Pn-43/2023-11
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu toga suda Anti Božinoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VUŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika VU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o., Split, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dne 05. svibnja 2026.god. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dne 17. lipnja 2026.god.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju iznos od 1.537,99 Eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. studenoga 2022. god. pa do isplate.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju parbeni trošak u iznosu od 1. 356,18 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koja na taj iznos teče od 17. lipnja 2026. god. do isplate.
Obrazloženje
1. U tužbi od 02. veljače 2023. god. navodi se da je 21. lipnja 2022. god. u Splitu oštećeno vozilo marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja. Za nezgodu da je odgovoran VU, vozač bicikla marke Cube Aim SL, a bicikl je u vlasništvu tuženika. Po učinjenom izvidu štete i dopunskom izvidu štete utvrđeno je kako je na vozilu tužitelja nastala šteta u iznosu od 1.537,99 Eur, sve sukladno ponudi popravka društva Pribudić-Borčić d.o.o. broj ponude 77/2022. Tužitelj se podnošenjem odštetnoga zahtjeva dne 29. studenoga 2022. god. obratio tuženiku, a on mu zbog podizanja tužbe nije isplatio niti neprijeporan iznos. S obzirom na iznijeto, tužitelj predlaže donijet presudu kojom bi se obvezalo tuženika na isplatu iznosa od 1.537,99 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30.11.2022. god., kao od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, predloživši da se zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan. Tuženik ne spori aktivnu legitimaciju na tužiteljevoj strani, priznaje pasivnu legitimaciju na svojoj strani, nastanak štetnoga događaja te visinu tužbenoga zahtjeva. Osporava osnovu odgovornosti, tvrdeći da je za nastanak predmetnoga štetnog događaja odgovoran isključivo tužitelj koji da je postupao protivno čl. 51. ZOPC-a.
3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom potvrde Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa 211-08/22-4-22215, Ur. br. 611- 12-38-22-6 od 30.10.2022. god., preslike prometne dozvole za motocikl marke Yamaha Majesty reg. oznake [registarska oznaka], zapisnika o izvidu štete na vozilu od 13.07.2022. god., ponude Pribudić-Borčić d.o.o. br. 77/2022 od 28.07.2022. god., uplatnice priložene spisu na stranici 12 i računa na stranici 13, odštetnoga zahtjeva od 28.11.2022. god. s poštanskom potvrdom o primitku, spisa Općinskoga suda u Splitu broj Pn-42/2023, zapisnika iz navedenoga spisa s ročišta od 04. listopada 2023. god. na kojemu su preslušani tužitelj i tuženik, nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila Nevena Kralja od 01.02.2024. god. iz istoga spisa.
4. Stranke su zatražile parbeni trošak.
5. Tužbeni je zahtjev osnovan.
6. Stranke su se suglasile da se u predmetnom parničnom postupku kao dokazi koriste iskazi tužitelja i tuženika dani u postupku koji se pred ovim sudom vodi pod brojem Pn-42/2023 (s ročišta od 04. listopada 2023. god.) te nalaz i mišljenje vještaka Nevena Kralja od 01.02.2024. god. iz istoga postupka.
7. Između stranaka nije prijeporna aktivna legitimacija tužitelja ni pasivna legitimacija tuženika. Nije prijeporno da se 21. lipnja 2022. god. u Splitu dogodila u tužbi opisana prometna nezgoda i da je u njoj oštećeno vozilo, motocikl marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja. Nije prijeporna ni visina tužbenoga zahtjeva odnosno da je u predmetnoj nezgodi nastala imovinska šteta na vozilu tužitelja u iznosu od 1.537,99 Eur.
8. Prijeporna je osnova odgovornosti.
9. U postupku je valjalo raspraviti tko je od sudionika u predmetnoj prometnoj nezgodi odgovoran za njezin nastanak te je li tuženik u obvezi nadoknaditi tužitelju štetu nastalu na njegovu motociklu u toj nezgodi.
10. Odredbom čl.1045. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br.35/05,41/08,125/11,78/15,29/18,126/21,dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema odredbi čl.1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti ( neimovinska šteta).
