REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-49/2024-47

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice KV rođ. ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana od pun. Andrei Tvrdić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ivana Krstulović i Andrea Tvrdić, Dubrovačka ulica 65, protiv tuženika Dalekovod dioničko društvo za inženjering, proizvodnju i izgradnju (Dalekovod d.d.), OIB: 47911242222, Marijana Čavića 4, 10 000 Zagreb, zastupan po punomoćnici JV, mag. iur., zaposlenici tuženika, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 19. svibnja 2026.g. u nazočnosti tužiteljice i zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 17. lipnja 2026. na ročištu za objavu odluke,

r i j e š i o  j e:

I. Time što je tuženik Dalekovod d.d., OIB: 47911242222, bez znanja i pitanja tužiteljice KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], samovlasno srušio postojeći kameni suhozid u dužini od 25,60 metara, širine u prosjeku 2,80 m i visine od 0,70 m do 1,10 m, i to na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na Geodetskoj skici lica mjesta, broj VJ 33/2024 (Psp-49/2024), stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl.ing.geod., svibanj 2025.god., kao sastavnog dijela ovog rješenja, prikazan i označen kao lik A-B-C-F-A u površini od 75 m2, i uništio tri stabla trešnje promjera debla 10-15 cm i starih minimalno 7 godina, tri stabla badema, dva stabla hrasta (česmine) te postavio geodetske oznake, a sve na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na Geodetskoj skici lica mjesta, broj VJ 33/2024 (Psp-49/2024), stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl.ing.geod., svibanj 2025.god., kao sastavnog dijela ovog rješenja, prikazan i označen kao lik C-D-E-F-C u površini od 151 m2, tuženik je zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu dijelova nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to onih dijelova u navedenoj Geodetskoj skici lica mjesta označenih kao lik A-B-C-F-A u površini od 75 m2 i kao lik C-D-E-F-C u površini od 151 m2, pa se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na Geodetskoj skici lica mjesta, broj VJ 33/2024 (Psp- 49/2024), stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl.ing.geod., svibanj 2025.god., kao sastavnog dijela ovog rješenja, prikazan i označen kao lik A-B-C-F-A u površini od 75 m2 sagradi srušeni kameni suhozid u dužini od 25,60 metara, širine u prosjeku 2,80 m i visine od 0,70 m do 1,10 m, kao i da na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na Geodetskoj skici lica mjesta, broj VJ 33/2024 (Psp-49/2024), stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl.ing.geod., svibanj 2025.god., kao sastavnog dijela ovog rješenja, prikazan i označen kao lik C-D-E-F-C u površini od 151 m2 posadi posječene poljoprivredne kulture primjerene starosti i ukloni geodetske oznake, kao i da se ubuduće kloni naprijed navedenog i sličnog smetanja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužan je tuženik Dalekovod d.d., OIB: 47911242222, Marijana Čavića 4, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], troškove ovog postupka u iznosu od 2.795,79 EUR (dvijetisuće sedamstodevedesetpet eura i sedamdesetdevet centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude (17.lipnja 2026.) pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 17. travnja 2024. godine tužiteljica navodi da je bila u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, ZU 470, K. O. [katastarska općina] koji graniči sa zapadnim dijelom čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

1.1. Nadalje tužiteljica navodi da je u isključivom posjedu nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], ZU 464, K. O. [katastarska općina] te označenih dijelova nekretnine 696/1, pašnjak, ZU 470, K. O. [katastarska općina], posljednjih 50 godina.

1.2. U prilog tužbi tužiteljica prilaže Skicu situacije terena izrađenu u lipnju 2011. godine po geodetu TV, na kojoj da je jasno vidljiva granica posjeda na terenu koja je određena stoljetnim suhozidom.

1.3. Dalje se u tužbi navodi da su sve ove nekretnine omeđene su stoljetnim suhozidom koji okružuje čestice te tako čini jednu povezanu cjelinu kojom se pristupa kolnikom kroz ulaz s istočne strane u širini od 3 m, na kojem da se nalazi dvokrilna metalna kapija s bravom te sa zapadne strane, također kolnikom širine 3 m, na kojem da se nalazi dvokrilna metalna kapija s bravom te su obje kapije redovito zaključane.

Ključeve kapija da ima isključivo tužiteljica.

1.4. Tužiteljica nekretnine redovito obrađuje te na istima ima zasađene različite poljoprivredne kulture i stabla (trešnja, badem, hrast i dr.). Nitko nikada ranije tužiteljicu da nije uznemiravao u njenom mirnom posjedu.

1.5. Dana 18. ožujka 2024.g., dok je tužiteljica sa suprugom bila u obilasku predmetnih nekretnina, ista da je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] zatekla srušeni dio stoljetnog suhozida visine cca 1,5 m, širine do 2 m (skalirano) te dužine cca 50 metara.

1.6. Također da je uočila uništena stabla trešanja, badema, rašeljki, hrasta te jasena, da su uništene i suhozidne pristave za vinograd u kojima još da nije bilo loza, a sve na površini od cca 200 m2.

1.7. Nakon toga da su na tom uzurpiranom području postavljene geodetske oznake.

1.8. Tužiteljica da je rušenjem ogradnog zida spriječena da kultivira preostalih cca 6000 m2 zemljišta za jednogodišnje povrtne kulture, te da će joj zbog toga izostati žetva na toj površini .

1.9. Tužiteljica i njen suprug su u namjeri da dođu do saznanja o osobi koja je počinila smetanje njihovog posjeda, kontaktirali tvrtku Acciona Energija, odnosno njenog direktora g. PV, za kojeg da su smatrali da izvodi navedene radove. Ovo sve iz razloga što je tužiteljici poznato da ova tvrtka gradi vjetroelektranu te da joj je stoga potrebna priključna infrastruktura. K ih je informirao da je izvođač radova tvrtka Dalekovod d.d., odnosno tuženik u ovom postupku, što da je tužiteljičinom suprugu i potvrđeno u telefonskom razgovoru s projekt managerom Dalekovoda d.d., gospodinom LV dana 15. travnja 2024. godine.

