K-289/2023-28

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Ivani Peronja uz sudjelovanje zapisničarke Sunčice Jaman, u kaznenom postupku protiv okrivljene OA, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15., 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, dalje u tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-794/2022 od 29. srpnja 2022., nakon javno održane i zaključene rasprave 12. lipnja 2026., u prisutnosti okrivljene, branitelja okrivljene, Zvonimira Bućana, odvjetnika u Splitu, te zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Antonie Šimić, 17. lipnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

1)

Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., dalje: ZKP/08),

u t v r đ u j e  s e  d a  j e

OKRIVLJENA: OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći O i MA, djevojački M, rođena **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, pismena sa srednjom stručnom spremom, kuharica, nezaposlena, bez primanja, lošeg imovnog stanja, neudana, bez djece, bez čina, neodlikovana, neosuđivana, nalazi se na liječenju u Županijskoj specijalnoj bolnici Insula na otoku Rabu,

I. 8. svibnja 2022. oko 23,00 sati u [adresa], u stanju psihotičnog poremećaja zbog čega nije mogla shvatiti značenje svog postupanja niti je mogla vladati svojom voljom, s ciljem da zastraši svoju susjedu FA imenovanoj dok se nalazila na igralištu ispred stambene zgrade vikala sa svog balkona: „Plavušo u pokušaju, kurvetino, droljo, proć' ću kroz tebe, ubit ću te, zaklat ću te!“, nakon čega je došla do igrališta i krenula prema FA govoreći joj: "Proć' ću kroz tebe, ubit ću te, doć' ću te glave!,

dakle, u neubrojivom stanju drugome ozbiljno prijetila da će ga usmrtiti,

II. čime je počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11) u svezi s člankom 24. stavak 2. KZ/11.

III. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, utvrđuje se da je okrivljena OA protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. u vezi čl. 24. st. 2. KZ/11 počinila u stanju neubrojivosti.

IV. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljene i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2)

R J E Š E N J E

I. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, okrivljeno j OA određuje se psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju 6 (šest) mjeseci.

II. Ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu okrivljena ne započne liječenje na slobodi, ono će biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-794/2022 od 29. srpnja 2022., a izmijenjenu na raspravi 12. lipnja 2026., protiv okrivljene OA s prijedlogom da se utvrdi da je da u neubrojivom stanju počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode -prijetnjom - djela opisanog i kažnjivog po čl. 139. st. 2. u svezi čl. 24. st. 2. KZ/11, uz zahtjev da se okrivljenoj, nakon što se utvrdi da je počinila protupravno djelo u stanju neubrojivosti, odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ br. 76/14).

2. Prije početka rasprave, a na temelju članka 552. st. 2. ZKP/08 stalni sudski vještak psihijatar dr. Sanja Batina u nazočnosti suca, zamj. Općinskog državnog odvjetništva u Splitu i branitelja okrivljene ispitala je okrivljenu radi ocjene okolnosti njezine raspravne sposobnosti iz članka 325. st. 5. ZKP/08, točnije je li ista sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje i njihove posljedice, te se sporazumijevati s braniteljem i davati mu upute.

2.1. Nakon što je obavila razgovor s okrivljenom OA, stalna sudska vještakinja je kazala da je mišljenja da je ista sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute, te da je raspravno sposobna.

3. Prilikom očitovanja o optužnom aktu okrivljena OA se izjasnila da se smatra polu krivom za počinjenje protupravnog djela koje joj se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret.

4. Sud je u dokaznom postupku proveo usmeno vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Sanji Batini.

4.1. U dokazne svrhe, na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitan je iskaz oštećene – žrtve od 30. lipnja 2022. (list 25-27 spisa) te zapisnik o ispitivanju svjedoka PA od 7. srpnja 2022. (listovi 32-34 spisa).

4.2. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljene, pregledan je i pročitan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu od 12. lipnja 2026. (list 126).

4.3. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.

5. Okrivljena OA je u svojoj obrani u prethodnom postupku (listovi 14-16 spisa) u bitnome izjavila da je kritične prigode igrao Hajduk i da je ona malo popila, bila je na svom balkonu dok je FA prolazila. Ona da je negdje na Facebooku vidjela „proć ću kroza te“ te da se zezala i da je rekla F „Plavušo u pokušaju“, u bitnome ističući da joj nije rekla da će je ubiti jer je ne želi imati na savjesti. Dalje je izjavila da je ona djelomično uzorni građanin i da nema ništa protiv nikoga, ta cura joj nije zanimljiva u životu, mlađa je od nje, ona je viđa svakih 15 dana kada izvodi psa. Ne bi htjela imati problema, niti traume od suda i od svega. Nikada u životu nije nikoga pretukla, tu malu nikada nije takla, ne zna zašto je njen brat uopće došao ističući da se ne bi više trudila oko njih jer su joj nebitni.

