Republika Hrvatska
Poslovni broj: P Ob-228/2024-16
Općinski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Katji Morić Arambašić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VE iz [adresa] – [adresa], zastupanoj po punomoćniku Marinu Huzjaku, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno i kao nasljednika pok. ME iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Smiljanu Bakočeviću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice, njezinog punomoćnika, tuženika i njegovog punomoćnika te nakon objave 17. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica KE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova bračne stečevine ostvarene s pokojnim ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/3 dijela, što je tuženik ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude ishodi upis prava suvlasništva u navedenom udjelu na svoje ime na predmetnoj nekretnini, uz istovremeni upis brisanja tog prava u navedenom udjelu sa imena pravnog prednika tuženika ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana,
dok se u preostalom dijelu od dosuđenog udjela od 1/3 dijela do traženog udjela od 1/2 dijela, tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Dana **.**.2024. KE (dalje u tekstu: tužiteljica) podnijela je protiv ČE (dalje u tekstu: tuženik) tužbu radi utvrđenja bračne stečevine u kojoj je u bitnome navela da je ona sa tuženikovim ocem, danas pok. ME, sklopila brak 29. travnja 1983., koji brak je razveden 28. travnja 2008. Presudom Općinskog suda u Pagu posl. br. P-84/08. Da su ona i pok. ME za vrijeme trajanja braka zajednički stekli nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem, koju su njih dvoje sagradili. Da je ona izgradnji kuće doprinijela jednako kao i pok. ME i to kako radom, tako i brigom za obitelj, dijete, uobičajene kućanske poslove, kao i novcem zarađenim u restoranu „Tovarnele“ te prodajom sira i mlijeka koje je proizvodila. Dakle, kako su ovu kuću izgradili zajedno ona i pok. ME za vrijeme trajanja braka da ista predstavlja bračnu stečevinu na kojoj ona ima suvlasnički udio od 1/2 dijela. S obzirom da je pok. ME preminuo **.**.2021., da ovu tužbu kojom traži da se utvrdi njezin suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini podnosi protiv tuženika, koji je kao njegov zakonski nasljednik pasivno legitimiran.
2. Dana 10. prosinca 2024. tuženik je dostavio odgovor na tužbu u kojem je u bitnome naveo da priznaje tužbeni zahtjev i da predlaže donošenje presude na temelju priznanja. Međutim, kako se do istog uredujućeg suca vodio predmet posl. br. P Ob 235/2022 povodom tužbe UE protiv istog tuženika ČE radi utvrđenja izvanbračne zajednice tužiteljice sa pok. ME, u koji je tužiteljica upućena iza ostavinskog postupka koji se vodi nakon smrti pok. ME, u čiju je ostavinsku masu ušla ovdje predmetna nekretnina, to nije donesena presuda na temelju priznanja, već je odlučeno da će se provesti dokazni postupak kako bi se utvrdilo da se ne radi o nedopuštenom raspolaganju tuženika tužbenim zahtjevom.
2.1.U danjem tijeku postupka proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NE i GE te dokaz saslušanjem stranka, nakon čega je zaključeno sa raspravljanjem.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Izvadak iz matice rođenih za tužiteljicu od 08. studenog 2024. (l.s. 4-5), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 14. studenog 2024. (l.s. 6), Izvod iz katastarskog plana sa stanjem na dan 14. studeno 2024. (l.s. 7), preslik računa i narudžbe armature (l.s. 21-30), projekt dogradnje stambenog objekta iz prosinca 1997. (l.s. 31- 39), dana 08. svibnja 2025. saslušao svjedoka NE (l.s. 40), dana 09. prosinca 2025. saslušao svjedoka GE (l.s. 50) te dana 17. veljače 2026. saslušao tužiteljicu i tuženika kao stranke (l.s. 52-55).
7.1. Sud je donio odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).
Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.
8. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je s osnova bračne stečevine s pokojnim ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica udjela od 1/2 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa dvorištem.
8.1. Iz povijesnog dijela tužbe i navode iznijetih tijekom postupka proizlazi da tužiteljica tvrdi da je predmetna nekretnina bračna stečevina jer su ona i ipok. ME za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice 80-ih godina zajedno sagradili kuću na toj nekretnini i to sredstvima stečenim radom.
8.2.Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 14. studenog 2024. utvrđeno je da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] ima ukupnu površinu 505 m[2] , od čega kuća površine 153 m i dvorište 352 m te da je kao vlasnik za cijelo iste upisan ME.
8.3.Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za tužiteljicu od 08. studenog 2024. utvrđeno je da je ista sklopila braka sa ME **.**.1983. u [adresa] te da je taj brak razveden presudom Općinskog suda u Pagu posl. br. P-84/08-3 od 28. travnja 2008.