1.10. Tužiteljica na kraju ističe da joj je ovim aktom uzurpiran i oduzet dio zemljišta koji koristi, obrađuje i na kojem je imala višegodišnja vrijedna stabla posljednjih 50 godina te da je ista onemogućena da zbog srušenog dijela ogradnog zida obrađuje preostalih cca 6000 m2.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 04. lipnja 2024. godine tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane u cijelosti.

2.1. Navodi da je nesporno da je tuženik Izvođač radova na Projektu „Izgradnja priključka 2x110kV dalekovoda za potrebe vjetroelektrane Boraja II“ čiji radovi da se dijelom izvode i na predmetnoj čestici 696/1, k. o. [katastarska općina].

2.2. Tuženik prije svega navodi da tužiteljica ničim nije dokazala svoje pravo vlasništva na spornoj kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] niti da je dokazala da polaže ikakvo drugo pravo na predmetnoj katastarskoj čestici.

2.3. U odgovoru na tužbu tuženik dalje navodi da je kao dobar gospodarstvenik i postupajući u dobroj vjeri poduzeo sve korake kako bi se zaštitio i unaprijed obeštetio vlasnika predmetne čestice prilikom izvođenja radova na Projektu. Pa da je tako uvidom u Zemljišne knjige utvrdio da je vlasnik predmetne čestice Republika Hrvatska.

2.4. Tuženik da se sukladno zakonu vodi načelom povjerenja u zemljišne knjige. Stanje prikazano u Zemljišnim knjigama predstavlja istinito i potpuno stanje na terenu kako je propisano zakonom. Zakonom o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23) da je propisano sljedeće: članak 8. stavak 2. „Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.“ Članak 10. stavak 1. „Zemljišne knjige temelje se na podacima katastarskog operata odnosno katastarske izmjere.“

2.5. Nastavno na navedeno, a u svezi pričinjene štete na predmetnoj katastarskoj čestici, Hrvatske šume d.o.o. da su dostavile tuženiku dopisom od 8.4.2024. godine Obračun naknade za šumsku štetu KLASA: ST-24-01/1085; UR.BR.; 15-14/03-24-01 od 29.3.2024. godine prema kojem je tuženik u obvezi platiti Hrvatskim šumama d.o.o. šumsku štetu u iznosu od 6.558,57 eura. Tuženik da je sukladno navedenom obračunu platio dana 23.4.2024. godine šumsku štetu u gore navedenom iznosu, što znači da je obeštetio vlasnika kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

2.6. Nadalje u odgovoru na tužbu tuženik navodi da je razvidno da je u ovoj pravnoj stvari promašena aktivna legitimacija obzirom tužiteljica nije vlasnica predmetne katastarske čestice te da nije dokazala da polaže neko drugo pravo na predmetnu česticu iz kojeg bi proizlazilo pravo tužiteljice na podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda na predmetnoj čestici.

2.7. Tuženik dalje navodi da obzirom tužiteljica nema pravni interes za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tuženik predlaže naslovnom sudu odbacivanje tužbe sukladno članku 288. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23). Podredno, tuženik predlaže da sud sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku pozove Hrvatske šume d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, 10 000 Zagreb te Republiku Hrvatsku kao umješače na strani tuženika obzirom obje pravne osobe imaju pravni interes za sudjelovanje u ovoj parnici.

2.8. Nadalje, tuženik ističe da tužiteljica ničim nije dokazala da je šteta na koju se poziva nastala na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

2.9. Skica terena koju tužiteljica dostavlja kao dokaz da datira iz 2011. godine, ista da nije ovjerena te nije vjerodostojan dokument, također da ne prikazuje pravo stanje na terenu obzirom na protek vremena od 2011. godine do 2024. godine kad je navodno nastala eventualna šteta na predmetnoj čestici.

2.10. Nadalje, iz katastarskog operata da je razvidno da suhozid koji tužiteljica spominje u tužbi nije dio kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što da bi značilo da je osim promašene aktivne legitimacije, sporna i osnova za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari, odnosno da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

2.11. Nadalje, tvrdnja tužiteljice da je u telefonskom razgovoru gospodin LV, projekt manager kod tuženika, potvrdio da je Dalekovod, d.d. izvođač radova ne znači da je tuženik pričinio štetu pri izvođenju radova na predmetnoj čestici, niti da je za to dano priznanje u bilo kojem obliku. Kako je tuženik gore naveo, nesporno je da je tuženik Izvođač radova na Projektu čiji radovi se dijelom izvode i na predmetnoj čestici 696/1, k. o. [katastarska općina]. Međutim, navedeno i dalje ne dovodi u vezu eventualnu štetu i predmetnu česticu, a također ne dovodi u vezu ni eventualnu štetu i tužiteljicu. Dakle, razvidno je da tužiteljica ničim nije dokazala da je šteta pričinjena na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] jer dokazi koje je dostavila nisu vjerodostojni, dostatni niti njima dokazuje vlastite tvrdnje. Također je propustila dokazati da ima pravo vlasništva na predmetnoj čestici te da polaže ikakvo drugo pravo na predmetnoj čestici, dok je tuženik uspio nesporno dokazati da tužiteljica nije vlasnik predmetne čestice.

2.12. Slijedom svega navedenog, tuženik da predlaže naslovnom sudu odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka.

3. Sud je u tijeku postupka pročitao i izveo sljedeće dokaze: skica situacije terena iz lipnja 2011.g. (strana 6 spisa), i prepiska ĐV i IV (strana 7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za ZU 470 k. o. [katastarska općina], dopis Hrvatskih šuma Dalekovodu d.d. od 08. travnja 2024. godine, klasa: ST/24-01/1085, predmet: obračun šumske štete, pismeno Obračun šumske štete počinjena u G.J. "Vilaja" odjel/odsjek 21 a, korištenje i razaranje šumskog zemljišta, klasa: ST/24-01/1085, od 29. ožujka 2024. godine, (str 17-19 spisa), potvrda o uplati iznosa od 6.558,57 Hrvatskim šumama (str 20 spisa), fotografije priložene na strani 25 do 28 spisa, izvod iz posjedovnog lista broj 866, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Tona Ilića, dipl. ing. agronomije, izveden je dokaz usmenim obrazlaganjem vještva Toni Ilića na ročištu održanom dana 29. listopada 2025.g., pregledan je i pročitan ispravak nalaza i mišljenja vještaka za poljoprivredu Toni Ilića, dipl. ing. agr. (str. 118 i 119 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZV, NV, ČV i tužiteljice KV.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZVDSP-a ).