5.1. Pri ovakvoj obrani u kojoj negira počinjen je protupravnog djela okrivljena OA je ostala i na raspravi (list 122 spisa) dodatno navodeći kako su oštećenica i njezin pas mokrili po liftu zajedničke zgrade u kojoj prebivaju, a majka od oštećenice da je prolijevala tu mokraću u lift, zbog čega da je i postavljena kamera u zgradi. U bitnome je pojasnila da je oštećen icu-žrtvu nazvala nekoliko puta "plavušo u pokušaju" iz razloga što ju je oštećenica-žrtva provocirala i radila zamke i spletke, ističući da je morala nešto učiniti, a nije zvala policiju iz straha jer joj policija ne vjeruje. Ujedno da ju je otac od oštećenice, inače bivši pripadnik Hrvatske vojske, jedne prigode fizički napao kada ju je stavio u ključ, zadao joj je udarac u glavu, čupao je po kosi i davio je, a koji događaj su susjedi prijavili policiji. Štoviše, brat od oštećenice da je kritične prigode ušao u njezin stan i prijetio njezinoj obitelji, a koji događaj da nisu prijavili policiji jer da je njezinim roditeljima bilo žao PA. Dalje je izjavila da joj je žao što je uopće došlo do svega ovoga ističući da ona oprašta oštećenici te da ne zna zašto i ona njoj ne oprosti, voljela bi da joj oštećenica oprosti. Pojasnila je da je malo bolesna, ali vidi da se u zadnje vrijeme dosta popravila i da njezino zdravstveno stanje ide na bolje.

5.2. Prema zadnjem sudskom rješenju, produljen joj je smještaj u ŽSB Insula Rab do studenog ove godine. Jako se dobro osjeća tamo, terapija koju tamo prima dobro na nju djeluje, ističući da medicinska skrb koju joj pruža ta ustanova zaista pozitivno utječe na njezino psihofizičko stanje. Inače, nema ništa protiv oštećenice i njene obitelji koji su se urotili protiv nje. Ponovila je da joj je žao što je do svega ovoga došlo, kaje se zbog toga.

6. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz posebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da je okrivljena počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

7. Tijekom postupka nije bilo sporno da okrivljena i oštećenica-žrtva prebivaju u istoj stambenoj zgradi na adresi u [adresa]. Ujedno, među strankama nije bilo sporno da je okrivljena kritične prigode oštećenici-žrtvi uputila riječi: „plavušo u pokušaju“.

8. Međutim, s obzirom na to da je okrivljena negirala počinjenje terećenog djela, bilo je sporno je li okrivljena kritične prigode oštećenici-žrtvi IA uputila prijetnje koje su predmet inkriminacije.

9. Naime, da je okrivljena počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11 KZ/11 proizlazi iz iskaza oštećenice-žrtve NA te svjedoka PA, kao i provedenog usmenog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Sanji Batini.

10. Ispitana u svojstvu svjedoka-oštećenika-žrtve FA (listovi 25-27 spisa) u bitnome je izjavila da ustrajava u prjedlogu za kazneni progon OA, prvenstveno zato što ovo nije bio njen prvi incident, pojašnjavajući da okrivljena često radi probleme njoj i i drugim stanarima u zgradi, piše grafite po zidovima zgrade, prolijeva svakakve tekućine po liftu, obija stanarima poštanske sandučiće, a nju vrijeđa i viče na nju s balkona kada prolazi.

