Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ob-23/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Vinki Vrančić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ringu Špaleti odvjetniku u Drnišu, te predloženika EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnom skrbniku BP dipl.iur., OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposleniku Centra za posebno skrbništvo Podružnica Zadar, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područni ured Šibenik, zastupanog po zaposlenici RPČ dipl.iur, radi lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1 Ob-114/2023-38 od 9. prosinca 2025., dana 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1 Ob-114/2023-38 od 9. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1 Ob-114/2023-38 od 9. prosinca 2025. odlučeno je: "I Odbija se u cijelosti prijedlog predlagatelja za lišenjem poslovne sposobnosti predloženika EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao neosnovan. II Nalaže se predlagatelju da na ime troška postupka uplati iznos od 200,00 eura na račun državnog proračuna br [broj bankovnog računa], [broj bankovnog računa], poziv na [broj bankovnog računa], sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv tog rješenja žalbu je pravovremeno podnio predlagatelj zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači pobijano rješenje i prihvati zahtjev predlagatelja kao osnovan, podredno da isti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Posebni skrbnik predloženika je u odgovoru na žalbu porekao navode žalbe i predložio žalbu kao u cijelosti neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, te po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP) u vezi odredbe članka 381. ZPP-a, koje odredbe se na odgovarajući način primjenjuju temeljem odredbe članka 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023- dalje: ObZ), utvrđeno je da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP -a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

6. U konkretnom slučaju utvrđene su sve okolnosti koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, a koje predlagatelj žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

7. Prema članku 234. stavak 3. ObZ-a prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne spobosnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojeg pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

8. U postupku pred sudom prvog stupnja, sukladno odredbi članka 234. stavak 3. ObZ-a, provedeno je liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vlatki Novak dr. med. spec psihijatar, iz čijeg je pisanog nalaza i mišljenja kao i iskaza na ročištu 22. kolovoza 2024. utvrđeno kako predloženik ne boluje od duševne bolesti u užem smislu riječi, duševne zaostalosti, niti bolesti ovisnosti. On je u visokoj životnoj dobi od 84 godine i kod njega su prisutni simptomi tjeskobe u sklopu reaktivnog stresnog stanja zbog narušenih obiteljskih odnosa. U forenzičkom smislu ocjenjuje se sposobnim za brigu o sebi i svojim pravima, te sposobnim procijeniti ukupne realitetne okolnosti i ne nalazi se elemenata koji bi upućivali da bi on svojim postupcima mogao ugroziti svoja prava i ineterese ili interese drugih osoba. Sposobnost rasuđivanja predloženika je očuvana, kao i kognitivne sposobnosti i inteligencija, u dovoljnoj mjeri da sada nema elemenata i indikacija za lišenje poslovne sposobnosti u bilo kojem segmentu njegova funkcioniranja, te je sposoban razumjeti sadržaj sudskog postupka i biti saslušan pred sudom.

9. Budući da je vještak Vlatka Novak dr. med. spec. psihijatar svoj nalaz i mišljenje izradila ne samo na temelju medicinske dokumentacije u spisu predmeta već i provedenog razgovora s predloženikom, odgovorila i otklonila primjedbe koje je predlagatelj imao na njezin nalaz i mišljenje, žalbene tvrdnje predlagatelja kojima i dalje osporava provedeno vještačenje ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenje.

10. Naime, vještak Vlatka Novak dr. med. spec. psihijatar je decidirano iskazala (list 71-72 spisa) da je kod pregleda predloženika uočila kako se radi o početnim i diskretnim kongitivnim smetnjama, koje podrazumijevaju određenu nepreciznost u interpretaciji nekih datuma iz prošlosti, povećanu razgovorljivost, pojačanu afektivnu reakciju u smislu razdražljivosti, a koja se može povezati i s konfliktnom obiteljskom situacijom, te je provela tzv. "minimental test" rezultat kojeg pokazuje da se ne radi o osobi koja bi imala značajniju razinu oštećenja kongitivnog funkcioniranja. Predloženik je kod psihijatra bio nakon smrti supruge u fazi žalovanja, a 2024. zbog reaktivnog stresnog stanja uzrokovanog spoznajom da je stariji sin zatražio procjenu njegove poslovne sposobnosti, dakle oba ta puta se psihijatru obratio iz različitih razloga, no ono što je zajedničko u oba nalaza su uočene početne i diskretne promjene kognitivnog funkcioniranja koje protekom vremena od 2019. do 2024. kod njega nisu napredovale, a ove promjene su pripisane njegovoj životnoj dobi u kojoj su takve smetnje i očekivane.