11. Prema odredbi čl.1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.
12. Tužitelj je u svome iskazu danom sudu u postupku vođenom pod brojem Pn-42/2023 izjavio da se pred nezgodu kretao Ulicom Matice hrvatske iz smjera zapada u smjeru istoka, na motoru marke Yamaha. Pred dolazak u raskrižje bilo mu je upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, kretao se ravno srednjom trakom s tim da u lijevoj traci do njega nije bilo nikoga, a u desnoj su bila dva vozila. Prilikom dolaska do semafora i pješačkog prijelaza, na kojem semaforu je bilo zeleno svjetlo za vozače, na pješački prijelaz je ispred njega netko izletio. U tom trenutku nije vidio ni tko ni što, samo je instinktivno skrenuo oštro u desno s ciljem da ga izbjegne. Izgubio je kontrolu na upravljačem te s motor pao na cestu. Između njega i biciklista nije bilo nikakvog kontakta, jer da ga je udario sigurno ne bi dobro prošao. Pa je s motociklom na kolnik i bio u prvi tren u šoku, počeo se znojiti. Sjeća se da su mu pristupila dva momka i malo ga osvježila, a i hitna pomoć je došla prilično brzo. Vozač bicikla je, sjeća se, prešao na drugu stranu ceste i čuo je kako ljudi viču da ga zaustave. Naime, nije se mogao sjetiti njegova lica. Vozilo hitne p omoči odvelo ga je na pružanje medicinske pomoći gdje su utvrdili da ima oderotinu kompletne desne strane noge, lom desne podlaktice i napuknuće desne palčane kosti. Morao je nositi gips na ruci do lakta pa mjesec dana nije mogao ništa sam raditi, niti se tuširati, ni presvući, a bilo je ljeto. Kako je lom imao na desnoj ruci, a dešnjak je, nije mogao poduzimati nikakve uobičajene radnje. U svim njegovim aktivnostima pomagala mu je supruga. Nakon skidanja gipsa išao je na rehabilitaciju na Križine mjesec dana. Dio pokretljivosti ruke nikada mu se nije vratio, šaku ne može usmjeriti prema natrag već samo ispružiti dlan ravno. Ipak, posao koji je ranije radio, danas može obavljati. Glede ona dva vozila koja su se nalazila u desnoj traci, bila su osobni automobili i stajala su na semaforu, on se kretao srednjom trakom brzinom oko 50 km/h.
13. Tuženik je u postupku Pn-42/2023 iskazao da se kretao upravljajući biciklom nogostupom u Ulici Matice hrvatske, iz smjera zapada prema istoku te je došao do semafora i uspio skrenuti lijevo odnosno prijeći preko pješačkog prelaza biciklom. Vidio je da dva automobila stoje na semaforu, a njemu se već bilo upalilo crveno svjetlo za pješake. Ocijenio je, međutim, da može u zadnji tren još prijeći pa je krenuo prelaziti preko pješačkog. U tom trenutku je srednjom trakom naišao motocikl, te kako se na semaforu već upalilo zeleno ili žuto svjetlo, motociklist je namjeravao proći kroz semafor. Tako su se našli na sredini pješačkog prijelaza i uspjeli nekako izbjegnuti da ne dođe do sraza. I on je nastojao izbjeći motocikl te je prešao na drugu stranu ulice biciklom tako da nije odmah vidio da je motorist, izbjegavajući njega, pao. Tek kad je već bio na podu, shvatio je što se dogodilo. Izjavio je nadalje da je povodom predmetne prometne nezgode vođen prekršajni postupak u kojem u je proglašen krivim i platio je kaznu. U krvi mu je pronađeno postojanje opijata, a večer prije nezgode zapalio je travu. Dva automobila u desnoj traci, gledajući iz smjera tužitelja, stajala su na semaforu. Nije se moga sjetiti u kojemu je trenutku uočio da je tužitelj pao s motora, a kako je rekao da je krenuo na crveno svjetlo za njegov smjer kretanja, znači da nije bio u pravu.
14. U svome nalazu i mišljenju od 01. veljače 2024. god. (iz predmeta br. Pn- 42/2023) vještak za strojarstvo, promet i motorna vozila Neven Kralj utvrdio je da se mjesto predmetne prometne nezgodne nalazi u Splitu, na križanju Ulice Matice hrvatske i Osječke ulice. Motocikl Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka] giba se srednjom prometnom, a južnom kolničkom trakom zapadnoga dijela raskrižja Ulice Matice hrvatske, iz smjera zapada u smjeru istoka i neposredno prije poduzimanja intenzivnoga kočenja kreće se brzinom od oko 50,44 km/h ili 13,97 m/s i u raskrižje ulazi na signal zelenoga svjetla. Bicikl Cube, južnu kolničku traku zapadnoga dijela raskrižja Ulice Matice hrvatske, prelazi iz smjera juga u smjeru sjevera preko obilježenoga pješačkog prijelaza prosječnom brzinom od oko 7 km/h ili 1,93 m/s i prelazak obavlja preko obilježenoga pješačkog prijelaza na signal crvenoga svjetla za pješake. U trenutku kada je vozač motocikla Yamaha poduzeo intenzivno kočenje, od zapadnoga ruba južne kolničke trake Ulice Matice hrvatske, nalazio se udaljen oko 14 metara. Do kontakta između vozila nije došlo, pa nije moguće egzaktno definirati kinematičku međuovisnost dva sudionika, ali je za istaknuti da biciklist u kretanju preko obilježenog pješačkog prijelaza iz smjera juga u smjeru sjevera, ulazi u putanju kretanja motocikla zbog čega je motociklist poduzeo intenzivno kočenje što je dovelo do destabilizacije motocikla i njegova pada na kolnik, te klizanje motocikla kolničkom površinom do mjesta konačnoga smirivanja. Biciklist je neposredno prije početka prelaska kolnika trebao sići s bicikla, te na zeleno svjetlo za pješake započeti prelazak kolnika. U trenutku kada je započeo s prelaskom kolnika na biciklu, okretanjem preko lijevoga ramena jasno je mogao uočiti motocikl u nailasku srednjom prometnom, a južnom kolničkom trakom zapadnoga dijela raskrižja Ulice Matice hrvatske, istoga propustiti i na taj način ne bi ušao u putanju kretanja motociklu niti bi vozač motocikla reagirao intenzivnim kočenjem, a što ga je u konačnici odvelo u destabilizaciju i pad na kolnik.