8.4. Iz iskaza svjedoka NE rođ. 1945. i svjedoka GE rođ. 1969. proizlazi da su ME i tužiteljica nakon sklapanja braka došli živjeti u [adresa] prvo u kuću Srećkovih roditelja u selu te da su kasnije nakon nekoliko godina sagradili kuću uz more u su se preselili, a koja kuća je prikazana na Izvodu iz katastarskog plana sa l.s. 7. Da su u ovoj kući živjeli ME, tužiteljica i njihov sin ČE, ovdje tuženik, sve dok se njihov brak njihov razveden.
8.5. S obzirom da su oba svjedoka potvrdila navode tužiteljice o gradnji predmetne kuće, a radi se o osobama koje su u vrijeme izgradnje iste živjele u [adresa] i koje su s obzirom na rodbinsku povezanost sa pok. ME bili upoznati sa okolnostima u obitelji, to je ovaj sud našao da je predmetna nekretnina izgrađena tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća, nakon što su tužiteljica i pok. ME sklopili brak.
9. S obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine ovdje su mjerodavne odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne Novine br. 11/78, 27/78, dalje - ZBPO) koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja istih, a sukladno stavu VSHR u odluci br. Rev 57/2005-2 i Rev 973/2005-2.
9.1. Odredbom čl. 270. ZBPO propisano je da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna.
9.2. Odredbom čl. 271. ZBPO propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.
9.3. Odredbom čl. 272. ZBPO propisano je da imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, kao i imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u članu 271. ovoga zakona.
9.4. Odredbom čl. 281. ZBPO pripisano je da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora da sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.
10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je zemlju na kojoj je kuća izgrđena ME poklonio njegov otac te da su oni na toj zemlji zajedno izgradili kuću novcem koji su zaradili radeći. Da je tada ME plovio, s tim da ne zna što je točno radio na brodu niti kolika mu je bila plaća, dok se ona bavila poljoprivrednom, povremeno radila u restoranu, održavala kućanstvo te se brinula o zajedničkom sinu i Srećkovom ocu.
10.1. Iz iskaza tuženika proizlazi da on nema izravnih saznanja o financiranju izgradnje niti o samoj izgradnji jer je u vrijeme kada se gradila kuća on bio dijete, već da samo po priči iz obitelji zna da je djed GE darovao zemlju na kojoj je kuća izgrađena, a koju su postepeno izgradili njegovi roditelji pok. ME i ovdje tužiteljica te da su se u nju preselili u vrijeme kada on krenuo u osnovnu školu. Da je otac cijeli život bio pomorac te da je tijekom godine izbivao iz kuće u dužim vremenskim razdobljima, dok je majka povremeno radila u restoranu, čuvala djecu, brinula o ovcama kojih smo tada imali puno, radila sir i prodavala ga.
10.2. Iz iskaza svjedoka NE i svjedoka GE proizlazi da je kuća sagrađena na zemlji koju je dao Srećkov otac te da je u vrijeme izgradnje predmetne kuće ME radio kao pomorac, dok je tužiteljica čuvala imanje, ovce, povremeno radila u restoranu te brinula o zajedničkom sinu ČE i Srećkovom ocu.
10.3. Kako je iskaz tužiteljice o načinu stjecanja zemljišta i obiteljskim okolnostima u vrijeme izgradnje kuće sukladan iskazima obaju svjedoka koji imaju neposrednih saznanja o onome o čemu su iskazivali i samog tuženika, to je ovaj sud njezinim tvrdnjama poklonio vjeru.
12. Nakon provedenog dokaznog postupka ovaj sud je našao da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanja braka zajedničkim radom tužiteljice i pok. ME, slijedom čega ista predstavlja njihovu bračnu stečevinu. Što se tiče udjela tužiteljice u bračnoj stečevini, ovaj sud je cijenio da su i ME i tužiteljica privređivali radom te iako su Srećkova primanja sigurno bila veća jer je isti bio pomorac, s obzirom da je tužiteljica uz bavljenje poljoprivredom i povremeni rad, samostalno brinula o kućanstvu, njihovom sinu i Srećkovom ocu, ovaj sud je našao da su isti podjednako doprinijeli u izgradnji predmetne kuće. Međutim, s obzirom da je sama tužiteljica potvrdila da je nekretnina na kojoj je kuća sagrađena bila vlastita imovina pok. ME jer je istu stekao darovanjem od svog oca, udio tužiteljice je manji od udjela pok. ME te je njezin udio ovaj sud procijenio na 1/3 dijela, a uzimajući u obzir da se radi o vrijednoj nekretnini s obzirom da se nalazi neposredno uz more u turističkom mjestu Novalja.
11.1. Slijedom navedenog, valjalo je djelomično prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na suvlasnički udio od 1/3 dijela, a u preostalom dijelu od dosuđenog udjela do traženog udjela od 1/2 dijela odbiti kao neosnovan, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja.
U Zadru, 17. lipnja 2026.
S u d a c
Katja Morić Arambašić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, putem ovog suda, za Županijski sud u RH.
DNA: 1. Tužiteljici po punomoćniku,
2. Tuženiku po punomoćniku.