6. Pregledom tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, odnosno je li se tužiteljica u vrijeme počinjenog smetanja nalazila u posjedu spornog dijela nekretnine, sporan je čin smetanja pojeda, tko je počinio eventualno smetanje posjeda, kao i je li postupanje tuženika protupravno i samovlasno.

7. Odredbom čl. 21. st.1 ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

8. Odredbom čl. 22. st.2. ZVDSP-a propisano je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom čl. 20. st.1. ZVDSP-a, propisano je da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

11. Čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktična (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu.

12. Za radnju kojom će se smetanje posjeda izvršiti dovoljna je svijest počinitelja, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a nije odlučno pitanje namjera da se smeta posjed.

13. Pravo na zaštitu od smetanja posjeda ima svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

14. Prema odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a zaštita posjeda prestaje protekom roka od 30 (trideset) dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

15. Kako u ovom postupku valja utvrditi identitet predmeta spora, to je sud prihvatio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta, koji je izveden uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodez. i vještaka Toni Ilića, dipl. ing. agronomije, dana 05. svibnja 2021. godine.

15.1. Sudski vještak Dario Blažević u svom nalazu i mišljenju od dana 06. svibnja 2025. godine prikazao je predmet spora na način da:

- lik A-B-C-F-A prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi), ispunjen crvenom točkastom šrafurom, predstavlja površinu u iznosu od 75 m2, na kojoj bi se po kazivanju tužiteljice nalazio suhozid čijem je rušenjem učinjen čin smetanja posjeda. Isti bi bio srušen u dužini 25,60 m, širini u prosjeku 2,80 m i visini od 0,70 m do 1,10 m. U cijeloj svojoj površini gore opisani zid nalazio bi se na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Fotografije br. 1 gore opisanog predmeta spora priložena je u poglavlju 4. Prilozi.

- lik C-D-E-F-C prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi), ispunjen plavom točkastom šrafurom, predstavlja površinu u iznosu 151 m2, u naravi plato sa nasutim kamenjem na kojem je po kazivanju tužiteljice učinjen čin smetanja posjeda na način da su na gore opisanoj površini uništena stabla trešanja, badema, rašeljke, hrasta i jasena, srušene suhozidane pristave za vinograd te postavljene geodetske oznake. Gore opisani predmet spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slovom G prikazan je položaj drvenog kolca (geodetske oznake) koja je zatečena na predmetu spora u postupku očevida. Fotografija br. 1 i 2 gore opisanog predmeta spora priložene su u poglavlju 4. Prilozi.

15.2. Sud navedeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geodezije, prihvaća kao stručno, argumentirano i vjerodostojno kojim je u potpunosti identificiran predmet postupka sa zemljišnoknjižnom oznakom i površinom, te jasno označene dimenzije porušenog suhozida, kao i položaj geodetskih oznaka, te uzimajući u obzir da nije bilo ni primjedbi stranaka na ovo vještvo, sud ga prihvaća kao stručan, jasan i argumentiran dokaz identifikacije dijela posjeda tužiteljice na kojem je učinjen čin smetanja posjeda.

16. Sudski vještak Toni Ilić u svom nalazu i mišljenju od dana 02.lipnja 2025. godine navodi da kod očevida jedini relevantni dokaz o postojanju poljoprivrednih poboljšica na oštećenom dijelu terena da su korijeni rašeljke sa pripadajućom drvenom masom ostatka trešnje pa se može zaključiti da su na terenu postojala 3 stabla trešnje. Izdanci se nalaze u području definiranim geodetskim elaboratom kao Lik C-D-E-F-C. Ostala spominjana drvna masa da je srušena tj. da bi bila posađena izvan označenog područja iz geodetskog elaborata tako da nisu predmet ovog postupka. Šteta da će se procijeniti temeljem izračuna izgubljene dobiti. Izgubljena dobit da bi u ovom slučaju bila vrijednost uroda do dolaska stabala u puni urod. Procjenjuje da stabla na tom području koje je škrtog kamena i bez vode za zalijevanje ne mogu dati više od 10 kg ploda prosječno godišnje. Stablu trešnje da treba 7 godina da bi došlo u punu rodnost, a u 5. i 6. godini računa se da daju 50% punog uroda. Procjenjuje da je vrijednost kilograma trešanja 2,00 eur. Zaključno vrijednost poljoprivrednih poboljšica na terenu označenih geodetskim elaboratom kao lik C-D-E-F-C da iznosi 360,00 eur.

16.1. Tužiteljica je podneskom od dana 25. lipnja 2025. godine istaknula primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka agronomske struke.

16.2. Primjedbe se u bitnom odnose da je na vještaku da pokuša pronaći ostatke posječenih poljoprivrednih kultura, a ne da sumnja u njihovo postojanje, te da su zaključci vještaka paušalni i pogrešni u pogledu tvrdnji da su na terenu bila zasađena tri stabla trešenje, čije ostatke drvne mase da je pronašao izvan dijela terena za koji tužiteljica tvrdi da je njezin, a da za ostale drvne ostatke (dva ostatka drva česmine) da ne nalazi izdanke na dijelu terena koji je tužiteljica držala u posjedu, pa zaključuje da nisu predmet spora. Navodi da je logičnije i životno uvjerljivije da je drvna masa prilikom rušenja suhozida odnošena strojevima, odnosno teškom mehanizacijom van posjeda tužiteljice i odložena na hrpu sa strane te da je teren nakon toga poravnat, kako bi se oslobodio prostor za građevinske radove, a s obzirom na protek vremena i da je drvna masa mogla biti odnesena sa terena u svrhu korištenja drva za ogrjev, jer da se vide i tragovi pilanja. Također da je vještak propustio navesti procjenu starosti stabla trešanja koja su uništena, te da se vještak nije upustio u procjenu vrste trešanja, koja značajno utječe na rodnost i vrijednost stabla, da nije uzeo u obzir i da se radi o ekološkom uzgoju, da su cjepljenje na rašeljku, te da im nije potrebno zalijevanje, da nije uzeo u obzir mnoštvo izdanaka rašeljki koji su vidljivi na terenu, a koji ukazuju na mogućnost da bi tu mogle biti trešnje, da je vještak propustio iskazati vrijiednost stabala kroz činjenicu da ta stabla imaju značenje za očuvanje bioraznolikosti, te da su bitan klimatski i protupožarni faktor, da je također trebao obuhvatiti čišćenje terena, pripremu i odvajanje podloge, kupnju i dobavku plemki, samo cjepljenje i uzgoj do pune rodnosti,a nakon toga zbrojiti sve navedene stavke i mutiplicirati ih s preostalim vijekom trajanja svakog stabla, da nije jasan način izračuna od sveukupno 60 kg uroda po svakom stablu trešenje, te da je procjena vrijednosti trešanja u potpunosti apsurdna s obzirom na cijene na tržištu u posljednih 5 godina, te da nije dao ni relevantne izvore na osnovu kojih je došao do rezultata koji se odnose na cijenu za kg trešnje, kao i količinu uroda.