15. Iz nalaza vještaka Kralja, kojemu stranke nisu prigovarale, a sud ga je u cijelosti prihvatio kao objektivnog i stručnog, proizlazi da je tuženik preko obilježenoga pješačkog prijelaza prešao biciklom dok je na semaforu bilo, za njegov smjer kretanja, uključeno crveno svjetlo za pješake dok je za tužiteljev smjer kretanja u tom trenutku bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu. Tuženik kao biciklist, iako je bio dužan neposredno prije početka prelaska kolnika i pješačkog prijelaza, sići s bicikla te na zeleno svjetlo za pješake započeti prelazak kolnika, to nije učinio. Naprotiv, nije se zaustavio pred raskrižje iako je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu već se, ne silazeći s bicikla, nastavio kretati i tako ušao u prijelaz pješačkog prelaza. Uz sve to nije se okrenuo preko lijevog ramena, a da je to učinio mogao je uočiti motocikl i tužitelja prije započinjanja radnje prelaska kolnika. Tuženik je trebao postupiti na opisani način kako bi propustio tužitelja koji se kretao svojim motociklom na znak zelenog svjetla na semaforu i imao prednost, te mu na taj način ne bi ušao u putanju kretanja niti bi tužitelj morao reagirati intenzivnim kočenjem što je u konačnici dovelo do destabilizacije i pada motocikla i tužitelja na kolnik. Neposredno prije poduzimanja radnje intenzivnog kočenja tužitelj se motociklom kretao dopuštenom brzinom.
16. U svome iskazu danom sudu u postupku koji se vodi pod brojem Pn-42/2023 tuženik i priznaje da je kolnik i pješački prijelaz prelazio na upaljeno crveno svjetlo na semaforu te da nije sišao s bicikla prilikom prelaska pješačkog prijelaza. Pri tome je očito bio krajnje neoprezan jer nije uopće ni vidio tužiteljev motocikl kako prilazi, a sve jer se nije ni okrenuo preko ramena prije samog početka prelaska kolnika.
17. Iz svega iznijetog nedvojbeno proizlazi da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak predmetnoga štetnog događaja i za štetu koja je nastala na tužiteljevu motociklu.
18. Budući da je tuženik skrivio predmetnu prometnu nezgodu, sukladno odredbi čl. 1045. ZOO-a, dužan je tužitelju naknaditi štetu nastalu na njegovom vozilu.
19. Visina štete nastala na tužiteljevu motociklu u predmetnoj prometnoj nezgodi nije prijeporna i iznosi 1.537,99 Eur.
20. S obzirom da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak štete na tužiteljevu vozilu i da visina štete nije prijeporna, prihvaćen je tužiteljev zahtjev i naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.537,99 Eur.
21. Na dosuđeni iznos štete određena je zakonska zatezna kamata počev od 30. studenoga 2022. god. kao od dana podnošenja odštetnoga zahtjeva, pa do isplate, sukladno odredbom čl. 29. ZOO-a.
22. Nije prihvačen tuženikov prijedlog za pripajanje predmeta ovoga suda broj Pn-42/2023 predmetnom spisu. Jedini dokazi koji su se u predmetnom postupku imali provesti su čitanje iskaza stranaka i prometno tehničkog vještačenja koji su već bili provedeni u postupku Pn-42/2023 (stranke suglasne da se koriste u ovom postupku) pa nije bilo nikakve potrebe za pripajanjem predmeta, a pripajanje ne bi bilo ni ekonomično.
23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1. Zakona o parničnom postupku.
24. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, pristup na dva ročišta (17.02.2026., 05.05.2026.), sastav podneska od 30.01.2026. god. i sastav odštetnoga zahtjeva po 100 bodova, ukupno 500 bodova. Pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, uvećano za PDV, 53,09 Eur pristojbe tužbe i 53,09 Eur pristojbe presude, dobiven je iznos dosuđenog troška od 1.356,18 Eur.
U Splitu, dne 17. lipnja 2026. god.
S U D A C
ANTO BOŽINOVIĆ
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
DNA:
-pun. tužitelja
-pun. tuženika
-u spis