11. U odnosu na žalbene tvrdnje da vještak nije uzeo u obzir rješenje Centra za socijalnu skrb Šibenik, klasa: UP/I-551-07/16-01/400, Ur.broj: 2182-19-03/20-16-7 od 16. studenog 2016. i klasa: UP/I-551-07/18-01/1653, Ur.broj: 2182-3-24-18-3 od 3. rujna 2018., valja navesti da se vještak prilikom davanja iskaza očitovao o tome da predloženik ima tjelesnih bolesti i tjelesni hendikep jer se teško i kreće zbog čega mu je pri obavljanju nekih poslova potrebna pomoć druge osobe što opravdava ostvareno pravo na doplatak na njegu prema rješenju HZSR od 3. rujna 2018. na temelju tjelesnih bolesti i potom inkluzivni dodatak, a što je nevezano uz psihičko mu stanje, te se i nigdje ne nalazi da bi on ostvario neko pravo temeljem oštećenja mentalnog stanja.

12. Prema članku 234. stavak 1. ObZ-a sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koji ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužan skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

12.1. Dakle, sukladno odredbi članka 234. stavak 1. ObZ-a pretpostavke za djelomično lišenje poslovne sposobnosti punoljetne osobe su:

- postojanje duševne smetnje kod te osobe,

- drugi razlog zbog kojeg se punoljetna osoba nije sposobna brinuti o kom od svojih prava, potreba ili interesa,

- da punoljetna osoba ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima se dužna skrbiti.

13. U okolnostima konkretnog slučaja, proizlazi da nisu ispunjene pretpostavke iz članka 234. stavak 1. ObZ-a jer protustranka nema duševne smetnje, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se nije sposoban brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, te protustranka nema zakonsku obvezu skrbiti o trećim osobama pa je izostao i taj zakonski razlog za lišenje poslovne sposobnosti.

14. Pritom valja navesti da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, koji propisuje članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. Sukladno članku 141. Konvencije, lišenje poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca, budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke.

15. Lišenje poslovne sposobnosti, čak i djelomično, je iznimno ozbiljna mjera koju treba koristiti samo u iznimnim okolnostima. Imajući u vidu iznimnu važnost posljedica takve mjere za privatni život predloženika, sud prvog stupnja je pažljivo ispitao sve okolnosti konkretnog slučaja i na temelju svih provedenih dokaza pravilno primijenio odredbu članka 234. stavak 1. ObZ-a kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog predlagatelja kao neosnovan, dok iz provedenih dokaza u spisu predmeta ne proizlazi osnovanost žalbenih tvrdnji o tome da su vještačenjem prec ijenjene kognitivne sposobnosti predloženika, da predloženik želi umanjiti svoje aktualno psihičko stanje i obmanuti sud i da je iskaz VP usmjeren prema tome da se pokuša obmanuti sud, kao niti osnovanost tvrdnje o nepristranosti psihijatrice Ivane Pedišić Šetka dr. med. koja je kao zaposlenica Opće bolnice sastavila specijalističke nalaze prije pokretanja predmetnog postupka.

16. Žalbene tvrdnje predlagatelja da predmetnim postupkom samo traži da se u zemljišnoj knjizi evidentira da predloženik nije sposoban upravljati svojom imovinom bez suglasnosti svoje djece, u vidu zabrane otuđenja i opterećenja predloženikovog suvlasničkog dijela obiteljskog stana upisanog u [adresa], ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja.

17. Slijedom iznijetoga, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi odredbe članka 346. ObZ-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 18. lipnja 2026.

Sutkinja

Vinka Vrančić