16.3. Sudski vještak Toni Ilić dipl. ing. agronomije na ročištu od dana 29. listopada 2025. godine odgovarao je na upite pun. tužiteljice i pun. tuženika, te u bitnom naveo da ostaje pri svom nalazu i mišljenju, a jedini što smatra korigirati jest procjena vrijednosti kilograma trešanja, koju nije sagledao kao tržišnu cijenu već kao cijenu koštanja, a kako je nastupila i inflacija u tom pogledu ukupni izračaun da bi trebo biti drugačiji, potvrdio je da se radi o punoj rodnosti trešanja, da ne može utvrditi o kojoj se sorti radi, te ostao pri urodu od 10 kg, s obzirom da se radi o području sa dosta kamena i da nema vode, odnosno resursa da se ostvari neki veći urod. Što se tiče stabla česmine da na dijelu gdje je posjed tužiteljice, nije naišao na rupe niti sadna mjesta gdje bi mogla česmina rasti, te da ne postoji način ili neka druga metoda da se utvrdi postojanje ostataka drugih kultura, jer da kad je bager prošao, da je ostala i dalje sika, odnosno kamen.

16.4. Sudski vještak nakon usmenog obrazlaganja vještva je nadalje 25. studenog 2025.godine, dao ispravak procjene štete u pisanom obliku te iskazao da vrijednost poljoprivednih poboljšica na terenu označenom geodetskim elaboratom kao lik C-D-E- F-C- iznosi 1.083,00 eur.

16.5. S obzirom da stranke nakon usmenog obrazlaganja vještva i nakon ispravke nalaza i mišljenja nisu više imale primjedbi na sačinjeno vještvo dipl. ing. Toni Ilića, to sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka Toni Ilića dipl. ing. agr. i njegov ispravak (u pogledu procjene vrijednosti poljoprivrednih poboljšica) kao vjerodostojan u pogledu činjenica koje je vještak utvrdio prikupljanjem podataka sa provedenog uviđaja. Međutim kako je sud u ovom postupku izvodio i druge dokaze na okolnost utvrđenja činjenica postojanja i drugih posađenih kultura, osim onih koje je naveo sudski vještak (tri stabla trešnje unutar posjeda tužiteljice i drvna masa česmine izvan posjeda tužiteljice), to sud utvrđenje svih relevantnih činjenica o postojanju ranije zasađenih kultura prije čina tuženika, nije utvrdio stručnim nalazom i mišljenjem vještaka, već upravo drugim izvedenim dokazima o čemu će biti riječi u nastavku obrazloženja.

17. Nakon pravilne identifikacije predmeta spora, i procjene vrijednosti poljoprivrednih poboljšica, valjalo je ocjeniti iskaze svjedoka i parničnih stranaka.

18. U svom iskazu svjedok NV navodi da poznaje tužiteljicu, da su inače u prijateljskim odnosima i da je dolazio jedno 10-tak godina na ovu predmetnu nekretninu u Prapatnici, a radi se o zaseoku Piteša. Do ove nekretnine da se dolazi cestom, prije nje da ima jedna crkvica, a nasuprot iste autobusno ugibalište. Navodi da je dolazio uvijek zajedno sa tužiteljicom i pomagao joj u sadnji luka. Inače, ova nekretnina da je omeđena sa suhozidovima i to sa svih strana, također da se tu nalaze i dvije kapije, jedna da se nalazi na istočnoj strani, jedna na zapadnoj strani i oni da su prolazili kroz ovu zapadnu kapiju i dolazili na nekretninu. Također navodi da su ove kapije bile zaključane sa lancom (katancom). Navodi da je dolazio saditi luk, a tamo da je bilo bajama i trešanja. Zna da je trešanja bilo 2-3 stabla, a bajama da je bilo dosta. Inače osim luka, koliko je njemu poznato da nije pomagao u sadnji nikakve druge kulture. Poznato mu je da su se tu sadile dinje i krumpiri, ali da on nije u tome učestvovao. Kada da se uđe sa zapadne strane desno da se nalazi i jedna kao rupa, i tu zna da je tužiteljica planirala napraviti kao jedno umjetno jezero da ima vodu. Zna da su također radili bušotinu, ali nisu našli vodu, ali to da zna iz priča. Inače u zadnje 2-3 godine da nije učestvovao u nekakvom pomaganju, ali prije toga da je dolazio 10-tak godina. Zadnje sa tužiteljicom da je bio na ovoj nekretnini prošle godine u 11. ili 12. mjesec, zna da je tužiteljica htjela vidjeti je li joj uspio luk koji je zasadila, i tada da je vidio ovo stanje na terenu i vidio da je porušen suhozid. Navodi da je to upravo suhozid na kojem da je bila učvršćena kapija, a tada u 11. mjesecu kad je pristupio nekretnini da je vidio da je dalekovod sada tu. Ta nekretnina da je jako velika, 3-4 iljade kvadrata, a na jednom dijelu od nekih otprilike 400 m2 da je bila obradiva površina i tu da bi se sadilo. Taj dio da se nekretnine razlikovao od ostatka okoliša, tu da je bila zemlja koja da se obrađivala, a ostalo da je bilo više krš i stijena. Osim tužiteljice, svjedok navodi da nije nikog viđao, da je dolazio sam sa tužiteljicom, njenim suprugom i njenim sinom. Tužiteljica da je dobila to u nasljedstvo od svoje majke, poznato mu je da su oni na ovoj nekretnini držali ovce, a da su imali i vinograd. Poljoprivredne kulture da su davale plodove, da ima još uvijek u kući luka sa ove nekretnine koji su ubrali u 11. mjesec, a zna da je bilo i trešanja, plodovi trešanja. Nakon poziva suda sa tužiteljicom da se čuo, da je ona obavijestila da je ovdje elektra, ili HEP ili dalekovodi i da su došli na teren, da su joj razrušili zid bez pitanja. Nitko da mu nije kazao što bi trebao reći na sudu, on da je sam rekao sve kako je bilo kada je dolazio, što je vidio i sve što zna o tome. Nadalje, da nije osobno vidjeo čin navodnog smetanja posjeda, zadnji put da je bio krajem 2025.g., kada je sa tužiteljicom obišao nekretninu, ubrali su luk i tada je vidio da je suhozid srušen.