10.1. U bitnome je izjavila da je inkriminiranog dana oko 23,00 sati izvela svog psa u šetnju ispred zgrade, nalazili su se na igralištu kada je začula OA kako viče na nju sa svog bakona: „plavušo u pokušaju, kurvetino, droljo, proć ću kroz tebe, ubit ću te, zaklat ću te!“ U tom trenutku okrivljena da se nalazila na svom balkonu gdje je bilo upaljeno svjetlo te je puštala nekakvu glazbu, a nakon što joj je viknula te prijetnje, OA da je ugasila svjetlo i muziku, nakon čega je ona odmah nazva la svoju majku kojoj je rekla da je OA opet u „akciji“, da viče na nju s balkona i da je ugasila svjetlo i muziku te da je sigurna da će se spustiti ispred zgrade. Majka joj je rekla da se njen brat upravo vratio kući te da će ga poslati prema njoj. Odmah zatim je vidjela OA kako hoda prema njoj, nosila je sa sobom zvučnike i dvije nogometne lopte koje ima običaj napucavati na igralištu. OA da je išla prema njoj te da je opet ponavljala: „proć ću kroz tebe, ubit ću te, doć ću te glave!“. Dalje je izjavila da je OA izgledala vrlo opasno i aresivno, a da inače ima grublji stav i način komunkacije, a ovom prigodom da je baš izgledala ljuta i ona se stvarno preplašila. U tom trenutku je vidjela da prema igralištu dolazi njezin brat PA, međutim, on da nije mogao čuti riječi koje joj je prije toga uputila OA i to ne samo zato što je tek izašao iz stambene zgrade i hodao prema igralištu već i zato što njezin brat uopće ne čuje na jedno uho. Brat joj je prišao i uzeo je od nje uzicu od psa te su zajedno otišli s igrališta.

10.2. Prijetnje koje joj je uputila okrivljena doživjela je ozbiljno. Nakon tih prijetnji uvijek netko od članova njene obitelji pazi na nju, ostaju budni navečer sve dok ne dođe kući, paze na nju kad izvodi psa i slično. Čak i nakon što je podnijela kaznenu prijavu, predstavnik stanara joj je poslao fotografiju grafita napisanog na zidu njihove zgrade koji glasi: „ F, ružna, plava, drolja, nećeš me se riješiti nikad“, za kojeg je sigurna da ga je napisala OA ali za to nema dokaza. Ne može više živjeti u takvom strahu i zbog toga je zainteresirana za kazneni postupak protiv OA.

11. Svjedok PA (listovi 32-34 spisa), brat oštećenice-žrtve, izjavio je da okrivljena maltretira F na način da je vrijeđa, kada je vidi da joj dovikuje ružne riječi te da joj zna raditi konkretne probleme na način da joj blokira lift, jedne prigode joj je zalijepila na zgradi jedan papir na kojem je pisalo nešto uvredljivo protiv F, dok joj je jednom ostavila poruku na otiraču ispred ulaznih vrata njihovog stana.

11.1. Inkriminiranog dana je oko 23,00 sata došao iz večernjeg izlaska i ušao je u stan gdje je zatekao majku kako na mobitel razgovara sa F. Majka mu je rekla da ju je F nazvala jer ju je OA ponovno verbalno napala dok je šetala psa na igralištu iza zgrade. F je rekla majci da je OA vikala na nju s balkona, ali da je sad više ne vidi na balkonu i da se boji da će OA sići k njoj na igralište. Odmah je izašao iz stana i krenuo prema igralištu. Vidio je OA nekih 10 -etak metara ispred njega kako hoda prema njegovoj sestri F, čuo je da nešto govori F, ali nije razumio njene riječi, pojašnjavajući da uopće ne čuje na lijevo uho. Odmah je potrčao prema sestri, prišao joj je i uzeo je iz njene ruke uzicu od psa te je odveo sa igrališta na suprotnu stranu od one s koje je dolazila OA. F je bila vidno preplašena, on ju je samo uzeo za ruku i odveo s tog igrališta. Ni on ni F nisu htjeli nikakav incident niti da im se OA približava, zato su otišli na drugu stranu kako bi je izbjegli. F mu je tada rekla da joj je OA na igralištu zaprijetila da će je ubiti i zaklati i da će proći kroz nju. Sutradan mu je F rekla da ona više ne može podnijeti skandale koje joj radi OA, da je u tolikom strahu da više ne že li niti psa prošetati.

12. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza oštećenice-žrtve CA i PA, sud smatra da isti vrlo uvjerljivo iskazuju o upućenoj prijetnji od strane okrivljene inkriminiranog dana, vrlo su detaljni u svom iskazivanju, te njihovi iskazi odišu životnošću i autentičnošću, pa sud njihov iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim, jer su njihovi iskazi međusobno podudarni u odnosu na odlučne činjenice i nadopunjuju se u relevantnim okolnostima inkriminiranog događaja.

