Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ovr-53/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sutkinji toga suda Vinki Vrančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Ani Lovrić Škunca odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Branimiru Škurla odvjetniku u Odvjetničkom društvu Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. u Zagrebu, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1236/2025-2 od 8. travnja 2025., 18. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba ovršenika kao osnovana i ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1236/2025-2 od 8. travnja 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-1236/2025- 2 od 8. travnja 2025. pod točkom I. izreke, temeljem ovršne isprave i to bjanko zadužnice na iznos od 8.800,00 EUR, na kojoj je ovjeren potpis ovršenika po javnom bilježniku Nevenki Jukić dana 5. prosinca 2022., pod poslovnim brojem OV-4012/22, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 8.800,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 6. prosinca 2022. do isplate, određena je ovrha na nekretnini ovršenika pobliže opisanoj u izreci tog rješenja zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti predmetne nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja trošak ovrhovoditelja određen je sa 267,23 EUR.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje u cijelosti pobija ovršenik zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točke 2., 6. i 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje; OZ). U žalbi navodi da prijedlog za ovrhu u ovoj pravnoj stvari nije podnesen na propisanom obrascu prema članku 39.a stavcima 1. i 7. OZ-a, u vezi sa odredbama Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku (Narodne novine broj 43/21 i 94/21) zbog čega da je prijedlog valjalo odbaciti. Ističe da je pobijanim rješenjem ovrha određena na nekretnini koja predstavlja jedini dom ovršenika i od egzistencijalne je važnosti za ovršenika u kojem živi sa svojom obitelji, bez da je sud ispitao predstavlja li predmetna nekretnina jedinu nekretninu za stanovanje ovršenika, razmjernost između visine tražbine i predmeta ovrhe u konkretnom slučaju odnosno situaciji kad ovršenik ovrhovoditelju nije izdao izjavu propisanu člankom 75. stavkom 5. OZ-a, kao i da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena. U tom smislu ističe da sud nije proveo test razmjernosti sukladno odredbama članka 80.b OZ-a. Predlaže žalbu prihvatiti, pobijano rješenje ukinuti i odbaciti prijedlog za ovrhu, a podredno pobijano rješenje preinačiti i odbiti ovršni zahtjev uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je osporio žalbene navode ovršenika i predložio žalbu odbiti i nastaviti s postupanjem po rješenju o ovrsi uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe ovršenika i po službenoj dužnosti ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi pobijano rješenje bilo obuhvaćeno kojom od bitnih povreda odredaba Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP) koji se u ovome postupku primjenjuje na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a.

6. Međutim, ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koji ovršenik sadržajno ističe u žalbi, zbog čega se ni pravilnost primjene materijalnog prava za sada ne može ispitati.

7. Ovo stoga jer ovršenik u žalbi, između ostalog, ističe svoje pravo na dom, s obzirom da je ovrha određena na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi OBITELJSKA STAMBENA ZGRADA U [adresa] DVORIŠTE ukupne površine 297 m2, za koju sud prvog stupnja nije ispitao predstavlja li jedinu nekretninu ovršenika, uzimajući u obzir visinu tražbine.

8. Naime, u ovom ovršnom postupku radi se o provedbi ovrhe na nekretnini ovršenika njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom koja ovrha je određena na temelju bjanko zadužnice na kojoj je ovjeren potpis ovršenika po javnom bilježniku Nevenki Jukić dana 5. prosinca 2022., pod poslovnim brojem OV-4012/22, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 8.800,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 6. prosinca 2022. do isplate, koja ovršna isprava nije rezultat kontradiktornog postupka u kojem je prigovor prava na dom mogao biti raspravljen.

9. U vezi osnovanosti prava na dom odlučno je pitanje pravične ravnoteže između prava namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja na nekretnini ovršenika i prava ovršenika na dom na istoj nekretnini.

10. Pravo na dom zajamčeno je člankom 34. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, dalje; Ustav) i člankom 8. stavkom 1. i 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 – dalje Konvencija) te o tom pitanju postoji ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prema kojoj se u ispitivanju postoji li Ustavom zaštićeno pravo na dom mora provesti test razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja, koji traži odgovor na slijedeća pitanja: a) Može li se sporna nekretnina smatrati domom?

b)Jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava žalitelja na poštovanje njegovog doma?

c) Je li miješanje bilo opravdano?

10.1. Kod razmatranja pitanja pod c), potrebno je ispitati:

- je li miješanje bilo u skladu sa zakonom tj. je li ovrhovoditelj ovlašten tražiti namirenje novčane tražbine na nekretnini ovršenika

- je li imalo legitiman cilj tj. da li se zahtjevom traži ostvarenje legitimnog cilja

- je li bilo nužno u demokratskom društvu

- je li bilo razmjerno cilju koji se želio postići odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava).

10.2. Pri tome, kod ocjene nužnosti i razmjernosti pitanja pod c), potrebno je provesti test razmjernosti i nužnosti, polazeći od osobitosti konkretnog slučaja, te ocijeniti može li se miješanje u pravo na dom, ako postoji u konkretnom slučaju, opravdati razlozima javnog interesa odnosno postoji li za njega prijeka društvena potreba, a kada je riječ o dva suprotstavljena prava kao u konkretnom slučaju (pravo na namirenje i pravo vlasništva) potrebno je ocijeniti koje pravo preteže, vodeći računa o okolnostima konkretnog slučaja (posljedicama neudovoljavanja ovršnom zahtjevu u odnosu na vlasnika sporne nekretnine te pravu na dom, mogućnosti stambenog zbrinjavanja na drugi način, visini tražbine te ocjenom značenja neispunjenja obveze).

11. U ovom predmetu nije se proveo test razmjernosti ni ocjena nužnosti i razmjernosti zbog čega su odlučne činjenice neutvrđene.

12. U tom smislu upućuje se na Zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenoga 2020. broj Su IV-308/2020 u kojem se navodi da u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80. b. stavak 2. i 3. Ovršnog zakona prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloga je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

13. Iz stanja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja zaključkom poslovni broj Ovr-1236/2025-11 od 13. veljače 2026. uputio ovršenika u parnicu zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. točke 7. OZ-a, kao i da je sud prvog stupnja rješenjem poslovni broj Ovr-1236/2025-9 od 15. prosinca 2025. odlučio o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, koje rješenje je postalo pravomoćno 8. siječnja 2026.

14. U pogledu žalbenih navoda ovršenika koje se odnose na članak 39.a stavak 1. i 7. OZ-a, da činjenica što prijedlog za ovrhu nije podnesen na obrascu, kada isti sadrži sve potrebne i zakonom propisane dijelove, te je podoban za postupanje, ne utječe na njegovu valjanost i ne može biti razlog za odbačaj prijedloga.

15. Slijedom iznijetoga, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP- a u vezi sa člankom 21. OZ-a prihvatiti žalbu ovršenika kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će napose utvrditi činjenice odlučne za provođenje testa razmjernosti, potom ocijeniti nužnost i razmjernost u vezi prigovora prava na dom po gornjoj uputi ovog drugostupanjskog suda, nakon čega će donijeti odgovarajuću odluku povodom ovršnog prijedloga.

17. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a.

U Karlovcu 18. lipnja 2026.

Sutkinja

Vinka Vrančić