19. U svom iskazu svjedok ZV navodi da zna o kojoj nekretnini se radi, da je ista položena između Prapatnice i Ljubitovice, taj predio da se zove "Grabova dražica",a te činjenice da su mu poznate jer da također potječe iz ovog dijela. Navodi da je sa tužiteljicom susjed u zaseoku Brnadići i poznato mu je da je tužiteljica ovu nekretninu stekla od svoje majke, a njena majka da je to stekla od svoga oca za kojeg da mu je poznato da se dva puta oženio, on da je poginuo u II. svjetskom ratu, ostala je maćeha koja da je nakon nekog vremena odustala od radnje na ovoj zemlji, pa da je to onda preuzela majka od tužiteljice, tako da je njena majka tu zemlju radila i obrađivala. Nekretnina da je odmah položena do glavne ceste koja da ide prema Boraji, tako da tu zaista često prolazi, a da je bio na ovoj zemlji 3-4 puta. Inače po pozivu supruga tužiteljice da je došao na ovu nekretninu navrćati trešnje, a zna da su oni tu radili na ovoj zemlji, a jedno vrijeme da su radili i skupa sa majkom dok je bila živa, ali majka da je već bila starija, pa su oni puno više radili. Oni da su tu sijali i sadili svašta, ĐV da je inače doveo bager, radio je nekakve radove, sadio je dinje, majka da mu je baš rekla da joj je ĐV donio dinju kao poklon, inače da je sam navrćao otprilike 20-tak trešanja, i zna da je tu bilo ostataka divlje loze i zna da je tu bila kamenica gdje se stavljala galica za loze, iako doduše da ne pamti da je bila loza, a također da zna da je ovo sve ograđeno, zato što da je još majka tužiteljice tu puštala stoku, ovce i one da na tom dijelu pošto je sve bilo ograđeno nisu mogle izaći. Također da su tu bile i stabla bajama, zna da je ĐV tu zasadio i neke kulture koje da nije nikad vidio, zna da je bilo i jagoda. Inače parcela da je ograđena sa svih strana suhozidovima i to posebno ovaj dio gdje je bila oranica, a posebno da je bio ograđen ovaj dio gdje su bili bajama i stari vinograd, a zna da je ĐV na dva mjesta postavio kapiju, znam da te kapije postoje i danas. Također da je vidio i plodove tih trešanja. Inače da je na ovu nekretninu pristupio ima nekih 10-tak dana i vidio da je na ovom jednom dijelu to sve nekako porušeno, vidio je da je srušen dio suhozida, a koji da je omeđivao i ovu oranicu i ovaj dio gdje su bile bajame i loza stara, i sad da je tu u gornjem dijelu stup, a ovaj donji dio je ostao kako je, da su ostale kapije. Trešnje koje da je navrćao tu da više ništa nije ostalo, dakle da je sve poravnato i također da nije zatekao ni bajama o kojima je pričao, a za koje da zna da su tu bile, sada da je to sve počišćeno. Navodi da je vidio taj stup, a da ne zna čiji je to stup, ne zna tko je taj investitor, je li to Dalekovod ili netko drugi, zna da je to stup od struje, da nije bio prisutan dok se to radilo. Tužiteljica da je koristila ovu nekretninu sve do smetanja posjeda. Nadalje navodi da mu je poznato da su oni radili na toj nekretnini, zna da i sada dolaze i rade na toj nekretnini, a poznato mu je i da je ČV sa traktorom znao izorati nekretninu. Površina nekretnine da je velika i cijeli taj dio da je omeđen suhozidom, zna da je tu bila i jedna mala kućica, ona da je bila izvan oranice. Cijela nekretnina da je bila ograđena kako stoka ne bi izlazila van ove nekretnine. Kada je dobio poziv za svjedočenje da je razgovarao sa suprugom tužiteljice u vezi ovog postupka, da ga je pitao hoće li biti svjedok, da se odazvao na taj poziv, a da se šokirao kad su mu na nekretninu stavili stup, nadalje da je njegovo nekakvo mišljenje da se tu obrađivao vinograd dok je postojala muška ruka, a to da bi bio otac tužiteljice i da je to bilo prije drugog svjetskog rata. ĐV da je sam obrađivao tu zemlju, ima jedno sigurno 20-tak godina, a i da je on dolazio ima nekih 15 godina. Nadalje, da je osobno vidio tužiteljicu da obrađuje to zemljište, da je zemlja vidljiva odmah sa zemlje, da je tu sadila leću, ponekad da bi znala doći i pješke. Na poseban upit suda koliko je bilo stabala bajama, svjedok je naveo da taj bajam bi se obično sadio nakon što da bi vinograd propao, a tih bajama da bi bilo dosta, a na ovom dijelu gdje da je bila oranica nije bilo bajama, nego baš na ovom drugom dijelu, a koji da je sada poravnat i na koji da je postavljen stup od struje.