13. Razlozi zbog kojih okrivljena negira da bi prijetila oštećenici-žrtvi IA su po mišljenju suda usmjereni na izbjegavanje svoje odgovornosti. Ujedno, okrivljena je neubrojiva u vrijeme počinjenja djela, na drugačiji način percipira la svoje inkriminirano ponašanje. Tako okrivljena u svojoj obrani navodi da je oštećenici-žrtvi kritične prigode samo kazala riječi "plavušo u pokušaju", želeći odvratiti od nakane oštećenicu-žrtvu da njoj ne naudi provocirajem u liftu sa svojim psom, ističući da nipošto oštećenici-žrtvi kritične prigode nije izgovorila druge inkriminirane riječi, niti da je inkriminiranog dana sa oštećenicom-žrtvom uopće bio nazočan njezin brat, upućujući da se radi o uroti protiv nje, ali svejedno da joj je žao što je oštećenici-žrtvi izgovorila riječi: "plavušo u pokušaju".

14. Dakle, analizirajući i dovodeći u međusobnu vezu naprijed navedene dokaze te ih ujedno dovodeći u vezu s obranom okrivljene, valja naglasiti da je sud, kako je to prethodno obrazloženo, u cijelosti poklonio vjeru iskazima oštećenice-žrtve NA i PA, ocijenivši njihove iskaze vjerodostojnim, detaljnim i izuzetno uvjerljivim, pri čemu valja naglasiti da sud ne nalazi razuman razlog zbog kojeg bi oni lažno teretili okrivljenu u okolnostima kada je oštećenica-žrtva iskazivala dobronamjerno upućujući na potrebu liječenja okrivljene.

15. Na ovaj način nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljena predmetne prigode počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

16. Za postojanje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11. od odlučnog značaja jest da li je upućena ozbiljna prijetnja drugoj osobi, da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti ili teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, il i nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak. Dakle, u zakonskom opisu kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 nabrojani su svi modaliteti ozbiljnih prijetnji koji su sami po sebi takvi da ukazuju da namjera počinitelja ne može ni biti usmjerena na što drugo, osim na zastrašivanje osobe kojoj se u izgled stavlja neko od opisanih zala.

16.1. Djelo je ostvareno kad radnje počinitelja u objektivnom smislu predstavljaju naročito ozbiljnu prijetnju bez obzira na to kakav su učinak prouzročile kod osobe kojoj su upućene. Stoga ozbiljnost prijetnje se ne prosuđuje samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja.

16.2. Sud je utvrdio da je okrivljena izrekla riječi za koje se tereti. Izgovorene riječi i u objektivnom smislu predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Naime, okrivljena je predmetne prigode u neubrojivom stanju, njezini postupci su nepredvidivi, dok nakon izgovorenih riječi: „Plavušo u pokušaju, kurvetino, droljo, proć' ću kroz tebe, ubit ću te, zaklat ću te!“, u večernjim satima izlazi iz svog stana te se kreće put igrališta gdje se nalazi oštećenica-žrtva kojoj se potom obraća riječima: "Proć' ću kroz tebe, ubit ću te, doć' ću te glave, pa su riječi praćene i upornim agresivnim postupanjem. Prijetnja „Plavušo u pokušaju, kurvetino, droljo, proć' ću kroz tebe, ubit ću te, zaklat ću te!“, Proć' ću kroz tebe, ubit ću te, doć' ću te glave!, predstavljaju ozbiljnu prijetnju, a žrtva je prijetnju tako i doživjela te je izjavila da su te prijetnje kod nje izazvale strah i da osjeća nelagodu svaki put kad izlazi iz stana ili se vaća u stan jer ne zna hoće li je OA negdje dočekati i kako će reagirati.

17. Što se tiče ubrojivosti okrivljene, od samog početka postupka bilo je očito da kod okrivljene postoje značajne duševne smetnje, pa je u tom smislu naloženo stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju dr. Sanji Batina vještačenje ubrojivosti okrivljene in tempore criminis, koji nalaz i mišljenje je sud u cijelosti prihvatio kao visokostručan i argumentiran jer je sačinjeno po pravilima struke, a ni stranke na isto nisu imale primjedbi. U svom pisanom nalazu i mišljenju, kao i onom usmenom danom na raspravi (list 120 spisa), vještakinja je zaključila da je okrivljena osoba kod koje se aktualno dijagnosticiraju teže duševne smetnje, a koje prema aktualno važećim stručnim međunarodnim dijagnostičkim psihijatrijskim kriterijima odgovaraju dijagnozi Akutnog psihotičkog poremećaja nespecificiranog. Intelektualno funkcioniranje je u granicama normale. Konzumacija alkohola je na dijagnostičkoj razini zlouporabe kod duševno bolesne osobe bez mogućnosti kontrole.

