formalno upisao u zemljišne knjige. Tužitelj ističe kako je pok. OA nekretnine iz točke II. Ove tužbe darovala sinu SA jer je isti o njoj i skrbio te je bio jedini živući muški nasljednik. Sukladno navedenome prednici tužitelja, pok. SA djed tužitelja te KA – otac tužitelja pa sada i tužitelj u samostalnom su posjedu svih nekretnina iz točke II. tužbe u neprekidnom razdoblju dužem od 50 godina. Dakle, tužitelj je nekretninu stekao dosjelošću i to temeljem odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao pošten, zakonit i istinit posjednik. Podnosi ovu tužbu, predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev.

    2. Tužena, zastupana po privremenoj zastupnici Andrei Rajković, odvjetnici u Labinu (postavljena rješenjem ovog suda posl.br. P-510/2024-15 od 18. prosinca 2025., str. 81-82 spisa) u odgovoru na tužbu od 15. siječnja 2026. na str. 89 spisa, usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se nije protivila provođenju dokaza predloženim po tužitelju.

    3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu i to zk izvadaka na str. 4, te 6-7, rješenja o nasljeđivanju na str. 8-17, povijesnog zk izvatka na str. 24-58, povijesnog posjedovnog lista na str. 59-64, dopisa Matičnog ureda na str. 74, preklopa kopije katastarskog plana, izvadak iz BZP-a, izvoda iz katastarskog plana, iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, , a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992. , 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

    4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama k.č. *68/1, *68/3, k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] šuma, sve k. o. [katastarska općina] putem dosjelosti.

    5. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Barbare Verbanac Brezac te je utvrđeno da se k. č. zgr [katastarska čestica] nalazi u naselju Zatka Čepić. U BZP upisana kao kuća, gospodarska zgrada i dvorište. Uvidom u registar preostalih jedinica kući je dodijeljen kućni broj Zatka Čepić 7, u naravi je kuća prenamijenjena u gospodarsku zgradu koja je dograđena na k. č. [katastarska čestica] zgr. Na k. č. [katastarska čestica] zgr nalazi se i gospodarska zgrada. S istočne strane nastavlja se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], na k. č. [katastarska čestica] sagrađena je nadstrešnica dok k. č. [katastarska čestica] čini zemljište obraslo raslinjem. S južne strane k. č. zgr [katastarska čestica] nalazi se k. č. zgr [katastarska čestica], u naravi neobrađeno zemljište bez vidljivih međnih oznaka. K. č. [katastarska čestica] nalazi se cca 50 m sjeverno od k. č. zgr [katastarska čestica], u naravi šuma. K. č. [katastarska čestica] nalazi se jugozapadno od k. č. zgr [katastarska čestica], čestica je duguljastog oblika, pruža se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. S južne strane nastavlja se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] te s njihove jugozapadne strane k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica]. k. č. [katastarska čestica], u naravi čine cjelinu bez vidljivih međa između katastarskih čestica. Na sjevernom dijelu nekretnina sagrađeni su gospodarski objekti, te se na dijelu k. č. [katastarska čestica] nalazi i pristupna cesta prema gospodarskoj zgradi. Na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica] nalazi se livada. K. č. [katastarska čestica] sa istočne strane graniči sa asfaltiranom cestom. S druge strane ceste nalazi se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], duguljastog su oblika u naravi šuma. K. č. [katastarska čestica] u naravi čine šumu te se nalaze cca 30 m sjeverno od k. č. [katastarska čestica]. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, obzirom je izrađen u cijelosti prema pravilima struke.

    6. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a predmetne nekretnine bile su u posjedu tužiteljevog oca PA, ranije djeda ĐA, a prije njih u posjedu prabake tužitelja – OA. Tužitelj je na utuženim nekretninama s obitelji živio do 1977. godine, a tužitelj je s ocem i djedom na nekretnine redovito dolazio jer su tu imali farmu svinja, držali su životinje i strojeve. Utužene nekretnine bile su održavane i uredne, te obrađivane. Za tuženu nitko nikada nije čuo, niti bi na utužene nekretnine dolazila.

    6. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka ZA, EA i DA, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima.

    6. 2. Svjedok EA na utužene nekretnine dolazi preko 40 godina, a svjedok RA preko 20 godina, te im je oboma poznato da je tužitelj na utuženim nekretninama imao farmu svinja, strojeve, a oboje su poznavali oca tužitelja, koji je na isti način koristio utužene nekretnine. Navedenim svjedocima posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato, te su potvrdili navode tužitelja i njegove sestre – svjedoka ZA o načinu korištenja utuženih nekretnina, te tko ih je koristio.

    6. 3. Posjedovno stanje kako ga je prikazao tužitelj, a potvrdili svjedoci zasigurno potvrđuje i to da su u posjedu utuženih nekretnina prije Drugog svjetskog rata bili upisana MA – prabaka tužitelja, te IA, pok. H (djed tužitelja), a 1952. kao posjednik je upisan SA (IA) – djed tužitelja. Također je SA 1956. u zapisniku izlaganja potvrdio točnost svog upisanog posjeda.

    6. 4. Činjenica je da je katastar (prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju) odražavao stvarno, faktično stanje, dok za danas upisanu vlasnicu nitko nije čuo niti je poznavao.

    7. U ovom postupku nije dokazano da bi tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od prije 1940. znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da tužitelju i njegovim prednicima nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da bi tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tužena, za koju ne znaju tko je. Svjedoci su samo prednike tužitelja i tužitelja viđali na prijeporu i da ga koriste. Tužitelj i njegovi prednici – prabaka, djed i otac su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed najkasnije od 1940. g. do danas te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

    8. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

    8. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

    – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

    8. 2 . Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

    9. U postupku je utvrđeno da je tužitelj naslijedio oca PA u pogledu utuženih nekretnina, koji je naslijedio svog oca ĐA, a koji je naslijedio svoju majku i prabaku tužitelja – ŽA jer se za nju brinuo i s njime je ostala živjeti do smrti. Da je to tako proizlazi i iz dostavljene materijalne dokumentacije – rješenja o nasljeđivanju na str. 8, te 9-17 spisa. Dakle, tužitelj je u nesmetanom posjedu utuženih nekretnina osobno od smrti oca PA 2022., a putem prednika još od najmanje 1940. Budući je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo dosjelošću.

    10. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina, pa je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i odlučeno je kao u izreci.

    U Labinu 18. lipnja 2026.

    Sutkinja

    Erica Golja

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

    Dna:

    1. Tužitelju po pun.

    2. Tuženoj po privremenom zastupniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.