20. U svom iskazu svjedok ČV navodi da mu je poznato o kojoj nekretnini se radi, da je otprilike udaljen nekih kilometar i po od ove nekretnine, tu da živi i ima saznanje da je tu Dalekovod srušio nekakav zid, na jednom dijelu, i da su oni tu postavili nekakav stup, a da je za te činjenice saznao negdje otprilike prije godine dana. ali da osobno taj čin nije vidio. Inače na ovoj nekretnini da je viđao supruga tužiteljice, kao i tužiteljicu, osim njih da nikog drugoga nije viđao, oni da su tu dolazili, da su obrađivali ovu nekretninu. Cijela parcela da je ograđena suhozidovima, osim na ovom dijelu gdje je postavljena kapija, jedna da je sa gornje strane, jedna da je sa donje strane i na tom dijelu gdje su kapije da su izgrađeni betonski stupovi. Inače da je dolazio, pomagao tužiteljici i njenom suprugu, orao je zemlju sa traktorom, sjeća se jedne prigode da je morao katanac razbiti jer da mu je suprug tužiteljice rekao da je otključano, a da nije bilo otključano. Oni da su na ovom dijelu, a koji je bliže položen prema cesti, na tom dijelu se sadilo, a od poljoprivrednih kultura da je bilo luka, češnjaka, kapule, krumpira, mrkve, lubenice, dinje, cikle, također da je bilo i trešanja, neke da su bile tek mlade, neke da su bile navrnute, a te trešnje da su bile položene oko ovog dijela koji da se obrađivao, koji se orao, a otprilike da je tu bilo 10-tak trešanja, uglavnom da je vidio ovaj dio u blizini ovoga dijela gdje je orao zemlju. Također da je bilo i koje stablo bajama, da je bila jedna mlada bajama položena kraj kapije. Pretprošlu godinu da je sigurno orao parcelu, ali za prošlu da nije siguran da je orao, a čini mu se da se nije ništa ni obrađivalo otkad se ovo porušilo, a inače ovo rušenje da nije vidio osobno nego da je vidio da je porušeno sa ceste. Osim što je porušen zid porušene su i neke rašeljke. Na upit pun. tuženika svjedok navodi da ga je kontaktirao ĐV, da mu je rekao da su mu srušili zid i da bi on trebao u ovom postupku potvrditi da je on ovo obrađivao. Prvi put da je vidio da je srušeno sa ceste, da ima nekih godinu dana, ali da zaista ne može precizirati točno vrijeme.

21. U svom iskazu tužiteljica navodi da se radi o nekretnini koja da je u neometanom posjedu sa majčine strane njene obitelji više od 100 godina. Što se tiče ovih njenih starijih, koji da su se tu bavili poljoprivredom, da je cijela nekretnina bila omeđena suhozidima, osim sa strane prema cesti, a da su vjerojatno i sa te strane bili zidovi, ali kako da se radila cesta da su porušeni, te da su se njeni prednici bavili poljoprivredom, na jednom dijelu da su se sadile loze, a na drugom dijelu da je bila pšenica, a kasnije kad je stupila u posjed, prije 20-tak godina, da su napravili i kapije sa katancima, sa istočne i zapadne strane, ona da ima ključeve od tih kapija. Na ovom dijelu gdje je oranica da su sadili češnjak, krumpir, nekad i blitvu, a na ovom kamenitom dijelu gdje su bile rašeljke, koje su bile i od prije, i na njih da su navrnili trešnje. Nadalje, da je bila jedna stara kamenica, odnosno dvije, a koje da su služile za polijevanje loza. Oni da su u ovom kamenjaru gdje su bile ove škrape također sadili loze, a osim rašeljki- trešanja, da je bilo i pokoje stablo badema. Bilo je nekakvih 6 do 7 stabala trešanja, neke da su se primile neke nisu, a stabala badema da je bilo 3, 4 manja badema. Na poseban upit suda je li sve ovo što je prednje navela u ovom činu rušenja nestalo, ista navodi da je, a također nekih, otprilike 30-tak metara suhozida da je srušeno. Prvo da su vidjeli da je srušen suhozid, ali točan datum da ne može precizirati, a oni da su to primijetili kada su odlazili u posjet njenima, koji da žive u blizini, a inače da dolaze poviriti na zemlju i pripremiti je, tako da su prvo vidjeli da je ovaj suhozid srušen, međutim da radnje s njihove strane su se nastavile i dalje, odnosno nakon toga da se postavio stup. Što se tiče ovih poljoprivrednih radova u njima da sudjeluje ona, njen muž, djeca i prijatelji. Nadalje, da ima jedna osoba koja da je imala traktor, a koju da bi oni zamolili da ovaj dio preore, a on da je inače bio i svjedok u postupku. Navodi da je nekretninu nastavila posjedovati nakon svoje obitelji koja ju je ranije posjedovala, da ju je naslijedila, odnosno da je stekla darovnim ugovorom, i da je njena majka bila oslobođena plaćanja dječjeg doplatka zbog toga što je posjedovala nekretninu, nadalje da je ova nekretnina u posjedu njene obitelji još prije nego što su postojale Hrvatske šume, te da osobno nije bila prisutna kad je taj čin izvršen.

22. Analizirajući navod tuženika iz odgovora na tužbu kada navodi " nesporno je da je tuženik izvođač radova na projektu Izgradnja priključka 2x110 kv dalekovoda za potrebe vjetroelektrane Boraja II, čiji radovi se izvode i na predmetnoj čestici 696/1 k. o. [katastarska općina]" jasno proizlazi da je čin same radnje učinjen upravo od strane tuženika, tako da ta činjenica u daljnjem tijeku postupka nije sporna.

23. Nadalje, u postupku je valjalo utvrditi tko ima posljednji mirni posjed predmetnog dijela nekretnine.

24. Povezujući iskaz tužiteljice i svjedoka sa ostalim provedenim dokazima, posebice neposrednim opažanjem suda na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, sud zaključuje nedvojbeno da je tužiteljica posljednji mirni posjednik navedenog dijela nekretnine, čime je opravdana njezina aktivna legitimacija za podnošenje tužbe, a sve iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.