17.1. U vrijeme ostvarenja protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela za koje se tereti okrivljena nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogla vladati svojom voljom, tj. in tempore criminis bila je neubrojiva. Prema procjeni vještaka postoji stupanj vjerojatnosti da bi zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njena neubrojivost okrivljena mogla počiniti teže kazneno djelo. Radi otklanjanja te opasnosti u svom zaključku vještakinja navodi kako je isto j dovoljno njeno liječenje na slobodi.

18. Provedenim sudskopsihijatrijskim vještačenjem, kako je to već prethodno spomenuto, utvrđeno je da okrivljena zbog težih duševnih smetnji u vrijeme ostvarenja obilježja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom, dakle, bila je neubrojiva.

19. Što se tiče sposobnosti okrivljene za krivnju, ovdje treba navesti sljedeće. Krivnja pretpostavlja psihički normalne osobe. To znači da određeni počinitelj, da bi bio kriv, mora biti sposoban za jedno s pravom usklađeno ponašanje (ubrojivost), mora postojati određeni psihološki odnos prema određenom djelu (kao namjera odnosno nehaj) i mora uvidjeti nedopustivost svog djela (svijest o protupravnosti). Sve tri navedene vrijednosti, kada one kumulativno postoje, čine pojam krivnje. To znači da svaka od tih vrijednosti može biti temelj za isključenje krivnje. Zato neubrojiva osoba nije kriva.

20. Neovisno o tome što okrivljena u vrijeme izvršenja protupravnog djela nije bila ubrojiva, treba kazati da i kod neubrojive osobe postoji volja kao psihički proces stvaranja želje da se nešto učini, samo što je ta njezina volja za nepravom u trenutku donošenja odluke bila rezultat određenog biopsihološkog stanja uslijed kojeg ona nije mogla ispravno, smišljeno rasuđivati ni odlučivati, za razliku od voljnog, misaonog procesa zdrave, ubrojive osobe, koja se pak u unutarnjim dvojbama za i protiv djela, slobodno opredijelila za nepravo. Stoga namjeru kod neubrojivih osoba treba cijeniti prema objektivnim pokazateljima njihovog ponašanja te takvo ponašanje ocjenjivati u sklopu uobičajenog razumnog ponašanja prosječne osobe.

20.1. Dakle, u konkretnom slučaju, kada prosječna odrasla osoba prijeti drugoj osobi na način opisan u izreci, onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja i da je svjesna svih okolnosti djela. Konačno se može objektivno zaključiti i to da takva prosječna osoba sve navedeno poduzima s ciljem da zastraši oštećenicu i da postupa s izravnom namjerom.

21. Stoga se u ponašanju okrivljene OA ostvarilo protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

22. Na okrivljenu je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja protupravnog djela – KZ/11, koji propis se naknadno mijenjao (izmjene i dopune su objavljene u Narodnim novinama broj 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25), ali te izmjene za okrivljenu nisu blaže, pa ih nije trebalo primjenjivati.

23. Dakle, kako je sud nakon provedene rasprave utvrdio da je okrivljena u stanju neubrojivosti počinila protupravno djelo, da je opasna za okolinu te da postoje uvjeti za njezino psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (dalje: ZZODS), trebalo je, na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, pod dijelom 1) izreke donijeti presudu kojom se utvrđuje da je ona počinila protupravno djelo i da ga je počinila u stanju neubrojivosti te pod dijelom 2) izreke rješenjem odrediti psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju šest mjeseci.

24. Prema prethodno citiranoj zakonskoj odredbi okrivljena se upozorava da će psihijatrijsko liječenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

25. Što se tiče odluke o troškovima postupka, odredbom čl. 554. st. 1. ZKP/08 (posljednja rečenica) propisano je da će sud u presudi izreći da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovoga Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Stoga je na taj način i odlučeno pod toč. IV. dijela 1) izreke.

Split, 17. lipnja 2026.

S U D A C

Ivana Peronja

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu,

- okrivljena OA, putem Županijske specijalne bolnice Insula na Rabu,

- branitelj Zvonimir Bućan, odvjetnik u Splitu,

- u spis.

Po pravomoćnosti dostaviti:

- oštećenica-žrtva FA, [adresa],

- Županijski sud u Splitu, sucu nadležnom za donošenje odluke o upućivanju na psihijatrijsko liječenje na slobodi prema ZZODS-u (uz dopis i klauzulu pravomoćnosti).