25. Sud cijeni iskaz tužiteljice kao jasan, logičan, argumentiran i konzistentan kada navodi da je ista u neometanom posjedu sa majčine strane obitelji više od 100 godina, da su se njezini prednici još bavili poljoprivredom na označenoj nekretnini, da je nekretnina bila omeđena sa svih strana suhozidovima, da je ista kad je stupila u posjed prije 20 godina, postavila kapije sa katancima sa istočne i zapadne strane, da su sadili češnjak, krumpir, blitvu, da su rašeljke postojale od prije, na koje da je navrnila trešnju, da je bilo šest do sedam stabala trešanja, tri do četiri stabla badema. Iskaz tužiteljice u suglasnosti je sa iskazom svih svjedoka koji su potvrdili navode tužiteljice u pogledu kontinuiranog posjedovanja nekretnine, koji posjed se prenio sa njenih pravnih prednika, potvrdili su navode o sadnji poljoprivrednih kultura, gdje osim onih kultura koje je tužiteljica navela u tužbenom zahtjevu svjedoci imaju saznanja i o drugim posađenim kulturama. Svjedoci posebno potvrđuju i činjenicu postojanja suhozida, kojim je cijela nekretnina tužiteljice bila omeđena i koji predstavlja granicu njenog posjeda, a koji suhozid je djelomično činom tuženika srušen. Navedene utvrđene činjenice ukazuju da bi još prednici tužiteljice izgradnjom ovog suhozida stupili u posjed i označenog dijela nekretnine, i koji posjed je tužiteljica nastavila izvršavati. Svi svjedoci potvrđuju da je površina cijele nekretnine koje tužiteljica posjeduje tri do četiri tisuće metara četvornih, a jedan dio unutar te površine od 400 m2 da je bio obradiva površina. Sud iskaze svjedoka ocjenjuje kao uvjerljive i logične, štoviše isti imaju osobnih saznanja o posjedovanju nekretnine od strane tužiteljice bilo da su isti sudjelovali i pomagali tužiteljici u ubiranju plodova, „navrćanju“ trešanja ili oranju nekretnine traktorom. Svi potvrđuju postajanje stabala trešanja, badema, stare loze, koje nakon izvršenog čina više ne postoje na terenu i u tom dijelu su njihovi iskazi usuglašeni. Štoviše spominju i postojanje više stabala trešanja, badema od onog što je tužiteljica obuhvatila tužbenim zahtjevom. Sud nema razloga sumnjati u iskaze svjedoka, štoviše njihova uvjerljivost očituje se i kada navode da ih je suprug tužiteljice pozvao i pitao je li žele biti svjedoci postupka, koju činjenicu također nisu zatajili sudu.

26. Na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, cijeneći navedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, posebice iskaze svjedoka i tužiteljice, neposredno opažanje suda i rezultate uviđaja, sud zaključuje nedvojbeno da je tuženik kao izvođač radova za izgradnju priključka dalekovoda za vjetroelektrane Boraja II, izvršavajući radove radnjama koje je sam izvršio koristeći se očito mehaničkim strojevima srušio suhozid dužine 25,60 m, širine u prosjeku 2,80 m i visine 0,70 m do 1,10 m, sve na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koje dimenzije je sudski vještak utvrdio rekonstruirajući srušeni suhozid temeljem dimenzija ostataka dijela suhozida), sve kako je prikazano slovnim oznakama i površinom na skici sudskog vještaka geodezije Daria Blaževića, te postavio geodetske oznake, čime je promijenio dotadašnji način izvršavanja posjeda označene nekretnine, koje sve radnje tuženik je izvršio bez znanja i volje tužitelja, upravo na dijelu gdje tužiteljica ima zadnji mirni posjed.

27.Osim navedenog sud je temeljem sudskog nalaza i mišljenje vještaka Toni Ilića, ali i iskazima svjedoka i tužiteljice utvrdio da je tuženik opisanim radnjama uništio stabla trešanja, badema i hrasta (česmine), koje je prethodno tužiteljica kultivirala. Točan broj uništenih poljoprivrednih kultura, odnosno stabala, nije bilo moguće utvrditi samim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka agronomske struke, a koji takvu nemogućnost potvrđuje u svom usmenom obrazlaganju vještva kada navodi "da se ne bi moglo utvrditi nikakvim drugim metodama postojanje drugih kultura, jer kad je bager prošao, ostala je i dalje sika, kamen".

28. Sudski vještak agronomske struke u svom vještvu naveo je isključivo postojanje 3 stabla trešnje koje je uništeno, dok je za ostatke drvne mase (česmine) koje su se nalazile izvan posjeda tužiteljice, zaključio da ne potječu od nekretnine u posjedu tužiteljice. Međutim u tom dijelu sud je poklonio povjerenje svjedocima koji su spominjali daleko veći broj kultiviranih stabala trešanja i badema, zbog čega je sud usvojio tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica navela najmanji mogući broj koji se spominje u iskazima svjedoka. Sud ukazuje u tom dijelu povjerenje tužiteljici i svjedocima da su činom tuženika uništena tri stabla trešnje promjera debla 10-15 cm i stare minimalno 7 godina (što je potvrdio i vještak), te tri stabla badema i dva stabla hrasta, jer utvrđivanje činjenice točnog broja poljoprivednih kultura koje su uništene teškom mehanizacijom predstavlja dokaz za koje postoje poteškoće utvrđivanja. Međutim kako su svjedoci u svojim iskazima spominjali 3 do 4, zatim do 10 stabala badema, to se ukazuje logičnim i po slobodnoj ocjeni dokaza utvrđenim da su pored tri stabla trešnje uništena još i tri stabla badema, a ujedno i dva stabla (hrasta) čija drvna masa je pronađena izvan posjeda tužiteljice (što se ukazuje logičnim da potječe sa nekretnine koja je u posjedu tužiteljice), pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev i u tom dijelu, kao i u dijelu gdje je naloženo da se sagradi porušeni kameni suhozid, te posade posječene poljoprivredne kulture primjerene starosti i uklone geodetske oznake.

29. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, te ocjene njegove protupravnosti i samovlasti, obzirom da je tuženik, postupajući po vlastitom nahođenju porušio predmetni suhozid, koji nesporno predstavlja među posjeda tužiteljice, uništio poljoprivredne kulture koje je tužiteljica kultivirala i postavio geodetsku oznaku, bez znanja, volje i dozvole tužiteljice za takav čin, jasno proizlazi da je tuženik izvršio čin zadiranja u posljednji mirni posjed tužiteljice, i da su takve radnje koje su izvršene od strane tuženika po svojoj naravi protupravne i samovlasne.

30. Nadalje, odgovor tuženika je usmjeren isključivo na njegovo opravdanje čina (rušenja suhozida i uništenja poljoprovrednih kultura) na način da smatra da tužiteljica nije vlasnica nekretnine ni posjednica, da je ovlaštenik gospodarenja nekretninom Hrvatske šume, upisani vlasnik da je Republika Hravtska, upisani posjednik Grad Trogir, te da je tuženik isplatio Hrvatskim šumama šumsku štetu o čemu da je i priložen dokaz. Međutim ništa od navedenog nema pravni legitimitet za takav čin, posebice jer opisane radnje predstavljaju nasilnu promjenu dotadašnjeg posjedovnog stanja kojeg je na miran način uživala tužiteljica. To što je tuženik isplatio šumsku štetu i što tužiteljica nije u javnim knjigama upisana kao vlasnica, a niti kao posjednica, ne daje za pravo tuženiku da jednim nasilnim činom promijeni kontinuirano mirno i faktično uživanje posjeda tužiteljice, uvažavajući da su svi petitorni prigovori i pozivanje na vlasnička prava u ovom postupku isključeni. Iz navedenih razloga sud nije prihvatio ni prijedlog tužene da se kao umješači pozovu Republika Hrvatska, Grad Trogir i Hrvatske šume, jer u postupcima smetanja posjeda nije ni dozvoljeno raspravljati o vlasništvu, već isključivo utvrđivati činjenice posljednjeg, mirnog i faktičnog posjeda.

31. Zaključno, postupanje tuženika predstavlja protupravan, samovlasan i nasilan čin oduzimanja i uništenja dijela posjeda tužiteljice, dakle bez volje i bez znanja tužiteljice. Navodi tuženika da tužiteljica nije nikad bila u posjedu označenog dijela nekretnine sud ocjenjuje kao paušalne i neuvjerljive, jer je upravo suprotno dokazano u postupku, a pozivanje na vlasništvo temeljem stanja zemjišne knjige i posjed koji je upisan u katastarski operat, ne može imati za posljedicu nasilnu promjenu postojećeg posjedovnog stanja koje faktično i mirno uživa tužiteljica na označenom dijelu.

32. Odredbom članka 10. stavak 1. ZVDSP-a, određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada).

33. Tuženik je dakle tužiteljici kao posljednjem mirnom posjedniku bez njezine volje oduzeo posljednji mirni posjed te je takvim činom uznemirava čime je sukladno prethodno navedenim odredbama samovlasno zasmetan njezin posjed. Kao što je već ranije rečeno čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktičnu (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a upravo to je učinjeno od strane tuženika u konkretnom slučaju. Pasivno legitimiran u smetanju posjeda je ona osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, uznemirivši ga ili oduzevši ga, ali i osoba koja je dala nalog za smetanje posjeda, te osoba u čiju korist je smetanje posjeda učinjeno.

34. Također predmetna tužba radi smetanja posjeda podnesena je blagovremeno, odnosno unutar zakonskog roka od 30 (trideset) dana od dana saznanja za čin i počinitelja odnosno u roku od godine dana od dana smetanja. Tužiteljica je navela kao dan saznanja za čin i počinitelja 18. ožujka 2024. godine, što tuženik nije posebno ni osporio, a svjedoci također spominju uglavnom godinu 2024. i 2025., kada su uočili da je suhozid srušen i da su kulture posjećene, pa je tužba svakako podnesena unutar subjektivnog i objektivnog zakonskog roka.

35. Tužiteljica je podneskom od dana 4. ožujka 2026. godine konačno uredila tužbeni zahtjev, kojim zahtjevom više ne potražuje podredno nadoknadu vrijednosti posječenih poljoprivrednih kultura, već samo glavni zahtjev da se posade posječene poljoprivredne kulture (podredni zahtjev je postavila na ročištu od dana 16. prosinca 2024.g.). Sud smatra da je tužiteljica u ovom dijelu povukla svoj podredni zahtjev, o čemu tuženik nije imao posebno protivljenje, pa u tom dijelu nije bilo potrebe obrazlagati dio vještva kojim se procjenjuje vrijednost posjećenih poljoprivrednih kultura, jer nije ni relevantan obzirom na konačno postavljen tužbeni zahtjev.

36. Sukladno svemu navedenom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja imajući u vidu da je iz izvedenih dokaza u postupku nedvojbeno kako je tuženik navedenim postupanjem srušio suhozid i uništio poljoprivrede kulture, postavio geodetske oznake, kojim činom je uznemirio tužiteljicu u njezinom dotadašnjem korištenju i posjedu dijela nekretnine.

37. Isto tako, sud je prihvatio zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tražena uspostava u prijašnje posjedovno stanje kao i dio kojim se tuženiku nalaže da se kloni naprijed navedenog i sličnog smetanja.

38. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23, 146/25- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

39. Odluka o trošku pod točkom II. izreke rješenja, temelji se na odredbi članka 154. stav 1. ZPP-a, a sukladno Tarifi br. 7/2 o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u postupcima radi smetanja posjeda u iznosu od 250 bodova (koja obuhvaća najviše do četiri radnje), a kako je u postupku osim sastava tužbe, punomoćnik pristupio na ukupno sedam ročišta, valjalo je za preostala četiri ročišta obistiniti nagradu u visini od 50 bodova (4x50 bodova), zatim za sastav obrazloženog podneska od dana 14.10.2024. u visini 50 bodova, za sastav obrazloženog podneska 25.06.2025. u visini od 50 bodova i za sastav obrazloženog podneska od 27.02.2026. u visini od 50 bodova, što sveukupno čini 600 bodova, a vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos od iznos od 1.200,00 EUR, kojem iznosu treba pridodati PDV (25%) što daje iznos od 1.500,00 EUR, kojem iznosu treba pridodati troškove uviđaja i vještačenja u ukupnom iznosu od 1.295,79 EUR, što daje ukupan iznos od 2.795,79 EUR, koliko je dosuđeno tužiteljici koja je u cijelosti uspjela u postupku, sve kako je to odlučeno u izreci pod točkom II. ovog rješenja. Sud nije priznao trošak tužiteljice za sastav podnesaka od 18.02.2025. i 10.03.2026. jer se istima samo dostavlja dokaz o uplati, pa je u tom dijelu trošak odbijen kao neosnovan.

40. Na iznos troška teku zatezne kamate od donošenja odluke do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,/41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 17. lipnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a.st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice Andrei Tvrdić, odvjetnici u Splitu

- tuženiku na adresu iz uvoda presude

- spis, ovdje